Lakota rečnik

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Aa

aglí [ag'li] = doneti nešto ili dovesti nekog kući; doći kući
agná [ag'na] = čak štaviše, osim toga, nadalje, prema tome, na kraju; smesta, odmah
ağúyapi [a'ʁujapi] = hleb
aǧúyabskuyagmigma [a'ʁujabskujagmigma] = krofna
ahí [a'hi] = 1. doći i doneti nešto; 2. doći i učiniti nešto po dolasku; 3. došli su (grupno); 4. postati, promeniti se, promeniti stanje (označava promenu koja se završila) (1s: awáhi, 1p: uŋkáhipi)
ahígnakA [a'hignaka] = doneti nešto i spustiti to dole
ahíyayA [a'hijaja] = (ahí + gnáka) kruženje nečega; pevati; (1s: ahópȟA [a'hopˣa] = čuvati ili poštovati nešto; poštovati osobu; poštovati ili se povinovati (zakonu, tradiciji, pravilima, naredbama, običajima) (1s: awáhiyaye, 1p: uŋkáhiyayapi)
ahówapȟA, 1p: ahóuŋpȟapi)
ahíyu [a'hiju] = početi prenos nečega (1s: awáhiyu, 1p: uŋkáhiyupi); "počeli su da dolaze"
áiyakapteya ['aijakapteja] = uzbrdo; rastuće
akáŋ [a'kã] = na
akhé, akhéš [a'kʰe(ʃ)] = ponovo, opet
akhíptaŋ [a'kʰiptã] = zajedno, ujedinjeni, složno
ak’íŋ [a'k’ĩ] = sedlo
anáȟmala [a'naxmala] = tajno
aníčA [a'nit͡ʃa] = zadržati nešto; odbiti da se nešto preda; povratiti nešto nazad; polagati pravo na nešto; zabraniti; protivrečiti (1s: awániče, 1p: uŋkáničapi)
aóğiŋkiyA [a'oʁĩkija] = pokriti nešto tuđe (1s: aóğiŋwakiye, 1p: aóğiŋuŋkiyapi)
aókawiŋğA [a'okavĩʁa] = zaokružiti, okružiti; (1s: aówakawiŋğe)
asápazila [a'sapazila] = salamander
áyA ['aja] = odvesti, voditi (1s: áble, 1p: uŋkáyapi; buduće vreme: 1s: ámni kte, 2s: áni kte, 3s: áyiŋ kte); postati (1s: amáye, 1p: uŋkáyapi); otići tamo zajedno ili u grupi; napredovati; menjati se
átaya ['ataja] = sve, celo, komplet, svi zajedno, univerzalno...atúŋwaŋ [a'tũwã] = gledati; posmatrati (1s: awátuŋwe, 1p: uŋkátuŋwaŋpi)
aú [a'u] = doneti; napredovati u nečemu; "oni dolaze/približavaju se"; polagano napredovati u nečemu
ayúštaŋ [a'juʃtã] = završiti neki posao; prekinuti nešto, ostaviti, dići ruke; napustiti nekog ili nešto, otpustiti sa posla; ostaviti nekog samog (1s: abláštaŋ, 1p: uŋkáyuštaŋpi)
awákiksA [a'wakiksa] = odseći nečiju kosu prema nečemu (1s: awáwakiksA)

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Aŋ aŋ
aŋpétu [̃a'petu] = dan
aŋpétuwi [̃a'petuwi] = Sunce

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Bb
bebéla = beba
blá ['bla] = idem, bio sam
bló ['blo] = lanac brda; krompir
blóza ['bloza] = beli pelikan

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Čč
čaŋšká [͡tʃ̃aʃ'ka] = vrsta sokola sa crvenim repom
čaŋtéšičé [tʃã'teʃi'tʃe] = žao mi je
čiŋ [kĩ] = određeni član, postaje "čiŋ" posle A-reči (kojima se zadnje slovo menja u određenim slučajevima)
čónala ['͡tʃonala] = nešto, nekoliko, malo (male količine), lečka

