Mostar

zilika · Veštica sa bičem

stari most

tascha · Početnik Domaćeg.de

mislim da je mostar najljepsi sada kad sve behara...
evo jedna od santica...

PROLJEĆE

Nemoj, draga, noćas da te san obrva
I da sklopiš oči na dušeku mekom!
Kada mjesec sine nad našom rijekom
I na zemlju pane tiha rosa prva,

Rodiće se mlado proljeće! I svuda
Prosuće se miris plavih jorgovana;
I pahulje snježne padaće sa grana
U naš bistri potok što baštom krivuda.

Uzviće se Ljeljo nad našim Mostarom,
I svaki će prozor zasuti beharom,
Da probudi srca što ljube i gore...

Zato nemoj, draga, da te san obrva!
Dođi, i u bašti budi ruža prva,
I na mome srcu miriši do zore!

1906.

Sareno Kamenje - Iza nove gimnazije

(Za MO raju)

Nocas opet neces doci
Nocas cu biti sam
Drugi ce te strasno ljubit
I on ce ti biti drag
Ja cu stavit prazne ruke
U sareni dzep zivota
Bit cu tuzan kao nebo
I nista mi nece ostat...

Iza nove gimnazije sad je drugi miluje
Iza nove gimnazije njene ruke su isplele...
Vjenac oko drugog vrata, vjenac novo ljubavi
Stara ljubav se zaboravlja, odnose je vjetrov

