Ilok

bogati-rus-hh · Početnik Domaćeg.de

o Iloku:

Najistočniji grad Hrvatske,smjestio se u okrilje Dunava na padinama Fruške gore.

Na prostranom zaravanku miruje stari grad i tvrdjava zajedno sa samostanom i crkvom s neogotičkim tornjem.

U srednjovjekovnom naselju Villacum imaju sjedište srijemski biskup i sestre klarise, a iločki vlastelin Ugrin je 1349. franjevcima sagradio crkvu i samostan.

23.listopada 1456. godine u Iloku je umro sv. Ivan Kapistranski, nakon što je 21. i 22. srpnja te godine vodio križare u obrani Beograda od Turaka. Iločki franjevci njeguju štovanje sv. Ivana Kapistranskog, čuvaju njegovu spomen-kapelu i galeriju slika s motivima iz života ovog sveca.

Antun Abramović i Radovan Domagoj Devlić

UTVRDE STARE HRVATSKE

KRALJEVSTVO SLAVONIJE

Na desnoj obali Dunava, na povišenom zaravanku na zapadnim obroncima Fruške gore uzdiže se ponosni i tvrdi grad Ilok. Slikovita i bujna okolica uz moćnu rijeku Dunav bila je uvijek bogata i blagoslovljena svakovrsnim blagom prirode pa je već od davnih vremena privlačila ljude. Prostor je, čini se, bio gusto naseljen već od neolitika, potom i u brončanom i latenskom dobu. Rimljani ga naseljavaju oko I.-II. st. po Kr. i uz veliku rijeku Istar grade prvu graničnu utvrdu, starorimski Cucium. Slavensko, a potom i hrvatsko pučanstvo naseljava taj prostor najvjerojatnije nakon sloma drugoga avarskog kaganata, oko 811. kad napokon pada i moćni avarski hring na Tisi. No, jedno su vrijeme Ilokom vladali i Bugari, dok napokon oko 895. dolaze i ratoborna madžarska plemena. Hrvati i Madžari bili su od tada na prostoru Iloka u neprekidnom dodiru. Vec u XII. i XIII. st. pojavljuje se u poveljama trgovište Ilok pod razlicitim imenima (Iwnlak, Vilak, Vylok, Wyhok, Wylak).

Krajem XIII. st. "castrum Vylak" dobivaju od hrvatsko-ugarskih kraljeva plemići iz moćne obitelji Csak. Vec kaločki nadbiskup Ugrin (poginuo u bitci na Saju protiv Mongola 1241.) ishodio je kod pape Grgura IX. da srijemska biskupija dobije sjedište u benediktinskom samostanu Sv. Stjepana Prvomučenika u blizini Iloka (danas Banoštor).
Ugrin je bio veliki protivnik "Crkve bosanske", on je papi Honoriju III. predlagao križarsku vojnu u Bosni. Čini se da je od toga doba Ilok bio povezan s prilikama u Bosni sve do kraja XV. st. Godine 1267. spominje se Dominik Csak kao gospodar "castruma Vylok" no taj je "Ilok" bio posjed Csakovih između Gorjana i Đakova. Ugrin II. Csak bio je severinski ban, srijemski župan i dvorjanik kralja Ladislava IV. Kumanca. Već iza 1277. sigurno je bio i gospodar Iloka pa se njegova grana Csakovih naziva Iločkom (Ujlaky-ag). Ugrin II. bio je među najistaknutijim podupirateljima dolaska obitelji Anjou na hrvatsko-ugarsko prijestolje. Ipak, polovinom XIV. st. moć obitelji je znatno opala, a grad i trgovište Ilok dobivaju 1354. najprije moćni Nikola i Pavao Gorjanski, a potom 1364. ugarski palatin Nikola Konth. Upravo je Nikola Konth počeo izgrađivati Ilok kao tvrđavu, ali i kao grad. Posao će veličanstveno dovršiti njegovi potomci Nikola i Lovro Iločki. Nikola Iločki bio je banom "cijele Slavonije" (totius Sclavoniae) od 1457. do 1463. kada je, shvativši opasnost od sve učestalijih osmanlijskih provala, započeo utvrđivati Ilok, pa je kao tvrđava i grad dobio današnji izgled. Nikola je cijeli grad opasao bedemima u obliku izduženog četverokuta ciji su temelji bili zidani od čvrstoga kamena, a zidovi od opeke. Ojačao ga je trima četverokutnim kulama, trima zaobljenim polukulama, jednom cilindričnom kulom te na jugozapadu jakim bastionom. Po tipu gradnje i građevinskim elementima grad ima stilska obilježja kasnogotičkog, ali i ranorenesansnoga vojnog graditeljstva pa je u onodobnim prilikama pravo čudo. Koliko je Ilok bio velik, bogat i napućen vidi se iz podatka da je grad imao šest crkava, od kojih su
tri ubicirane. Nikola IIočki bio je u početku veliki protivnik kralja Matije Korvina, ponajviše zbog Matijinih ratova protiv Habsburgovaca. Nikola je, naime, kao istaknuti vojskovoda, a mačvanski ban i erdeljski vojvoda bio veliki borac protiv Turaka pa je smatrao da je obrana protiv Osmanlija prva kraljeva dužnost. Nakon pada Bosne izmirio se s Matijom, pače kralj ga je imenovao titularnim kraljem Bosne, te je doista obavljena i krunidba u Budimu 1472. Nikolin sin Lovro nije, međutim, nosio više tu titulu, pače on je sa slabim vladarom Vladislavom I. Jagielovićem bio u neprekidnim sukobima. Lovro je prezirao kralja zbog njegove nesposobnosti glede obrane domovine pa ga javno na dvoru nazivao volom. Upravo u godini 1524. kada je Lovro Iločki umro, mocna turska vojska primakla se prvi put Iloku. Sudbina Iloka bila je zapečaćena u kolovozu 1526. Golema turska vojska pod zapovjedništvom samog sultana Sulejmana II. Veličanstvenog krenula je tada na Ugarsku preko Osijeka. Prethodnica vojske pod zapovjedništvom Ibrahim paše zauzela je tvrdi Ilok bez borbe jer jednostavno nije bilo vojnika za njegovu obranu.

