www.domaci.de Forum Indeks Home
Portal • Forum • Novi upisi • Pretraga • Link do nas • Domaći filmovi • Lista korisnika • Tim sajta • Proverite privatne poruke • Prijava • Registracija
Pravilnik • FAQ • Profil • Favorites • Galerija slika • Top lista • Download MP3 • MP3 razno • Spotovi • Noviteti 2013 • Muzički noviteti 2014

Vinkovci iliti Shortygrad
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Svet i putovanja ~ -> ~ Arhiva - Svet i putovanja ~
::  

Kako vam se sviđaju Vinkovci!
Rulez
66%
 66%  [ 2 ]
Sucks
33%
 33%  [ 1 ]
Ukupno glasova : 3

Autor Poruka
_King_Illidian_
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de



Godine: 37

Datum registracije: 16 Apr 2006
Poruke: 2
Mesto: Vinkovci

croatia.gif
PorukaPostavljena: Ned Apr 16, 2006 5:53 pm    Naslov poruke: Vinkovci iliti Shortygrad Na vrh strane Na dno strane

Vinkovci su definitivno jedan od naluđih gradova Ex-Yu i iako se po danu mogu vidjeti samo đaci srednjih škola i lokalni šminekri, noć donosi ludilo... Imamo Shorty-a, Cibaliu (ULTRAS-pukotine na kvadrat; malo nas je al smo gov...), imamo najdužu hrvatsku rijeku stajačicu BOSUT, a imamo i Novo Selo (jeste čuli za nas???). Pa tako stoje stvari. Svi koji posjetite Vk pišite svoje dojmove ovdje. I kad poželiš se ravnice, dođi u Vinkovce... Twisted Evil Twisted Evil Twisted Evil


_________________
There's no SAVE GAME in real life!!!
 
pinkie
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 45

Datum registracije: 01 Okt 2004
Poruke: 19325
Mesto: u skrivenom kutku

serbia.gif
PorukaPostavljena: Čet Jun 29, 2006 2:55 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Ukratko o povijesti Vinkovaca

Rimsko Carstvo
U rimsko doba današnji Vinkovci su se nazivali Colonia Aurelia Cibalae. Bio je to jedan od vecih antickih gradova, koji se protezao na 45600 m2. Podatak da je Cibalae bio i rodni grad dvaju rimskih careva (Valentinijana i Valensa), ukazuje nam na važnost položaja grada u rimskom carstvu. No, nakon bitke kod Hadrianopolisa godine 378. kada je poginuo i sam car Valens, Cibalae je spaljena i postaje malo naselje koje još nekoliko puta stradava od avarskih plemena koja sve ucestalije provaljuju na to podrucje.
Grad se spominje i u darovnici cara Justinijana iz godine 529. kad je to podrucje kao kulturno žarište dodijeljeno Benediktu iz Nursije. Ubrzo je grad podjelom rimskog carstva prešao u njegov istocni dio, a time je nestao kao poznato središte svjetske pozornice onoga doba.

Vrijeme velikih previranja
U vrijeme bizantske vlasti nad gradom bile su ceste provale barbarskih plemena Langobarda i Avara. Poslije njih dolaze Slaveni koji se nakon pobjede nad Avarima ovdje trajno nastanjuju. U to doba ovdje stvarno vladaju Franci koji su Slavenima pomagali u naseljavanju. Stoga se može tvrditi da vlast Bizanta koja je trajala do godine 900. zapravo i ne postoji. Na podrucje provaljuju Bugari 829. i ostaju ovdje do 930. Bizant je, posve istisnut, te nakon godine 900. ovo je podrucje pod ugarskom vlašcu, a godine 1102. vraca se u državnu zajednicu s maticom Hrvatskom u zajednickom hrvatsko-ugarskom kraljevstvu.
Ugarska vlast ostavila je vidljive tragove, prije svega u kulturi. To je ponajprije crkva Svetog Ilije koja je obnovljena predromanicka crkva. Uz nju su pronadeni grobovi iz doba hrvatsko-ugarskih kraljeva Ladislava I., Kolomana, Stjepana II., Bele II. i Geze. Crkva je stradala godine 1242. kada u Hrvatsku provaljuju Tatari i ruše sve pred sobom. Nakon što se situacija smirila, uz porušenu predromanicku crkvu sagradena je nova, goticka crkva Svetog Ilije. Ona je važna zbog toga što je grad po njoj dobio ime Zenthelye. Crkva je dovršena pocetkom XIV. stoljeca a u njoj su pronadeni madarski denari i oboli Matije Korvina i Ladislava II., te srebrni obol Sigismunda, što samo potvrduje kako je tradicija pokapanja unutar crkve nastavljena i u srednjem vijeku. Crkva je ponovo stradala za vrijeme turske vladavine u gradu.

