:: |
Autor |
Poruka |
ManiaC Početnik Domaćeg.de

 |
Godine: 35
Datum registracije: 29 Okt 2004 Poruke: 41 Mesto: Jagodina

|
|
ooo Jagodina od droge bela smrce se samo kokain... ..hehe..Jagodina..mali gradic,svi te znaju,Ima najbolju Gimnaziju u Srbiji,pravi se trenutno zooloski vrt,imamo vozic ;p,sta ce nam vise ...sve u svemu,Jagodina je keva..ljudi su opusteni,ima dosta mesta za izlazak..ponosan sam sto zivim ovde..
|
|
|
|
|
 |
vlada1 Početnik Domaćeg.de

 |
Datum registracije: 31 Okt 2005 Poruke: 31

|
|
Ja samo znam da jagodince/ke zovu curani. Valjda zato sto su puno gajili curke-curane.
|
|
|
|
|
 |
pinkie Prijatelj foruma

 |
Godine: 45
Datum registracije: 01 Okt 2004 Poruke: 19325 Mesto: u skrivenom kutku

|
|
Shalabajzer je o samom gradu rekao vise nego sto bih ja onako sa strane mogla reci..ali ipak da doam kratku pricu o najjacoj fabrici kablova
FKS je najveći jugoslovenski proizvođač kablova, kablovskog pribora, konektora, kablovskih setova i priključaka.
FKS je najveći jugoslovenski izvoznik kablovskih proizvoda. Značajni deo svoje proizvodnje plasira na inostrano tržište.
Proizvodi sa imenom ove firme našli su primenu u preko 80 zemalja sveta.
|
_________________ Cutanje je tesko samo onima koji ne misle(Ivo Andric)
Beskorisno je pobijati tudje misljenje; ponekad covijek uspije da pobjedi nekoga u diskusiji, ali da ga uvjeri -nikada.Misljenja su kao ekseri: sto vise udaramo po njima, to dublje prodiru (Dumas Aleksander) |
|
|
|
 |
pinkie Prijatelj foruma

 |
Godine: 45
Datum registracije: 01 Okt 2004 Poruke: 19325 Mesto: u skrivenom kutku

