Izmedju stvarnosti i maste ~~Mitoloska bica~~

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Mitski lovac Orion

Kroz grčku legendu provlači se lovac iz šumskih oblasti Beotije, gorostas kome nijedna divljač nije nikada umakla. Ovaj junak divivskog stasa čuven je i po ljepoti.

O njegovom porijeklu postoji više priča. Tako je u jednoj sin Posejdona i Eurijale, u drugoj je sin zemlje, majke Gee ili, pak Hirieja, kralja Hirije u Beotiji. Ovaj čudesni lovac natprirodne snage nije se odvajao od svog psa Siriosa koji mu je pomagao u lovu.
U životu je imao nekoliko žena s kojima, uprkos snažne ljubavi, nije imao sreće. Tako se njegova prva žena hvalila da je ljepša od Here, pa je, za kaznu, boginja bacila u dubine Tartara.
Zatim se zaljubio u Meropu, kćerku vladara Hiosa Enopiona. Ovaj mu je, da bi zaslužio ruku njegove kćeri, postavio naizgled nemoguć zadatak - da satre sve divlje zvijeri na ostrvu. Kad je izvršio zadatak, shvata da je prevaren i biva otjeran. U očaju, napastvuje Meropu. Njen otac u pomoć poziva boga Dionisa, koji je diva uspavao najdubljim snom. Tada mu je bijesni kralj iskopao oči.
Orion preko proročišta saznaje da će ponovo progledati ukoliko se bude kretao u pravcu Sunca. Tako je čudesno povratio vid na ostrvu Lemno, odakle kasnije prelazi na Krit i postaje Artemidin pratilac u lovu. Boginji je zasmetalo kad je saznala da se Orion hvali kako je istrijebio sve divlje zvijeri na Kritu, pa mu presuđuje poslavši na njega džinovskog škorpiona koji ga, smrtonosnim ubodom, šalje u zemlju sjenki.
Tamo, u Hadovom carstvu, Orionova sjenka nastavlja da lovi...Prema drugom, rasprostranjenijem predanju, Orion prelazi na nebo kao sazviježđe koje blista u zimskim noćima. Ipak, Orionov sjaj slabi kad se na nebu pokaže sazviježđe Škorpiona.

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Prometej i strašni orao

Hefest je jedno od rijetkih božanstava koje, uprkos činjenici da pripada sviti s Olimpa, dio života provodi na ostru Lemno. Što zbog svoje hromosti i newuglednog izgleda, što zbog odbačenosti, osuđen je na drugačiji život. Kao oličenje vatre u službi metalurgije, prem kasnijim predanjima, smješten je na dno vuklana, na vulkanska ostrva, gdje uz pomoć čarobnjaka Kabira kuje Zevsovo žezlo, Posejdonov trozubac, Ahilov štit, Heraklov oklop i mnoge druge predmete najbolje izrade. Za razliku od Daktila koji od gvožđa kuje predmete za svakodnevnu upotrebu, Hefest koristi isključivo zlato, srebro, bronzu i bakar. Vatra u službi božanskog Hefesta dobija magijsko svojstvo, jer predmeti koje stvara, pored materijalne vrijednosti, nesumnjivo imaju i natprirodnu moć. Tako on stvara talismane, vidljive i nevidljive lance i mreže kojima svoju ženu Afroditu hvata u preljubi i razotkriva je božanstvima s Olimpa. Takođe izrađuje prelijepi zlatni tron za svoju majku Heru koja ga je zbog uzgleda odbacila. Svrfa trona nije bila da svojom ljepotom zadivi, već da postane klopka s koje Hera ne može da ustane bez Hefestove dozvole.

Moći titana Prometeja, koga grčki mit slavi kao praoca ljudske vrste, plašile su čak i samog Zevsa. Ovaj div posjeduje proročke i stvaralačke moći, pa tako od grumena gline pomiješanog sa vodom stvara prvog čovjeka. Zatim sa Sunčevih kola krade iskru, sakriva je u stabljiku i daruje ovaj djelić božanske vatre ljudima.
Ovaj je poduhvat uvrijedio Zevsa koji kuje osvetu čovječanstvu i Prometeju. Tako ljudima šalje Pandoru, ljepoticu koju oblikuje Hefest i koja će otvoriti kutiju sveg zemaljskog zla, a Prometeju šalje Hefesta, koji dobija zadatak da ga okuje lancima na najviši vrh Kavkaza. Božanski kovač za tu priliku stvara zastrašujućeg Automatona, čudovišnog orla, da bi nesrećnom Prometeju svakodnevno, vijekovima kidao džigericu koja se neprestano obnavljala.
Kasnije, Zevs će mu oprostiti i poslaće Herakla da ubije orla i oslobodi Prometeja, koji će steći besmrtnost koju mu je ustupio kentaur Hiron.

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Automatoni ili kad metal poludi

Osim za potrebe ljudi i bogova, Hefest pravi automatone za lične potrebe. Poneki mu pomažu u radionici.

