Donja Stubica

natashaaaaaaa · Početnik Domaćeg.de

Ako se mene pita, to nije grad... To je parodija na grad! Rolling Eyes

Daca · ~Žena Sanjicinog švalera~

Donja Stubica

Grad Donja Stubica smještena je u centralnom dijelu sjevernih padina Medvednice, u središtu stubičke doline. Svojim južnim dijelom obuhvaća bujne šume Parka prirode Medvednica, a na sjever prostire se prema dolini rijeke Krapine, preko vijenca brežuljaka s veličanstvenim vidikovcima poput Britvičke, Antolovčaka, Kamenjaka i dr. Prema stubičkoj dolini i rijeci Toplici slijevaju se bistri gorski potoci. Najveći je potok Reka koji protječe centrom Donje Stubice. U Donjoj Stubici nalazi se i termalni izvor Jezerčica.

Grad Donja Stubica graniči s općinama: Gornja Stubica, Bedekovčina, Stubičke Toplice te gradovima Oroslavlje i Zagreb.

Površine je 44 km2. Sastoji se od 10 naselja. Prvi puta u pisanim dokumentima Stubica se spominje već 1209. godine u povelji Andrije II. županu Vratislavu. Kao središte župe prvi put se spominje 1334. godine, kada predgrađe dobiva značajke urbanog naselja kao trgovište sa razvijenim obrtom. U to vrijeme kastrum i podgrađe pripadaju velikom susjedgradsko - stubičkom vlastelinstvu.

Kao središte hrvatsko - slovenske seljačke bune pod vodstvom Matije Gupca, s krvavim završetkom na polju kod Stubice 9. II. 1573. godine, Stubica je bila uključena u žižu tadašnjih srednjoeuropskih događanja. Donja Stubica bila je tijekom 8 stoljeća upravno sudsko, kulturno i gospodarsko središte čitavog područja sjevernih obronaka Medvednice. To potvrđuje i činjenica da je donjostubički kaštel već u 16. st. bio sjedište velikaškog posjeda u zagrebačkom komitatu i kao takav je prema urbarskim odredbama predstavljao upravno -političku jedinicu u kojoj upravnu i sudsku vlast izvršava vlastelin preko gospoštijskog suda, a uz njega tri predsjednika, županijski sudac i bilježnik.

Kasniji razvoj potvrđuje, da je Stubica kao tradicionalno središte distrikta ili kotara bila jako upravno središte sa npr. u 19. st. tri bilježništva (notarijata) i 11 sučija (općina).

Ovakve upravno - političke značajke pogodovale su i kulturnom razvoju kraja. Na području Donje Stubice nalazimo od 16. do 19. st. nekoliko plemićkih dvorova i kurija koje su svoj procvat doživjele u doba baroka. Najpoznatiji je dvorac Stubički Golubovec, a župna crkva Presvetog Trojstva u rangu je najznamenitijih gotičkih sakralnih spomenika kulture Zagorja. Na području Grada Donja Stubica, pri Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu evidentirano je i registrirano 6 svjetovnih spomenika kulture (mjesto Donja Stubica kao povijesno urbanistička cjelina), zatim 5 sakralnih spomenika kulture i 4 arheološka lokaliteta. Osim navedenih spomenika kulture, pri Republičkom zavodu za zaštitu prirode vodi se kao park prirode - Park prirode Medvednica i kao hortikulturni spomenik - perivoj parka dvorca Stubički Golubovec.

Društveni i kulturni život dokumentirano se može pratiti od 17. st. kad se osniva škola, a istodobno je zabilježeno i postojanje crkvene Bratovštine kršćanskog nauka. Stubička čitaonica je utemeljena još 1890. godine, knjižnica 1895. godine, DVD s limenom glazbom je osnovan 1891. godine, šest crkvenih bratovština, pjevačka društva, raznovrsni glazbeni ansambli i športska društva. Sve to govori živom i raznolikom interesu i kulturnim potrebama građana Donje Stubice kroz povijest.

Upravo je ovakvo bogato povijesno nasljeđe doprinijelo priznavanju statusa grada, početkom 1997. godine.

Danas u Donjoj Stubici djeluje Pučko otvoreno učilište, u sklopu kojeg je i središnja knjižnica u Donjoj Stubici, zatim Radio postaja "Stubica", koja pokriva veliko slušno područje - Hrvatsko zagorje, Prigorje, istočni dio Slovenije, gradove Varaždin, Čakovec, Samobor, Sisak. Pučko otvoreno učilište objedinjuje kulturne, obrazovnu i informativnu djelatnost.

Od 1989. djeluje "Kajkaviana" Društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatsko-kajkavske baštine. "Kajkaviana" kroz izložbenu, koncertnu i nakladničku djelatnost postaje središtem kulturnih zbivanja Donje Stubice.