|
|
U predstavljanju grada spomenuo je ako se ne varam i Jagodinsku gimnaziju, pa evvo i malo vise podataka o samoj skoli
Prva srednja skola u Jagodini pod nazivom "Gimnazijska realka" pocela je sa radom 26. novembra 1869. Za prve nastavnike u Jagodinskoj realki postavljeni su: Maihajlo Markovic, suplent, koji je predavao srpsku gramatiku, zemljopis, racunicu i nemacki jezik, ucitelj Pavle Miletic, koji je predavao crkvenu istoriju i ucitelj Djura Jaksic, koji je predavao crtanje i krasnopis. Skola je zapocela rad u novopodignutoj skolskoj zgradi, opremljenoj za tadasnje uslove veoma lepim skolskim namestajem.
- Na molbu gradjana Jagodine, 1873, godine ministar prosvete Stojan Novakovic dozvolio je otvaranje treceg razreda. Primljen je jos jedan nastavnik. Promenjeno je ime skole u "polugimnaziju". Dve godine kasnije, 1875, Jagodinska polugimnazija menja ime u "Nizu gimnaziju". Pocetkom skolske 1879/80 upisan je i IV razred u kome su bila 4 ucenika. Za vreme obelezavanja stogodisnjice Kocine krajne, 1888. godine, ucenici Jagodinske nize gimnazije stupili su u strajk zbog iskljucenja jednog njihovog druga iz skole. To je bio prvi strajk ucenika ove skole. Trajao je dva dana i zavrsio se kaznjavanjem velikog broja ucenika.
- Godine 1898. doneta je odluka o ukidanju Jagodinske gimnazije,a vec pocetkom skolske 1898/99. godine u Jagodini je otvorena privatna gimnazija. U njoj su predavali honorarno uglavnom nastavnici u penziji i nastavnici Muske uciteljske skole iz Jagodine koja je pocela sa radom 1898. godine. Ukazom od 31. jula 1902. godine ponovo je u Jagodini otvorena drzavna cetvororazredna Gimnazija. Ukazom kralja
Petra I od 31. jula 1908. godine odobreno je Mihailu Jevticu da moze o svom trosku otvoriti cetvororazrednu zensku gimnaziju u Jagodini.
- Za vreme Prvog svetskog rata (1914-1918) Gimnazija u Jagodini nije radila. Vecina njenih nastavnika bili su vojni obveznici i aktivno su ucestvovali u odbrani zemlje. Zivote za odbranu Crbije u ovom ratu dali su Sreten Nikolic, direktor, i Jovan Ivkovic, profesor.
- Gimnazija je obnovila rad 1. marta 1919. godine. Od 1921. godine nosi nazim Privremena osmorazredna, a od 1924. Mesovita osmorazredna gimnazija.
- Godine 1932. Gimnazija se uselila u novu zgradu (danas zgrada OS "17. oktobar") u kojoj je radila do 1951. godine, kada se preselila u sadasnju zgradu ( u koju je do tad bila smestena Osnovna skola u Jagodini).
- Do skolske 1932/33. godine skola je radila pod imenom Realna mesovita gimnazija, a naredne skolske godine u izvestajima se pominje kao Drzavna realna gimnazija "Prestolonaslednika Petra". Od skolske 1934/35. godine Drzavna realna gimnazija "Naslednika prestola Petra" u Jagodini i pod tim imenom radi do 1944. godine.
- U toku Drugog svetskog rata (1941-1944) Gimnazija je radila uz povremene prekide, bez stalnog nastavnog kadra i adekvatnog prostora.
- Na svecanoj sednici Nastavnickog saveta od 19. septembra 1946. godine doneta je odluka da Gimnazija u Jagodini dobije ime "Svetoza Markovic" koje i danas nosi.
- Drustveno upravljanje u Gimnaziji uvedeno je 1. juna 1955. godine kada je odrzana i prva sednica Skolskog odbora. Iste godine osnovano je Skolsko sportsko drustvo "Iskra".
- Nastavnicko vece Gimnazije 1961. godine donelo je odluku da Dan skole bude 26. mart i da se obelezava svake godine.
- Na zahtev Skupstine opstine Svilajnac, Gimnazija u Jagodini je 1964. godine otvorila svoje izdvojeno odeljenje u Svilajncu, koje je dve godine kasnije preraslo u samostalnu Gimnaziju "Lazar Stanojevic".
-Septembra 1969. godine Gimnazija "Svetozar Markovic" u Jagodini je na svecan nacin obelezila sto godina plodnog rada i razvoja. Povodom ovog jubileja objavljena je knjiga "Od Jagodinske realcice do Gimnazije u Svetozarevu 1869-1969". Iste godine, 17. oktobra, Gimnazija je dobila Oktobarsku nagradu, najvece priznanje Opstine Jagodina.
- Na pocetku perioda (1969-1977) bilo je velikih promena u nastavnom kadru. Inace broj nastavnika kretao se od 35 u skolskoj 1969/70. do 39 u 1976/77. godini. U to vreme raste broj ucenika zainteresovanih za skolovanje u Gimnaziji pa se broj upisanih ucenika kretao od 705 u skolskoj 1969/70. do 772 u 1976/77. godini. Dosta je uradjeno na osavremenjavanju nastave, sto je doprinelo boljem uspehu ucenika. Izvrsena je adaptacija jednog dela zgrade i opremenja kabineta za hemiju, biologiju, strane jezike, fiziku, muzicko i likovnu delatnost i radionice za nastavu tehnickog obrazovanje. Posebno je bila znacajna investicija za opremanje trim kabineta za nastavu fizickog vaspitanja.
- U skolskoj 1979/80. godini uvedena je Druga faza usmerenog obrazovanja. Iste godine formirana je Radna organizacija sa 4 OOUR-a i Radnom zajednicom zajednickih sluzbi. Jedna od OOUR-a za usmereno obrazovanje bila je i skola "Svetozar Markovic" sa statusom pravnog lica. Pocetkom 1980. godine Odeljenje prve faza usmerenog obrazovanja u Rekovcu se izdvaja iz ove skole i formira kao Osnovna organizacija udruzenog rada za usmereno obrazovanje "Dan Mladosti".
- Na osnovi novog zakona o srednjem obrazovanju 6. jula 1990. godine ponovo je ustanovljena Gimnazija "Svetozar Markovic" sa drustveno-jezickim i prirodno-matematickim smerom.
- Od skolske 1991/92. godine u Gimnaziji se proslavlja 27. januar kao Savindan. Svetosavska svecanost se obelezava secenjem slavskog kolaca i organizovanjem svecane akademije. Osim ovog praznika, u skoli se redovno proslavlja 26. mart, Dan skole. Svaka proslava Dana skole pracena je izlaskom biltena, koji u najvecem delu pripremaju i uredjuju sami ucenici.
- Vannastavne aktivnosti predstavljaju vaznu komponentu vaspitno-obrazovnog rada Gimnazije.
- Gimnazija "Svetozar Markovic" moze da se pohvali uspesnim i kontinuiranim radom mnogih sekcija. Kultura i javna delatnost Gimnazije takodje je na zavidnom nivou.
|
_________________ Cutanje je tesko samo onima koji ne misle(Ivo Andric)
Beskorisno je pobijati tudje misljenje; ponekad covijek uspije da pobjedi nekoga u diskusiji, ali da ga uvjeri -nikada.Misljenja su kao ekseri: sto vise udaramo po njima, to dublje prodiru (Dumas Aleksander) |
|
|
|
 |
pinkie Prijatelj foruma