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Čh čh
čha [͡tʃʰa] = 1. (veza) dakle, prema tome, tako, zbog toga; 2. ide uz modifikatore imenica ili bliže određuje imenice da budu u neobičnom ili neočekivanom značenju (uglavnom se prevodi kao "kao takav"); 3. označava neočekivani objekat (Waŋblí čha ú. = To je bio orao)
čhaŋ [t͡ʃʰã] = kad, kadgod; dan (24 sata)
čháŋ ['t͡ʃʰã] = drvo (biljka), drvo (materijal), štap
čháŋna ['t͡ʃʰãna] = kad, kadgod, uvek u to vreme (kao pravilo)
čhápa ['t͡ʃʰapa] = dabar
čhatkáyataŋhaŋ [t͡ʃʰat'kajatãhã] = na levoj strani
čháŋ ['t͡ʃʰã] = drvo (kao biljka), drvo (kao građa, materijal), drveni štap
čhaŋkhé [͡tʃʰ̃a'kʰe] = dakle, prema tome; odatle, otud, ubuduće (na početku paragrafa ili člana); zato, zbog toga, jer (na kraju paragrafa ili člana). Na severu se kaže "čhaŋké".
čhaŋnúŋpA [t͡ʃʰã'ũpa] = pušiti duvan (1s: čhaŋnúŋmuŋpe, 1p: čhaŋnúŋk’uŋpapi); lula
čháŋpi ['t͡ʃʰãpi] = šećer
čhéğa ['t͡ʃʰeʁa] = kotao, kotlić, kofa, kanta
čhépA ['t͡ʃʰepa] = biti debeo, mesnat (1s: mačhépe, 1p: uŋčhépapi)
čheúŋpA [t͡ʃʰe'ũpa] = peći ili pržiti nešto (1s: čhewáuŋpe)
čhéyA ['t͡ʃʰeja] = plakati, ridati (1s: wačhéye, 1p: uŋčhéyapi)
čhiyé [͡tʃʰi'je] = stariji brat (govornika - tj. "moj stariji brat"); isto se kaže i za starije muške rođake sa očeve strane
čhíŋ ['t͡ʃʰĩ] = hteti nešto, želeti nešto; hteti nešto da se uradi; svakako, sigurno, jednako kao, isto kao... (1s: wačhíŋ, 1p: uŋčhíŋpi)
čhiŋčá [t͡ʃʰĩ't͡ʃa] = dete; štene
čhóla ['t͡ʃʰola] = oskudevati, bez nečega, ne imati nešto
čhuwí [t͡ʃʰu'wi] = zadnja strana ili bok tela
čhuwínuŋgA [t͡ʃʰu'winũga] = kamila
čhúŋšoke ['t͡ʃʰũʃoke] = drvo, šuma

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Č’č’
č’éyaš ['͡tʃ’ejaʃ] = glavni ulaz
č’uŋ [͡tʃ’̃u] = glavni ulaz
č’ó ['͡tʃ’o] = Davati zvukove pljuskanja, bućkanja, usisavanja, sisanja, coktanja itd.
č’oč’ó [͡tʃ’o'͡tʃ’o] = koje daje jedan od gorepomenutih zvukova
č’oyákel [͡tʃ’o'jakel] = sa donekle bućkavim/pljuskavim zvukom