U svom sjedištu - Dvorcu Stubički Golubovec, "Kajkaviana" čuva vrijednu zbirku pisane i tiskane građe o kajkavskom jeziku, a koju povremeno predstavlja kroz izložbe. Također brine o zbirci likovnih dijela Antuna Bauera, koja je poklon autora i supruge Gradu.

1991. godine u Donjoj Stubici osnovan je ogranak Matice hrvatske.

U Donjoj Stubici od 1988. godine djeluje Likovna galerija "Drempetić", u kojoj svoja recentna djela izlaže akademski slikar Zorislav Drempetić Hrčić.

Kulturno umjetničko društvo "Stubica" osnovano je 1976. godine, a ima pjevački zbor i muzičku sekciju. Svojim prigodnim nastupima i redovitim godišnjim koncertom osvježava kulturni život Stubice.

Mladi naraštaj svoje pjevačko-scenske afinitete realizira kroz novoosnovano Dječje društvo "Mlade nade", koje već bilježi nekoliko uspješnih nastupa.

Športski život u Donjoj Stubici je više nego aktivan, a manifestira se kroz niz tradicijskih športskih aktivnosti, danas realiziranih kroz udruge (Stolnoteniski klub "Stubica", Teniski klub "Stubica", Nogometni klub "Stubica"), te vrhunskim športskim rezultatima na državnom i županijskom nivou (Streljačko društvo "Metalis-Miketić" i Športsko društvo "Stubica"), kako u pojedinačnim tako i ekipnim. Športsko društvo "Stubica" osnivač je "Otvorenog prvenstva Hrvatske u duatlonu", športske manifestacije državnog nivoa.

Osim navedenih udruga aktivno djeluju i okupljaju mlade te promiču šport i ostale udruge (ŠRD "Pastrva Društvo za borilačke športove "Puntar", Športski klub "Stubica-boks" i planinarsko društvo "Stubičan" ).

Današnji potencijali Grada govore u prilog prespektive daljnjeg razvoja-kako prerađivačke industrije tako i usluga različitih vrsta, prvenstveno kroz razvoj malog i srednjeg poduzetništva. U prilog tome govori 57 aktivnih poduzeća (registrirano 145) i 173 registriranih obrtnika. Stubički obrtnici organizirani su u Udruženju obrtnika Donja Stubica.
U oblasti industrije (naročito metalske i drvoprerađivačke ) na području grada djeluje 12 poduzeća sa 200-tinjak zaposlenih ("Metalis", "Hidraulika - Kurelja", "Frassinox", "Stolar-Sever" i dr.).

Posebno treba istaknuti da bogatu trgovačku tradiciju grada nastavlja 29 trgovačkih poduzeća i 26 registriranih obrtnika, a naročito se ističe sa svojim uspješnim poslovanjem Trgovačko dioničko društvo "Trgostil" sa 188 zaposlena. Trgovačku ponudu upotpunjuje velik broj malih, usko specijaliziranih trgovačkih poduzeća i radnji sa svojim prodajnim prostorima u centru grada, ali i tzv. ambulante (putujuće) trgovačke radnje, koje svake 1. i 3. subote u mjesecu na tradicionalnom "Stubičkom sajmu" nude svoje proizvode i usluge.

Građevinarstvo, također kao jaka grana, za zastupljeno je sa 6 poduzeća i 15 registriranih obrtnika te ukupno upošljava 70-tak ljudi.

Poljoprivreda, kao ne manje važna grana, zastupljena je sa "Perfom" koja proizvodi konzumna jaja i Veterinarskom stanicom sa ukupno 88 zaposlenih.

Poljoprivreda privatnog sektora ide u smjeru poljoprivrede kao dopunskog zanimanja, razvoja obiteljskih gospodarstava i iskorištavanja proizvodnih prednosti i specijalizirane robne proizvodnje, uz naravno kreditne i državne intervecije, a sve kroz pojačane aktivnosti udruge seljaka Donje Stubice.

Na nivou grada izrađen je Program poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obiteljskih gospodarstava, te zapošljavanju stanovnika.

Perspektive razvoja turističke djelatnosti orijentirane su na zdravstveni, športsko-rekreacijski i ugostiteljski turizam.

U Stubici, kao tradicijski admistrativnom i upravnom središtu, danas je sjedište Općinskog suda, Državnog odvjetništva, Javnog bilježnika, Suca za prekršaje, Ispostave Županijskih ureda, Centra za socijalnu skrb, te niz drugih državnih i ostalih ustanova i institucija.

Pretpostavka za dalji gospodarski razvoj svakako je razvijena infrastruktura kojoj se nadalje posvećuje velika pažnja, ali isto tako i uređenje prostora (izrađen je Plan uređenja Grada ) koji zajedno s bogatim kulturnim sadržajima i povijesno-spomeničkim nasljeđem čine Donju Stubicu, gradom s prepoznatljivim identitetom.

Izvor:www.stubica.com