 |
Godine: 45
Datum registracije: 01 Okt 2004 Poruke: 19325 Mesto: u skrivenom kutku

|
|
a evo i ponesto o ponosu Jagodine i njenoj Narodnoj biblioteci:
Svoje postojanje Biblioteka vezuje za Čitalište jagodinsko formirano sredinom 19. veka. Prve podatke o njemu nalazimo u izveštaju Društva srpske slovesnosti iz 1851. godine u kome se jagodinsko Čitalište navodi kao korisnik Glasnika Društva.
Štampa toga vremena objavljuje da se u Jagodini organizuju balovi u korist Čitališta koje se, pored ovih prihoda, izdržava i članarinom.
Početkom 1858. godine u dopisu Srpskim novinama anonimni autor ističe da... čitaoci žele da se Čitalište održi, ali pitanje je da li to žele i trgovci... naglašavajući probleme oko prikupljanja članarine i, istovremeno, najavljujući zatvaranje Čitališta.
Deset godina kasnije, 1868. godine Opština jagodinska donosi rešenje da se otvori Čitaonica kao opštinska. Uskoro iz Jagodine stiže vest da je Družina jagodinske omladine davala besedu sa igrankom u korist svoje Čitaonice... tada je imala preko 80 članova i to je služilo na čast jagodini.
Emilo Cvetić u Spomenici Jagodine ističe da je ova varošica oko sedamdesetih godina mogla izdržavati svoju Čitaonicu, Pesničko društvo i Diletantsko pozorište. Naklonost je imala prema Čitaonici, ali se i najviše mešala u njen rad. Tada je Čitaonica oko sebe okupljala ljude naprednih ideja, vične govorništvu (Đura Jakšić, Svetozar Marković, Kosta Mihajlović). Održavane su britke besede što često nije odgovaralo opštinskim vlastima. Zato se 1874. godine Čitaonica u Jagodini zatvara, a soba u kojoj je ona bila smeštena ustupa III razredu Realke jagodinske.
Šta je bilo sa knjigama i uopšte kakva je bila sudbina Čitaonice u poslednje dve decenije 19. veka malo je poznato. Tek 1892. godine u Jagodini se formira potporni odbor koji inicira otvaranje Čitaonice. Njen rad se obnavlja i to u zgradi današnje "Kasine".
Početkom 20. veka pojavljuje se prva Javna biblioteka kao državna ustanova uz koju građani stvaraju Građansku čitaonicu. Ona donosi Pravila o svom ustrojstvu i radu. Podaci govore da je ona tada imala 125 članova, da se tu, između ostalog, već čitaju Politika, Pijemont, Samouprava, Trgovački glasnik, da se u Čitaonici građani međusobno upoznaju, druže, obrazuju i obaveštavaju.
Tokom Prvog svetskog rata i Čitaonica i Javna biblioteka prestaju sa radom. Prema nekim izvorima u ratnom vihoru stradao je kompletan knjižni fond.
Osnovano Udruženje mladih umnih radnika (1923. god.) u Jagodini otvara Narodnu čitaonicu i biblioteku sa preko 600 zabavnih i naučnih knjiga. Za godinu dana fond je udvostručen i knjige postaju dostupne širokom krugu ljudi. Svake nedelje i četvrtkom knjige se izdaju i nose kući. Prostorije Biblioteke su u zgradi Opštinskog suda. Biblioteka dobro napreduje, širi se krug stalnih i pomažućih članova i ona postaje centar okupljanja napredne školske omladine. Već poseduje pečat, Pravila, članske karte i listove, Knjigu pomažućih članova UMURa, Glavnu knjigu redovnih i pomažućih članova...
Do početka II svetskog rata, Biblioteka u svojim policama ima oko 4.500 knjiga. Tokom rata ona ne radi. Sačuvan je veći deo knjiga (oko 3.000) koje postaju osnova za otvaranje Omladinske biblioteke. Brigu o knjigama preuzima jagodinska Omladinska organizacija. Biblioteka se nalazi u Sokolskom domu.
Kasnije funkcioniše u sklopu Sreskog sindikalnog veća i seli se u prizemlje zgrade današnjeg Narodnog univerziteta,a kao Narodna biblioteka u nacionalizovanu porodičnu zgradu Taušanovića gde se i danas nalazi.
Puni uspon i razvoj Biblioteka beleži tokom sedme i osme decenije 20. veka. To je period kada se mnogo ulaže u knjigu-fond bibliotečki se uvećava, broj čitalaca takođe. Biblioteka modernizuje unutrašnju organizaciju rada-formira odeljenja i službe, razvija mrežu biblioteka i ogranaka u svom okruženju. Sistemom pokretnih biblioteka knjiga dospeva u najudaljenija mesta. Istovremeno, započinje primena međunarodnih, bibliotečkih pravila i standarda čime se stručni rad podiže na znatno viši nivo. Biblioteka kadrovski jača, osavremenjava svoje poslovaje i postaje član bibliotečkih asocijacija.
|
_________________ Cutanje je tesko samo onima koji ne misle(Ivo Andric)
Beskorisno je pobijati tudje misljenje; ponekad covijek uspije da pobjedi nekoga u diskusiji, ali da ga uvjeri -nikada.Misljenja su kao ekseri: sto vise udaramo po njima, to dublje prodiru (Dumas Aleksander) |
|
|
|
 |
mesarsrbija Početnik Domaćeg.de