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Ee
ečé [e't͡ʃe] = samo, isključivo, ništa osim, uvek
ečéla [e't͡ʃela] = samo, isključivo ("samo ovo i nijedan više/nijedan od te vrste više")
ečíyA [eu't͡ʃija] = reći nekom, zvati nekog (1s: ewákiye, 1p: eúŋkiyapi) pas.: 1s: emáčiyapi = zovu me; 2s: eníčiyapi = zovu te
ečháš [e't͡ʃaʃ] = ako
ečhéȟči [e't͡ʃext͡ʃi] = tačno ovako
ečhél [e't͡ʃʰel] = tako
ečhíŋ [e'tʃĩ] = misliti, smisliti (1s: ečháŋmi, 1p: uŋkéčhiŋpi); obično stoji posle navoda nečijih misli
ečhúŋ [e't͡ʃʰũ] = uraditi (ečhámuŋ, 2s: ečhánuŋ 1p: ečhúŋk’uŋpi)
eé [e'ʔe] = biti jedan; to je to
égnakA ['egnaka] = spustiti dole, odložiti (1s: éwagnake, 1p: éuŋkignakapi)
eháŋ [e'hã] = tada; onda; tokom; u određenom momentu u vremenu
eháŋkeč’uŋ [e'hãket͡ʃ'un] = davno; u prvobitno vreme; zaista, istinito
eháŋl [e'hãl] = tada, onda; toliko dugo; toliko daleko
eháŋni [e'hãni] = davno
eháŋtaŋš [e'hãtãʃ] = ako/kad se desi; ako...
ékignakA ['ekignaka] = spustiti nešto tuđe dole (isto kao i égnakA, samo što objekat ima vlasnika) (1s: éwegnake 1p: éuŋkignakapi)
ekíyA [e'kija] = reći nekom nešto; zvati nekog (1s: ewákiye, 1p: eúŋkiyapi)
ektá [ek'ta] = prema, ka
él ['el] = na; u
éna ['ena] = tamo, upravo tamo
épazo ['epazo] = pokazivati
etáŋ [e'tã] = od, iz; nešto, išta (npr. "imaš li išta kafe?")
etáŋhaŋ [e'tãhã] = od (vremena, prostora, materijala, celine, plemena - bukvalno se koristi na isti način kao i u srpskom jeziku)
étkiya ['etkija] = prema, ka, u smeru, na određeni način
éthi ['etʰi] = doći i napraviti kamp na tom mestu; kampovati na udaljenom mestu; otići i živeti na udaljenom mestu (1s: éwathi, 1p: éuŋthipi)
étuŋwaŋ ['etũwã] = pogledati tamo, pogledati u određenom pravcu (u smeru od govornika) (1s: éwatuŋwe, 1p: éuŋtuŋwaŋpi)
eyá [e'ja] = reći (1s: epȟé, 2s: ehé, 1p: uŋkéyapi); takođe, isto (vezano sa -íŋš: íŋš-eyá = i on); neodređeni član u množini koji se koristi sa stvarnim objektima (nebrojivim) ["etáŋ" se koristi za hipotetičke objekte, a "waŋ" za stvarne objekte u jednini]; poštapalica koja odgovara našem "pa"
eyáya [e'jaja] = reći nešto; reći nešto češće (1s: epȟápȟe, 2s: eháhe 1p: uŋkéyayapi)
eyé [e'je] = reći (književno se kaže "eyá")
éyokas’iŋ ['ejokas’ĩ] = viriti (1s: éblokas’iŋ, 1p: éyouŋkas’iŋpi)

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Gg
glí ['gli] = vratiti se (1s: waglí, 1p: uŋglípi)
glužúžu [glu'ʒuʒu] = otpakovati, raspakovati, otvoriti nešto; rasturiti nešto tuđe; uzeti nešto tuđe (1s: waglúžužu, 1p: uŋglúžužupi)
gmá [g'ma] = orah (drvo)
gmahú [gma'hu] = crni orah (drvo)
gmigmÁ [gmig'ma] = okruglo, loptastog oblika
gnašká = žaba
gnáyaŋ ['gnaj̃a] = prevariti nekog, podvaliti, prekršiti reč; ubediti, izvršiti uticaj na nekog, osvojiti nečije poverenje; učiniti nešto suprotno očekivanju (ne mora uvek da bude negativan kontekst) (1s: wagnáye, 1p: uŋgnáyaŋpi)