Turska vlast i Vojna krajina
Nakon pogibije kralja Matije Korvina na Mohackom polju, Turci se sve više zalijecu na ova podrucja. Vinkovce osvajaju godine 1533. i u gradu se zadržavaju sve do godine 1691., no osim ruševina i pokojeg turcizma u govoru stanovništva, ne ostavljaju velikog traga. Godina 1691. jedna je od bitnijih godina za grad jer je grad tada osloboden od turske okupacije, a Austrija se prvi put pojavljuje na ovom podrucju. Te se godine prvi put spominje i ime Vinkovci. Jedan od prvih spomena imena je i izvješce Ivana de Vietria iz godine 1708. koji je Vinkovce spomenuo uz napomenu da župa pripada pod konvent u Šarengradu. To je razdoblje kada su Vinkovci imali gradski ureden magistrat, no on je bio kratkog vijeka. Ukida ga godine 1786. car Josip II. i odlucuje da ovaj dio Slavonije, a s njime i Vinkovci bude pod upravom Pecuha.
Iako se grad oslobodio od Turaka, ipak je još strepio nd mogucih napadaja turske vojske, te je osnovana Vojna krajina u koju su uvršteni i Vinkovci. U gradu je smješten stožer regimente, te se Vinkovci razvijaju u važno vojno i kulturno središte. Grad je bio sjedište Brodske i Gradiške regimente koje su cinile brigadu. S obzirom na takav status, ubrzo pocinje izgradnja objekata neophodnih za uspješno djelovanje obrambenih snaga. Stoga je izgradeno veliko vojno vježbalište, a izgradnja je uzela maha za vrijeme vladanja carice Marije Terezije. U to se doba grad pretvorio u vojnokrajišku jezgru s urbanom fizionomijom panonskog baroknog tipa.

Austrougarska Monarhija
Jenjavanjem neposredne ratne opasnosti, ubrzo se u gradu pocinje razvijati trgovina za vojne potrebe, te Vinkovci postaju vodece trgovište pod upravom regimente. Taj je razvoj privukao i strane obrtnike i trgovce koji se sve cešce naseljavaju na tom podrucju, pa grad biva sve napuceniji.
Stožer regimente imao je svu vojnu i upravnu vlast nad gradom, pa je regimenta odredivala i vrijeme pojedinih poljodjelskih radova i sjecu šume, a donosila je i pravna rješenja u parnicama. U gradu je bila i izvanredna zdravstvena skrb za sve pripadnike regimente. Bilo je odredeno i koliko mora raditi granicar, pa se rad granicara sastojao od 13 carskih, 12 opcinskih i 17 privatnih "rabota", a regimenta je imala pravo zatražiti i druge "rabote".
S vojnom vlašcu pocinje sustavna naobrazba. naime, otvoreno je više vojnih ucilišta, a od godine 1766. djeluje i vinkovacka klasicna gimnazija. Osnovana je u Petrovaradinu, a 1799. premještena je u Vinkovce i postaju potpuna gimanzija. To je jedina vojnokrajiška gimnazija i odigrala je važnu ulogu u izobrazbi brojnih znanih Vinkovcana kao što su Josip Kozarac, Joza Ivakic, Vanja Radauš i drugi.

Dvadeseto stoljece
Rat je grad zatekao i 1940.-1945. godine kada su se na ovom podrucju izvojevale važne bitke, kao što je probijanje srijemskog fronta, kada je gotovo cijelo podrucje Vojvodine i Slavonije oslobodeno od nacistickog agresora. Dan kada su se Nijemci povukli iz Vinkovaca, 13. travnja, je dugo slavljen kao dan grada.

_________________
Cutanje je tesko samo onima koji ne misle(Ivo Andric)
Beskorisno je pobijati tudje misljenje; ponekad covijek uspije da pobjedi nekoga u diskusiji, ali da ga uvjeri -nikada.Misljenja su kao ekseri: sto vise udaramo po njima, to dublje prodiru (Dumas Aleksander)
 
pinkie
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 45

Datum registracije: 01 Okt 2004
Poruke: 19325
Mesto: u skrivenom kutku

serbia.gif
PorukaPostavljena: Čet Jun 29, 2006 2:56 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