tascha · Početnik Domaćeg.de

--------------------------------------------------------------------------------

Na prvi spomen Mostara, odnosno naselja na mjestu gdje se danas Mostar nalazi, u povijesnim izvorima nailazimo u jednom pismu od 3.travnja 1452.godine, koje se čuva u Dubrovačkom Arhivu, u kojem se kaže da je Vladislav Hercegović, sin Hercega Stjepana, odmetnuo od oca i zauzeo Blagaj i dvije kule na mostu na Neretvi. Sudeći prema tom dokumentu, sredinom 15. stoljeća Mostar je bio važno strateško mjesto na području Hercegovine, srednjovjekovne Humske zemlje. Još od 10. stoljeća, Humska zemlja je samostalna pokrajina kojom vladaju domaći knezovi, od kojih najpoznatiji članovi vlastelinske porodice Hranića – Kosača.
Međutim, iako prvo spominjanje Mostara datira tek iz zrelog srednjeg vijeka, na širem prostoru grada postoje materijalni ostatci života iz mnogo starijih vremena.
Iz antičkog nema značajnijih ostataka, ali su zato ostatci iz perioda kasne antike i ranog kršćanstva izuzetno bogat i na širem prostoru Mostara su pronađene tri ranokršćanske crkve - u Cimu, Žitomislićima i Sutini – i one su dokaz intenzivnog života u to vrijeme na ovim prostorima, ondašnjoj provinciji Dalmaciji, a istovremeno i dokaz relativno rane kristijanizacije na ovim prostorima. Gotovo svi navedeni lokaliteti, što je utvrđeno arheološkom istraživanjima, svjedoče i o kontinuitetu života i kroz cijeli srednji vijek, jer se na svima njima, ili njihovoj neposrednoj blizini nalaze i srednjovjekovni grobovi, ali i stećci – autohtoni srednjovjekovni nadgrobni spomenici na ovim prostorima
Na žalost, i pored ovih tragova života i stvaralačkih aktivnosti kroz gotovo cijeli srednji vijek sve do navedenog pisma iz 1452.godine, nemamo nikakvih drugih podataka o mjestu na kome se kasnije razvio Mostar. Prvo je to bila bitna strateška točka u kasnom srednjem vijeku čiju jezgru je predstavljao lančani most preko Neretve na mjestu gdje je rijeku bilo najlakše premostiti, te jake kule uz taj most, sa malenim naseljem oko te jezgre.
Od dolaska Turaka u drugoj polovini 15.stoljća, oko 1466.godine, zorno se može pratiti razvoj tog strateškog utvrđenja u sve veće naselje, odnosno transformacija vojnog utvrđenja u grad. Upravo tih prvih godina, točnije 1.lipnja 1474.godine, ovo naselje se prvi put spominje pod imenom Mostar u zapisniku sjednice Vijeća umoljenih gdje se raspravljalo o daru kojim će Vlada Dubrovačke republike darivati tadašnjeg zapovjednika Mostara - subašu Skendera.
Grad će se razvijati prema principima ondašnjih osmanlijskih gradova sa čaršijom i mahalama oko nje. Čaršija, koja je i najstarija, zauzimala je najvažniji, reprezentativni dio grada - područje uz sam most, sa obje strane Neretve. Mahale su se širile na sve strane od čaršije, prvenstveno na lijevoj obali Neretve, a na desnoj obali su bile smještene u podnožju brda Huma i na obalama Radobolje. Na takav način je formirano gradsko naselje osmanlijskog tipa, koji će svoj vrhunac i konačni oblik vezan za taj period, doseći krajem 17. i početkom 18. stoljeća, a čiji simbol i najznačajnije arhitektonsko ostvarenje predstavljalo velebni Stari most iz 1566.
Pred kraj osmanlijske vladavine, pred polovicu 19. stoljeća, kao rezultat opadanja moći, te jačanja snage i mogućnosti, kao i uloge kršćanskog stanovništva u životu grada, dolazi do perioda izvjesne vjerske tolerancije koja se očitovala u dopuštanju izgradnje sakralnih objekata kršćanskih vjerskih zajednica u gradu. Najstariji kršćanski objekt predstavlja Stara pravoslavna crkva iz 1834.godine. Ubrzo potom, i katolici Mostara su dobili svoj prostor. Godine 1847. izgrađen je kompleks stare biskupske rezidencije u Vukodolu, sjedište nove franjevačke provincije koja je nastala odvajanjem od Bosne Srebrene, te sjedište mostarskog biskupa. Napokon, 1866.godine došlo je do izgradnje velike bazilike Franjevačke crkve sv. Petra i Pavla u samom gradu, uz koju će tridesetak godina kasnije biti izgrađen i Franjevački samostan. I pravoslavni Mostar svoju novu, Sabornu crkvu, dobivaju 1873.god.
Svakako prijelomnu godine u razvoju Mostar predstavlja 1878.god. Tom godinom je označen definitivni odlazak Turaka i prestanak osmanlijske dominacije, te početak razdoblja Austrougarske uprave. Austrougarska sa sobom donosi nove, europske utjecaje, ne samo u upravljanju gradom, nego i u njegovom preoblikovanju, razvoju i izgradnji, što će , iako za svega četrdesetak godina, rezultirati skoro potpunom preobrazbom osmanlijske kasabe u europeiziran grad. U tih četrdesetak godina Mostar je željezničkom prugom i cestama povezan sa ostalim centrima BiH i Dalmacije. Izgrađena su tri mosta u samom gradu - most na Musali, Lučki i Carinski most. Tada je grad dobio moderni vodovod i kanalizaciju i elektrificiran je. Period Austrougarske vladavine predstavlja najplodnije razdoblje u izgradnji i urbanizaciji Mostara u cjelokupnoj njegovoj povijesti. Grade se novi objekti, javni , školski, stambeni, industrijski. Zahvaljujući tomudanas na ulicama i trgovima Mostara postoje dobri primjeri svih povijesnih stilova, ali i secesije, kao i pseudomaurskog stila. ''Nova'' arhitektura, potpuno drugačijeg mjerila, kriterija i oblikovnih kvaliteta, polako zamjenjuje i istiskuje ''staru'' arhitekturu, ali poštujući je ne rušeći je, nastojeći od nje sačuvati ono najbolje.
Ali možda najvažniji doprinos Austrougarska je dala u stvaranju potpuno nove urbane matrice, koja i danas postoji i funkcionira. Vrlo brzo su novi gradski oci spoznali ogromne mogućnosti koje je pružao skoro potpuno neizgrađeni prostor na desnoj obali Neretve. Odmah se pristupilo njegovoj urbanizaciji, naravno, prvo u samoj blizini već postojećih izgrađenih dijelova – mahala na obalama Neretve i Radobolje, a kasnije, planirajući grad na čitavom neizgrađenom prostoru.
Period prve Jugoslavije, je zatekao jedan već sasvim moderan europski grad, sa dugom tradicijom. U tom periodu 1918. – 1945. jako se malo gradilo, tako da to razdoblje u razvoju grada ne predstavlja značajniji period. U periodu druge Jugoslavije, grad se nezadrživo počeo širiti, što je bilo uzrokovano snažnim industrijskim razvojem, izgradnjom velikog broja tvornica i pretvaranjem Mostara u istinski industrijski, trgovački, prometni, turistički, kulturni centar cijele Hercegovine. U postojećoj urbanoj matrici grad se razvijao planirano, ali bez nekih posebnih nastojanja na kvaliteti arhitektonskog oblikovanja. Na prijelazu 20. u 21. stoljeće Mostar se ponovo našao u prilici da bitno preoblikuje svoj izgled. Novo vrijeme donosi novu arhitekturu, arhitekturu koja će u budućnosti svjedočiti o sadašnjem vremenu. Ogromna ratna razaranja unutar same urbane strukture, su pored velike štete i gubitka, stvorila i mogućnost da se da novi pečat gradu, pečat početka novog milenija. Najkarakterističniji primjer takvih nastojanja predstavlja veliki križ na Humu kao simbol jubileja dvije tisuće godina kršćanstva, ali i simbol patnji i stradanja kroz koja je ovaj grad prošao u svojoj najnovijoj povijesti.