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Ğğ
ğí ['ʁi] = braon

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Hh
há ['ha] = koža, kožno platno
hála ['hala] = buva
háu ['ha͡u] = zdravo, ćao (a ne "haug" - inače, ovo je jedina reč u lakota jeziku sa diftungom)
háŋ ['hã] = stajati (obično za nežive stvari); da (particip tvrdnje)
haŋ [hã] = pre
haŋhépi [hã'hepi] = noć; traje noć (kao glagol); prošle noći
haŋké [hã'ke] = deo, delić nečeg
háŋpa ['hãpa] = mokasine, cipele
haŋtáŋš [hã'tãʃ] = prema tome
hé ['he] = to; on, ona, ono; pogledaj tamo
hečá [he͡'tʃʰa] = vrsta lešinara (Cathartes aura)
hečíyA [he͡'tʃija] = reči to nekome, reći nekom šta sledi
héčiŋ ['he͡tʃĩ] = ako; ako je tako; ako je; ako je tako
héčha ['he͡tʃʰa] = biti takav, (biti) kao; pripadati takvoj vrsti ili opisu (1 l.m.: hemáčha; 1 l.m.: heúŋčhapi)
héčhel ['he͡tʃʰel] = tako, ovako
héčheš ['he͡tʃʰeʃ] = desilo se
héčhetu ['he͡tʃʰetu] = tako je, tačno je (1s: hémačhetu)
héčhetu-kakhéš ['he͡tʃʰetu ka'kʰeʃ] = bez daljeg odlaganja
hečhíŋ [he͡'tʃĩ] = misliti tako (obično prethodi citiranju) (1s: hečháŋmi, 2s: hečháŋni, 1p: heúŋkečhiŋpi)
heȟáka [he'xaka] = los (mužjak)
héčheglala ['he͡tʃʰaglala] = zbog, jer, isto kao, samo to; bez promena; smesta, odmah
héčhuŋ ['he͡tʃʰũ] = uraditi to (1s: héčhamuŋ, 2s: héčhanuŋ, 1p: héčhuŋk’uŋpi)
héhaŋ ['hehã] = onda
heháŋl [he'hãl] = onda
hél ['hel] = tamo
hená [he'na] = oni, ona (3. l. mn.)
hetáŋ [he'tã] = od tog mesta; od tog vremena; prema tome; na to
heyá [he'ja] = reći to što sledi (1s: hepȟé, 2s: hehé, 1p: heúŋkeyapi)
hí ['hi] = doći, stići (na odredište); upravo stići na odredište (1s: wahí, 1p: uŋhípi); uraditi nešto po dolasku; zub, zubi
hihúŋni [hi'hũni] = doći do određenog mesta, stići do određenog mesta (1s: wahíhuŋni, 1p: uŋhíhuŋnipi)
hiyá [hi'ja] = ne (vidi: hóȟ)
hiyáyA [hi'jaja] = doći i proći; prolaziti pored, (1s: hibláble, 1p: uŋhíyayapi)
hiŋháŋ [hĩ'hã] = sova
hiŋháŋ [hĩ'hã] = pada (samo za vremenske prilike: kiša, sneg, gräd)
híŋhaŋni ['hĩhãni] = jutro
ho [ho] = uzvik oduševljenja
hó-wo ['ho wo] = kreni! počni! (signal za početak posla ili akcije)
hoǧáŋ [ho'ʁã] = riba
hóȟ ['hox] = ne - muški govornik
hoȟpí [hox'pi] = gnezdo
hoká [ho'ka] = jegulja
hókahé ['hoka'he] = dobrošli
hokšíkA [hok'ʃika] = biti dečak, biti detinjast (1s: homákšike)
hokšíla [hok'ʃila] = dečak
hotȟúŋ [ho'tˣũ] = izvikati (1s: howátȟuŋ, 1p: hoúŋtȟuŋpi)
hukhútkiya [hu'kʰutkija] = silaznom putanjom
húte ['hute] = koren, baza
huwó [hu'wo] = koristi se za enklitički oblik pitanja, muški govornik
húŋȟ ['hũx] = nešto, deo, lečka
húŋku ['hũku] = tuđa majka