Turci su nakon osvajanja Ilok i dalje utvrđivali i održavali njegove utvrde, pače oni su u Iloku imali i sjedište srijemskog sandžaka od 1566. do 1697. Iz toga doba u starom je gradu sačuvana i turska kupelj (hamam) i mauzolej (turbe) nekom svetom dervišu.

Stari je grad jos jednom vidio razvijene bojne zastave i tutanj topova. U kolovozu 1697. carska je austrijska vojska preotela Ilok Turcima. Od tada do danas drevna je tvrđava izgubila svoje vojničko znacenje, ali su grad Ilok i iločki Hrvati i danas hrvatska strateška predstraža prema uvijek nemirnom i često neprijateljskom istoku.

pinkie · Prijatelj foruma

Ovo nije moje..ovo je sa putesetvija jednog coveka, ne znam mu ime, ne zamerite i njegov utisak o Iloku....Ja sam kroz ilok prolazila samo jednom i verujte nemam bas mnogo dodati njegovom misljenju Rolling Eyes

Pošto smo išli u Bačku Palanku, došli smo na genijalnu ideju da ponesemo pasoše i peške pređemo u Hrvatsku, da pogledamo iločku tvrđavu. Ilok se, zapravo, ni po čemu ne razlikuje od ostalih fruškogorskih sela, osim po činjenici da se nalazi u drugoj državi, i da u njemu postoji relativno dobro očuvana tvrđava sa zanimljivom katedralom. Ničija zemlja je zapravo most, koji se sa hrvatske strane zove "most Ilok" a sa srpske "most 25. maj" (Titov rođendan, ukoliko je neko slučajno dozvolio sebi slobodu da zaboravi... Smile

)
Lazem..ipak mogu nesto dodati...Ilok je ipak lepo mesto....ono sto se meni zaista svidelo jeste ....pogledajte ovde Wink

http://www.serbiatravelers.org/html/putopisi/posvet/ilok/a03.htm

bogati-rus-hh · Početnik Domaćeg.de

rodjeni sam palancanin, a bio sam dugo vreme i u Iloku, pa taj grad jako dobro poznajem....

Ilok je poznat po svome vinu:

Dunav:

vebija · Dobro upućeni član

jako lijep grad,poznat po vinu

mimy · Upućeni član

kako god okrenes najlepse u iloku je ustvari pogled na backu palanku i dunav iz gornjeg grada sa tvrdjave Smile

.
jedino sto bude zanimljivo u iloku je berba grozdja kad se skupi ceo grad,dodje neka hrvatska grupa (pretprosle god. je bilo 'prljavo kazaliste') i onda par dana bude nekog zbivanja,a inace...nista.

pinkie · Prijatelj foruma

Eto mene sa novom pricom o iloku....Malo mestasce pored Dunava....mesto kroz koje vecina Srba sada posecuje u prolazu na putu za Novi sad...poneko ode i u kupovinu jer kad se vrati PDV moze se dosta toga kupiti za manje pare.Mada izbor i nije tako sirok kako se ocekuje.Ipak je Ilok mali gradic. Odusevio me je pogled na onaj Zamak koji se moze videti skoro i iz samog centra Iloka, koji je urbanisticki moram dodati jako lose uradjen.Nekako su ulice vijugave i idu nizbrdo, malo je prostora za parking, ulicice su uzane, barem za moj pojam ulica..i nekako nije nesto zivahan gradic.Ima doduse nekoliko kafica, ali stanovnici kazu da bas i nije posebno ludo za izlazak.E vinogradi njihovi su nesto sto ocarava svakog putnika makar i prolaznika..i njihova dobro poznata vina.Hrana je uzasno skupa, dok se po prodavnicama moze naci jeftinije garderobe i tehnike ...i izlasci su strahovito skupi za nase uslove..ostalo, sta ja znam..ok je..ostala sam pod utiskom zamka koji je valjda ustvari restoran...izdaleka sjajno izgleda samo je bas visoko na brdu pa ga nije tako lako obici.... Wink