zilika je napisao/la sledeće:
mostar njeguje tradiciju karnevala i maskenbala....sad je upravo to vrjeme. najludja noc u godini je ta u danu maskara..kad je cjeli grad pod maskama...stvarno bude ludo,tad ga morate posjetiti

ta tradicija je novijeg datuma, dakle od rata na ovamo...prije se nije slavilo nista slicno...bar koliko ja znam

@edit by pinkie spojila sam ti pstove jer su napisane odmah jedna za drugo, a mogle su stajati u istom postu.pozz

eagles · Početnik Domaćeg.de

E naj...grad na svijetu!!Pa nisam se džaba rodio u njemu!! Very Happy

dora_maar · Početnik Domaćeg.de

hvala svima koji lijepo misle o mom gradu, našem gradu....
mostar- najljepši grad na svijetu.... moj voljeni grad... moja voljena najzelenija rijeka... najljepše proljeće s posebnim mirisom u zraku...

tascha · Početnik Domaćeg.de

Lepote! Uz reku, kao labud beo, Leži Mostar i pun sunca, adidjara, Sav trepti, i stremi s kopljima munara, Kao da bi nebu poleteti hteo.

.................Reka čista, Prepuna smaragda, putuje i blista, I red bliskih kuća u njoj se ogleda.

Uz Neretvu, dole, behar se razgrozdo; Pun fenjera stari Mostar zmiri ozdo, Spava. mesečine pokrilo ga platno.

Aleksa Šantić

samo je malo ovaj novi most kao ispran varakinom, bog zna koliko ce desetljeca proci dok ponovo dobije onu svoju boju, i koliko ce se potpetica zguliti kaldrmom starog grada

Mostar je nacickan LiveCamerama koje se nalaze na sljedecim lokacijama, i koje budnim okom svakodnevno prate sto se dogadja..kamere su postavljene:

Stari most - pogled sa Mesdžida
Stari most - pogled sa Austrijske kuće
Stari most - pogled iz Ramića sokaka
Stari most - pogled sa kule Halebije
Stari most - Kujundžiluk
Stari grad
Ulica braće Fejića

Dakle, pazite sta radite!

Editovala Daca
sve moze da stane u jedan post Wink

Rakelly · Upućeni član

Na povratku iz Dubrovnika, za vreme ekskurzije 1989 god. posetio sam prvi i jedini put Mostar. Ne znam kako izgleda sada, ali tad mi se dopao. Autobus je ostao parkiran u blizini neke robne kuce, a mi smo peske krenuli da vidimo cuvenu mostarsku atrakciju - stari most. Secam se da je bilo puno stranaca - turista u gradu, jer vecina onih koje smo pitali za put, nisu govorili nas jezik. Most smo na kraju pronasli, fotografisali se i odmah zatim krenuli ka Sarajevu. Kratka poseta, ali lepa uspomena.

dora_maar · Početnik Domaćeg.de

mostar i bruce lee...