VINKOVCI / 1.dio

Zahvaljujuci svojem povoljnom topografskom položaju Vinkovci su oduvijek bili prostor na kojem su se u proteklih osam tisucljeca gotovo kontinuirano nasljedivale kulture. O tome svjedoce brojna otkrica «vinkovacke» arheologije u njenom djelovanju u proteklih više od stotinu godina. Osim toga, sustavna i zaštitnih istraživanja, koja se u samoj urbanoj jezgri grada ali i u perifernim zonama današnje teritorije Vinkovaca, vrlo intenzivno odvijaju u posljednja cetiri desetljeca, na svjetlo dan su iznjedrile ogromnu i vrijednu arheološku gradu. Razlog ovakve «plodonosnosti» leži prije svega u prije spomenutom prirodno-geografskom položaju Vinkovaca koji se ocituje u slijedecem: nalaze se na najsjevernijoj okuci toka Bosuta, na mjestu gdje ista rijeka iz jugozapadno-sjeveroistocnog smjera mijenja pravac prema jugoistoku. Prva nepoliticka naselja, starcevacke kulture (na tellu Tržnica i na Ervenici) upravo su se prije oko 8000 godina formirala na višoj lijevoj bosutskoj obali (izmedu 84 i 90 metara nadmorske visine). Takoder je neosporna cinjenica kako bosutska okuka kod Vinkovaca cini najbližu tocku savskog sliva prema dunavskom slivu odnosno rijeci Vuci. Pored toga, lijevi bosutski pritok Ervenica, koja u Vinkovcima utjece u Bosut ujedno cini prirodnu pojavu tzv. bifurkacije jer ima i svoje sjeverno ušce u Vuku istocno od današnjeg Nuštra. Valovito tlo doline Ervenice usto je i jedino mjesto na kojem se prekidaju lanci «slavonsko-srijemskih» planina tj. istocnih obronaka Dilj gore tzv. «borinacko-dakovacke» uzvisine na zapadu i zapadnih obronaka Fruške gore kod Nuštra na istoku. Tako se prostor Vinkovaca u praskozorje civilizacije našao na idealnom mjestu za protok ljudi i kultura. Možda je najbolje ovaj položaj iskoristilo rimsko carstvo, opcenito poznato po gradnji cesta, ali cija je moc takoder pocivala na iskorištavanju komunikacijskih mogucnosti kako unutrašnjeg mediteranskog mora tako i vodotoka u unutrašnjosti. Bosut, inace stari prirodni odljevni rukavac Save, u koji se u rimsko doba moglo uploviti iz danas zamuljenog «savskog izvorišta» izmedu Štitara i Županje, osim što je služio za odvodenje viška savskih voda, cini se korišten je i za plovidbu i prijevoz roba. Kada je nestalo rimske vlasti, organizacije te sustavne brige o vodotocima citav prostor izmedu Bosuta i Save postao je iznova, osim pojedinih povišenih greda, neprohodna šumska mocvara podložna nekontroliranim plavljenjima Save. Tek se ljudskim djelovanjem na vodnoj regulaciji pocevši od 19. stoljeca prostoru izmedu Save i Bosuta podigao agrarni znacaj. Vodotok Ervenice takoder je tijekom rimske vladavine imao daleko veci gospodarski znacaj nego danas. Ako baš i nije služio plovidbi svakako su njime Rimljani prevlacili drvnu gradu iz šumom bogatog bosutskog i savskog podrucja u šumom inace siromašni prostor dunavskog limesa. Ostatci rimske vodne regulacije na Ervenici pri njenom «vucanskom» ušcu sjeveroistocno od današnjeg Nuštra možda su bili vidljivi još duboko u razvijenom srednjem vijeku kako to svjedoci jedna isprava iz 1267. godine. Naime, na posjedu imena «Cabin gat» (Chabaguatha) koji je tada bio susjed benediktinskog samostana Sv. Duha (Zidine kod Nuštra) navedena isprava spominje nekakvu ustavu (clausura).

Bilo kako bilo, na starcevackom supstratu pod vincanskim utjecajima nastaje slijedeca tj. sopotska kultura. Ona iz starcevacke kulture baštini i prve nadzemne nastambe iako je prethodnoj dominantan oblik stanovanja polukopana zemunica. Osnovna razlika je cini se u tipu naselja. Sopotskoj kulturi osnovni naseobinski obrazac je utvrdena gradina kakva je u osnovi poznati eponimni lokalitet sopotske kulture Sopot kod Vinkovaca. Spoznaje višegodišnjih arheoloških istraživanja na ovom lokalitetu urodila su danas formiranjem istoimenog arheološkog parka uz vinkovacko izletište Sopot na Bosutu oko 3-4 kilometra jugozapadno od središta grada. Postojanje slicne sopotske gradine na Bosutu potvrdeno je i u samim Vinkovcima tj. na Kanovcima (Marica) i oko kilometar južno od Ervenice uz desnu obalu Bosuta. Postojanje jednoslojno otvorenog ranog sopotskog zemunickog naselja zabilježeno je na Ervenici što sugerira nasljedivanje starcevackih tradicija bar u pocetnoj fazi sopotske kulture.