Hefest, tvorac mnogobrojnih čudnovatih izuma od metala, posjedovao je dvojaki dar. Njegovo poznavanje tajni metalurgije bilo je neodvojivo od poznavanja magije. Obje vještine omogućile su mu da ostavi dubok trag u grčkim mitovima.
Ovaj božanski kovač posjeduje dvije bitne osobine svakog čarobnjaka - neprijatelje vezuje volšebnim, katkad i nevidljivim, neraskidivim lancima, dok prijatelje štiti magičnim, metalnim tvorevinama, kao što su na primjer, psi od metala.
Dakle, Hefest stvara božanstvenu statuu, udahne joj život, a kasnije je poklanja bogovima ili ljudima da im koriste za razne svrhe. Takve figure, koje su najčešće oponašale ljudski ili životinjski oblik, nazvane su automatoni. Kao i ostali predmeti, izrađivani su od skupocjenog materijala, najčešće od srebra i zlata. Zanimljivo je da se navodi da ove sprave samostalno djeluju, obavljaju poslove za koje su predodređene i posjeduju dar govora, pjevanja, osmatranja teritorija...
Osim za potrebe ljudi i bogova, Hefest pravi automatone za lične potrebe. Poneki mu pomažu u radionici, neki u domu ili van njega. Tako je Homer zabilježio da su u Hefestovom domu služile metalne gospe po obliku slične djevojkama, napravljene od čistog zlata. Volšebni kovač obdario ih je govorom i razumom. Spretno su obavljale kućne poslove i posluživale svog hromog godpodara...

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Tal, bronzani čuvar Krita

Nekad davno Talos ili Tal, revnosno je nadgledao ostrvo Krit obilazeći obalu tri puta dnevno. Kao jedan od Hefestovih najfinijih tvorevina, automatona, napravljen je od čiste bronze. Božanski kovač stvorio ga je po nalogu vrhovnog boga, kao poklon feničanskoj princezi Evropi. Važno je pomenuti da je zaljubljeni Zevs, preuzevši oblik bijelog bika, oteo Evropu, i preko mora iz Fenikije prenio na Krit. Tako je poklonjeni čuvar istovremeno bio zaštitnik Evrope i samog ostrva.
Tal je svojim divovskim stasom ulivao strah i najsmjelijem putniku...Njegova uloga bila je da spriječi pristajanje svakog broda koji nije imao odgovarajuću dozvolu ostrvskih vlasti. Kad su stanovnici Sardinije pokušali da napadnu i osvoje Krit, Tal je svoje bakarno tijelo zagrijao do usijanja i zatim zlonamjerne pridošlice privio na užarene grudi... Smatralo se da kroz tijelo ovog stvora struji božanska tečnost koja sadrži olovo. U složenom bakarnom tijelu Tal je imao samo jednu žilu koja je ovu posebnu tvar provodila od glave do pete. Peta mu je bila jedina slaba tačka, jer se na završetku nalazio smrtonosni otvor s jednom vrstom poklopca.
Do današnjih dana priča se o Jasonu i Argonautima, antičkim junacima koji borave u mnogim mitovima i legendama. Argonauti putuju Sredozemljem, od ostrva do ostrva na brodu zvanom "Argo" i, u potrazi za zlatnim runom, kroz brojne podvige dokazuju snagu, visprenost i junaštvo.
Na jednom od pohoda kada pristaju na ostrvo Krit, sreću se sa gorostasnim Talom. Kad je vidio brod sa pedesetak ljudi, Tal odlama okolne stijene i baca ih u more, u namjeri da spriječi lađu da pristane. Do tada nepobjedivi Tal morao je da se suprotstavi ne samo junacima, već i zloglasnoj antičkoj vještici Medeji, koja je, putujući sa Jasonom, sijala strah i trepet. Talova slaba tačka bila je dobro čuvana tajna koju je Medeja vješto otkrila. Uz pomoć Medeje koja ga je sludila činima i obećala mu besmrtnost, Tal je sebi razderao žilu u stopalu. Tada ostrvo Krit ostaje bez neprikosnovenog čuvara. A Medeja, Jason i ostali Argonauti nastavljaju da plove morem legendi, na putu za Sporadu i Eginu...

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Svevideći čuvar

U klasičnom duhu mitološke nepostojanosti, nije tačno utvrđen broj njegovih očiju. Jedna od priča govori da je imao četiri oka, a brojke iz drugih izvora pominju i stotine. Oči su postavljene svuda - na glavi, po cijelom tijelu... Ova neobična osobina načinila ga je izvanrednim stražarem. Argus Panoptes pominjan je u mnogim književnim djelima stare Grčke. U redovima pisaca Hesioda i u mnogim Homerovim himnama.
U osnovi, mit govori o tome da bog Zevs, čuvši svoju ljubomornu ženu Heru kako prilazi, sakriva nevjerstvo koje čini sa nimfom Io, pretvarajući je u junicu. Ipak, sumnjičavu Heru teško je obmanuti. Zahtjeva od Zevsa da joj da kravu i naređuje svom slugi gigantu Argusu da budno motri na nju. Zevs, opet, naređuje Hermesu da nađe način da ubije Argusa i oslobodi Io. Hermes se prerušava u pastira i uspavljuje Argusa dosadnim pričama i pjesmom. Ubivši ga dok je spavao, oslobađa junicu Io.
Od tada ona luta kroz Grčku očajnički bježeći od otrovnog obada. Po Eshilu, taj otrovni obad u stvari je duh Argusa, koga Hera oblikuje i kletvom šalje da nimfu Io progoni zauvijek.
Po piscu Ovidiju, Argusov duh u tijelu obada ne progoni junicu Io, već je to jedna od mračnih furija koja od Here dobija zadatak da je muči i progoni...
Očajna zbog smrti svoga sluge, Hera stotine njegovih očiju prenosi na rep jedne od svojih ptica koju mi danas poznajemo kao veličanstvenog pauna...