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Ȟȟ
ȟčeháŋl [x͡tʃe'h̃al] = tad, upravo u tom momentu, onda
ȟči [xt͡ʃi] = veoma, specijalno, izuzetno...; uopšte (kod negacija)
ȟé ['xe] = planine (pl.)
ȟoká [xo'ka] = jazavac
ȟupáhu [xu'pahu] = ptičje krilo

Ȟ’ȟ’
ȟ’áŋ [x’'ã] = učiniti nešto, uraditi neko delo, obaviti zadatak (1s: waȟ’áŋ, 1p: uŋȟ’áŋpi)

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Ii
í ['i] = stići tamo, doći na određeno mesto (1s: waí, 1p: uŋkípi); usta
ičápšiŋpšiŋčala [i't͡ʃapʃĩpʃĩt͡ʃala] = vrabac
ičú [i't͡ʃu] = uzeti, prisvojiti (1s: iwáču, 1p: uŋkíčupi).
ičháŋl [i't͡ʃʰãl] = tad, u tom momentu
íčhikhiyela ['t͡ʃʰikʰijela] = blizu jedno drugom, jedno pokraj drugog
íčhimani ['i͡tʃʰimani] = Putovati, otići na put bez porodice; posetiti; ili otići na poduži put do drugog plemena ili grupe (1s: íčhimawani; 1p: íčhimauŋnipi)
ičhíŋ [i't͡ʃʰĩ] = naime, jer, znaš; vaistinu; sada
iglákA [ig'laka] = putovati sa nečijom porodicom, pomeriti kamp, migrirati na drugo mesto (1s: iwáglake, 1p: uŋkíglakapi)
iglútȟA [ig'lutˣa] = probati nešto tuđe
igmú [ig'mu] = mačka
iǧúǧa'othila [i'ʁuʁaʔotʰila] = Vrsta severnoameričkog carića (Salpinctes obsoletus)
iháŋblA [i'hãbla] = sanjati, imati san (1s: iwáhaŋble, 1p: uŋkíhaŋblapi)
íhaŋhepi [ihãkepi] = naredne noći
iháŋke [i'hãke] = na kraju nečega; umreti; granica; ograničenje; završiti nešto, privesti kraju (1s: imáhaŋke)
iháŋketa [i'hãketa] = na kraju
iȟpéyA [ix'peja] = baciti, odbaciti, ostaviti (1s: iȟpéwaye, 1p: iȟpéuŋyaŋpi)
ikčé [i'kt͡ʃʰe] = uobičajeno, prirodno, divlje, u prirodnom stanju; uzalud, nizašta
ikpísaŋla [ik'pisãla] = Račvoroga antilopa (Antilocapra americana)
Iktó, Iktómi = ime lukavog lika iz mitova Sijuksa (Iktomi, veliki učitelj, pojavio se kao pauk. Naučio je ljude da prave mreže da hvataju svoje snove da bi postizali svoje ciljeve i da dobro iskoriste svoje ideje, snove i vizije - deo iz legendi)
íkičhiŋ ['ikit͡ʃʰĩ] = želeti ili žudeti za nečim za nekog drugog (1s: íwakičhi)
ikhíyela [i'kʰijela] = blizu nečega
iktómi [ik'tomi] = pauk
ikȟáŋ [ikˣã] = kanap
ímnayaŋ ['imnajã] = napuniti ili zadovoljiti sa hranom (1s: ímnawaye, 1p: ímnauŋyaŋpi)
iná [i'na] = majka (ináku/húŋku = njegova/njena majka)
ináȟni [i'naxni] = u žurbi, u brzini; žuriti, brzati (1s: ináwaȟni, 1p: ináuŋȟnipi)