Miran sjedilacki nacin života kasnoneolitickih populacija u Panoniji oko 3500 godine pr. Kr. poremetio je prodor novih eneolitickih stocarskih populacija iz pontsko-stepskog i maloazijsko-anadolskog prostora. Predstavnici novih kulturnih promjena (upotrebe bakra, domestificiranog konja te kola na 4 kotaca s volovskom vucom) nositelji su badenske kulture. Tragovi badenske kulture nadeni su na lokalitetu Staro Crkvište na Borincima i na Feldbanu u sjeverno rubu grada. Na kasno neolitickoj tradiciji sopotskog vincanskog i lendelskog supstrata pod utjecajem badenske kulture nastaje lasinjska kultura. Naseobinski tragovi stocarske lasinjsko-salkucanske populacije otkriveni su na tellu Tržnica. Tragovi kostolacke kulture otkriveni su tek sporadicno na Marici-Kanovcima te Ervenici.

Istraživanja na tellu Tržnica (hotel Slavonija) provedena 1978.-1979. godine otkrili su vrijedne nalaze vucedolske kulture. Najzanimljiviji su svakako nalazi dviju posuda starije faze vucedolske kulture medu artefaktima iz 200 godina mlade kasne faze vucedolske kulture. Pomnom analizom hrvatski arheolog A. Durman utvrdio je kako inkrustrirani simboli na jednoj otkrhnutoj posudi nastaloj još tijekom starije faze vucedolske kulture sadrže sustav najstarijeg do sada poznatog europskog kalendara (oko 2800 g. pr. Kr.). Nalazi vucedolske kulture potvrdeni su za sada osim na tellu Tržnica na dvije lokacije unutar urbane jezgre Vinkovaca te na Starom Crkvištu.

Kontinuitet života nastavlja se i tijekom citavog broncanog doba (od oko 2300 g. pr Kr. do oko 750 g. pr. Kr.) što potvrduju nalazi vinkovacke, vatinske, i Belegiš II. kulture kako na prostoru tella Tržnica tako i na nekoliko drugih lokacija unutar grada.

_________________
Cutanje je tesko samo onima koji ne misle(Ivo Andric)
Beskorisno je pobijati tudje misljenje; ponekad covijek uspije da pobjedi nekoga u diskusiji, ali da ga uvjeri -nikada.Misljenja su kao ekseri: sto vise udaramo po njima, to dublje prodiru (Dumas Aleksander)
 
pinkie
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 45

Datum registracije: 01 Okt 2004
Poruke: 19325
Mesto: u skrivenom kutku

serbia.gif
PorukaPostavljena: Čet Jun 29, 2006 2:59 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

E sada da odvojim svoje licno misljenje od onoga sto sam preuzela sa sajta vinkovci.com a to su moja prethodna dva posta Wink
Bas tu sam gledala dosta slika staroih i sadasnjih Vinkovaca, i moram priznati da je zaista jedno mesto koje ima svoj pecat.ima svoj duh i ume da se nametne.Cula sam i pesmu. Wink Sta znam.Kao klinka sam vrlo cesto isla u Vinkovce i prolazila kad sam isla dalje za Hrvatsku.U zadnjih x godina nisam bila, ali sudeci po tvom postu, omladina i dalje dise punim plucima Wink

_________________
Cutanje je tesko samo onima koji ne misle(Ivo Andric)
Beskorisno je pobijati tudje misljenje; ponekad covijek uspije da pobjedi nekoga u diskusiji, ali da ga uvjeri -nikada.Misljenja su kao ekseri: sto vise udaramo po njima, to dublje prodiru (Dumas Aleksander)
 
Prikaz poruka:   
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Svet i putovanja ~ -> ~ Arhiva - Svet i putovanja ~ -> Vinkovci iliti Shortygrad Vreme je podešeno za GMT + 1 sat
Strana 1 od 1

 
Pređite u:  
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma





- Burek Forum - Doček Nove 2018. godine - Venčanja, svadbe - Proslave - TipoTravel - Kuda večeras - Anwalt - legal -

Bookmark to: Twitter Bookmark to: Facebook Bookmark to: Digg Bookmark to: Del.icio.us Bookmark to: StumbleUpon