 |
Godine: 41
Datum registracije: 25 Jul 2005 Poruke: 11 Mesto: Београд, Јагодина

|
|
Да ли је код Палме и даље излазак до пола један?
|
|
|
|
|
 |
weaselaow Upozorenja: 1 od 3 Početnik Domaćeg.de

 |
Godine: 40
Datum registracije: 06 Dec 2004 Poruke: 65

|
|
Bio u jagodini xxxx puta jel su mi keva i cale odande
prelep grad samo me njihov akcenat malo nervira
|
|
|
|
|
 |
milica2006 Početnik Domaćeg.de

 |
Godine: 39
Datum registracije: 27 Dec 2005 Poruke: 18 Mesto: BG

|
|
Pa po ovim slikama reklo bi se da Jagodina i nije tako los grad ko sto pricaju...
mada nikad nisam bila tamo...
|
|
|
|
|
 |
Syndy Upućeni član

 |
Godine: 62
Datum registracije: 28 Jul 2005 Poruke: 363 Mesto: grad senki

|
|
Jagodina je divan grad ,kao i ljudi koju u tom gradu zive....predivni su.....
|
_________________ San o sreci je najveca sreca..... |
|
|
|
 |
shalabajzer Dobro upućeni član

 |
Godine: 44
Datum registracije: 26 Maj 2005 Poruke: 731 Mesto: Bogu iza treger

|
|
Hvala vam svima na pohvalama koje ste uputili mom gradu....
"Да ли је код Палме и даље излазак до пола један?"
Pa i nije bash.....Vikendom je do 1 a preko nedelje do 23:30...
|
|
|
|
|
 |
Katy84 Početnik Domaćeg.de

 |
Godine: 40
Datum registracije: 25 Jan 2006 Poruke: 246 Mesto: Kranj

|
|
Ja sam bila u jagodini i mislim da je to najlepši grad na svetu.Tamo mi je sva rodbina
|
|
|
|
|
 |
kama ajdin Početnik Domaćeg.de

 |
Godine: 37
Datum registracije: 04 Feb 2006 Poruke: 204 Mesto: sarajevo

|
|
nepoznajem taj grad volio bih ga posjetiti
|
_________________ ajdin begic-bega |
|
|
|
 |
|
|
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma
|
|