inážiŋ [i'naʒĩ] = stati; ustati; iznenada prekinuti nešto (1s: ináwažiŋ, 1p: uŋkínažiŋpi)
iníhaŋ-šni [i'nihã ʃni] = bez straha, hrabro; uporno; bez strepnje (90: 18, 21)
íš ['iʃ] = on, ona, ono (zamenica)
íš-eyá ['iʃ e'ja] = i on/ona/ono takođe
iší [i'ʃi] = platiti sa nečim (1s: iwáši, 1p: iúŋšipi)
išláyataŋhaŋ [iʃ'lajatãhã] = (prilog) sa/od desnog boka/strane
ištá [iʃ'ta] = oko
ištíŋmA [iʃ'tĩma] = spavati (1s: mištíŋme, 1p: uŋkíštiŋmapi)
ištógmus [iʃ'togmus] = žmurećki
ištógmuzA [iʃ'togmuza] = zažmuriti, zatvoriti nekom oči (1s: ištówagmuze, 1p: ištóuŋgmuzapi)
ité [i'te] = lice
itóptasápa [i'topta'sapa] = vrsta crnog papagaja
itȟó [i'tˣo] = pa, možda, mislim...
itȟókab [i'tˣokab] = pre (vremenska odrednica)
itȟúŋkala [i'tˣũkala] = glodar, miš, kompjuterski miš
iwáštela [i'waʃtela] = sporo, pažljivo
iwáŋkam [i'wãkam] = iznad
iyáhaŋ [i'jahã] = popeti se na brdo i stajati na vrhu (1s: iyáwahe, 1p: iyáuŋhaŋpi)
iyákaškA [i'jakaʃka] = vezati jednu stvar za drugu (1s: iyáwakaške, 1p: iyáuŋkaškapi)
iyápȟA [i'japˣa] = udarati nešto; tući; kucati (kao srce); udariti ili kucati o nešto sa nečim (1s: iyáwapȟe, 1p: uŋkíyapȟapi)
íyatayela ['ijatajela] = lično, individualno, samostalno
iyátaŋ [i'jatã] = upaliti nešto (lulu) (1s: iblátaŋ, 1p: uŋkíyataŋpi)
iyáyA [i'jaja] = otići, napustiti, proći, mimoići (1s: ibláble, 2s: ilále, 1p: uŋkíyayapi, futur: 1s: iblámni kte, 2s: iláni kte, 3s: iyáyiŋ kte)
iyé [i'je] = on, ona, ono
iyéhaŋyaŋ [i'jehãjã] = tada, u to vreme
iyéyA [i'jeja] = poslati nekog ili nešto, ili proslediti (1s: iyéwaye, 1p: iyéuŋyaŋpi); 2. naći nešto (1s: iyéwaye, 1p: iyéuŋyaŋpi); ova reč prati glagole i priloge sa instrumentalnim prefiksima "ka, na, pa, wa, wo, ya, yu" a povremeno i ostale glagole da bi se označilo da se nešto završilo brzo ili iznenada, aktivira gubitak zadnjeg vokala, ali ne i "e-ablaut"(1s: iyéwaye, 1p: iyéuŋyaŋpi)
iyóhila [i'johila] = svaki
iyótaŋ [i'jotã] = najbolji, najveći, specijalni, glavni, najvažniji; naj- (član od koga se gradi superlativ); iako, iznenađujuće, više no ikad; specijalno, posebno; biti najveći, najvažniji (1s: imáyotaŋ, 1p: uŋkíyotaŋpi)
iyúha [i'juha] = sve, svi
iyúŋ [i'jũ] = farbati nešto (1s: iwáyuŋ, 1p: uŋkíyuŋpi)
iyúŋğA [i'jũʁa] = pitati nekoga (za) nekog/nešto (1s: imúŋğe, 1p: uŋkíyuŋğapi)