Datum registracije: 04 Mar 2005 Poruke: 34840 Mesto: medju javom i med snom
Prve riječi koje dijete izgovara su najljepši zvuci koje roditelji čuju. One znače da dijete pokušava da kominicira sa roditeljima, približava im se i želi nešto da poruči...Nije onda ni čudo što su neki roditelji zabrinuti kad dijete ne koristi govor za sporazumijevanje sa njima.
Oni počinju da brinu i pitaju se da li se njihovo dijete pravilno razvija ili možda kasni u intelektualnom razvoju.
NORMALNO ILI NE?
Kod djece uzrasta od dvije do tri godine, raspon napredovanja koji se smatra normalnim je prilično fleksibilan. Ima dvogodišnjaka sa fondom riječi od dvije hiljade, ali i trogodišnjaka koji su usvojili tek jednu do dvije stotine riječi. I oba primjera ilustruju normalni razvoj.
Stručnjaci smatraju da dijete od dvije godine treba da raspolaže sa barem oko 50-tak riječi i da slaže reženice od 2 do 3 riječi. Ali, treba znati da početak govora nije usko povezan sa inteligencijom djeteta. Neka vrlo inteligentna djeca kasno progovore. Samo u rijetkim slučajevima negovorenje ukazuje na intelektualni zastoj u razvoju, dok u većini slučajeva vrijeme progavaranja ne ukazuje na visok ili nizak koeficijent inteligencije.
Obično drugi faktori odlučuju kada će dijete progovoriti:
* Naslijeđe
Nakon istraživanja usvojene djece i djece koja žive sa biološkim roditeljima, stručnjaci su došli do saznanja da djeca nasljeđuju način govora i brzinu usvajanja govora od svojih bioloških roditelja, bez obzira da li žive sa njima ili ne. Tako, ako je roditelj kasnije progovorio, veće su mogućnosti da i njegovo dijete kasnije progovori.
* Pol
Smatra se da djevojčice uglavnom progovaraju ranije nego dječaci. Nije dokazano zašto je tako ali je primjećeno da majke više vremena pričaju sa djevojčicama nego sa dječacima.
* Karakter
Nekad zabrinuti roditelji djeteta koje slabo ili rijetko govori, traže stručnu pomoć, da bi se poslije toga pokazalo da je dijete zapravo samo stidljivo, i ništa više. Djeca sigurna u sebe sriču riječi češće nego ona povučena i bojažljiva. I načini učenja govora su individualni. Neki dvogodišnjaci su skloniji da svijet opažaju vizeolno nego preko zvukova i verbalne komunikacije. U tom slučaju kod takve djece govor može uslijediti kasnije nego kod djece koja su dobri "slušaoci". Neka djeca koja su preokupirana motorikom i vježbanjem hodanja, kao da učenje govora ostavljaju za kasnije, dok ne učvrste hodanje.
VAŽNO JE RAZUMIJEVANJE
Razvoj govora kod djeteta se donekle može ubrzati kroz igru, ali samo opuštenu igru. Postavljanje pitanja djetetu kao što su "Koje je boje ova lutka", u želji da ono nešto kaže, nisu najbolji potsticaj. Dijete osjeća pritisak samim tim što treba da smisli koja je to boja, a zatim da to i kaže. Ujedno, kroz ispitivanje ga dovodite u središte pažnje, što stidljiva djeca izbjegavaju, pa nastoje pobjeći iz neprijatne situacije.
Radije provodite vrijeme sa djetetom pričajući mu, čitajući i razgledajući slikovnice, ali njegovim tempom, kako bi moglo da razumije ono što se govori.
Tek ako dijete i poslije treće godine nema sposobnost da kombinuje riječi u proste rečenice, dobro je odvesti ga pedijatru, logopedu (na engleskom- Speech pathologist) ili dječjem psihologu.
Neki od medicinskih problema zbog kojih dijete ne progovara mogu biti:
- Neurološki problemi - koji se popravljaju govornim vježbama sa stručnjakom, a manifestuju se teškoćom sa oblikovanjem usta kako bi se proizveo željeni zvuk.
- Oslabljen sluh - učestale upale srednjeg uha imaju ponekad za posljedicu oštećenje čula sluha, pa dijete teže uči jezik i govor
- Motorički problemi - oslabljeni mišići u području usta mogu često biti uzrok otežanog govora, kao i bolesni krajnici, ili problemi sa polipima u nosu.
- Jezički poremećaji - dijete nekad može proizvesti zvuk, ali ima poteškoće sa samom upotrebom i oblikovanjem riječi. I taj problem se obično rješava uz odgovarajuće vježbe sa logopedom.
_________________
Put do zvezda je samo etapa kružnog puta do sebe, i ako znaš prečicu nema potrebe da se puno
lomataš po bespućima...
Ne, bato...Stigao si čim kreneš...
Cilj nosiš skriven pod kaputom, istetoviran na grudima kao metu...
I eto ti...U tome je tajna...U tome je jedini trik...
Annabel_Lee ஐ NaUgHtGeLiC ஐ
Godine: 42
Datum registracije: 02 Feb 2005 Poruke: 30310
Čudne reči
Deca u Srbiji imaju sve više poteškoća sa govorom. Pričaju čudnim naglascima, koriste čudne reči, a roditelji imaju sve manje vremena i ne posvećuju im se dovoljno, tako da mnogi problemi sa govorom ili sluhom budu otkriveni veoma kasno. Dete progovara oko devetog meseca, ali se govor razvija do pete odnosno sedme godine. Da bi se razvio, govor mora stalno da se podstiče - objašnjava za „Blic” dr sci Nataša Čabarkapa logoped Instituta za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora i upozorava na sve veće probleme u govoru dece.
Govor se vežba
Ako dete ostane bez adekvatnog govornog stimulusa, govor se neće pravilno razvijati ili se neće razvijati uopšte.
Tačnije govor neće pratiti uzrast deteta i, kako vreme bude prolazilo, dete će kasniti za svojim vršnjacima.
Vreme u kome se nalazimo i u kojem odrastaju naša deca dovodi do toga da se kultura govora narušava.
Zaposlenost i trka za karijerom i zaradom dovode do toga da deca sve više vremena provode ispred televizora i računara.
Današnji trend diktira istu zakonomernost i u vrtićima, tako da deca i u njima svoje vreme provode uz omiljene crtaće.
Mogućnost praćenja satelitskog programa je dovela do toga da deca sa tri, četiri ili pet godina postaju mali stranci jer preko crtanih filmova bolje nauče strani jezik nego svoj maternji.
Mališani danas uglavnom govore sa potpuno izmenjenom strukturom rečenice i melodijom govora koja ni ne nalikuje srpskom jeziku.
Ukoliko nam na Istitut dođe takvo dete i kada pitamo roditelje da li je mališan rođen u inostranstvu ili je odrastao uz nekog ko je sa drugog govornog područja, uglavnom dobijamo negativan odgovor.
I potvrdu onoga što već unapred znamo - da dete uglavnom sedi ispred televizora i gleda crtane filmove koji nisu sinhronizovani - kaže Nataša Čabarkapa.
Dete je prepušteno samo sebi da organizuje svoje vreme pa ga i provodi onako kako mu se najviše sviđa. Sede po tri ili četiri sata pred televizorom, a ostatak vremena provedu uz igrice na kompjuteru.
Problem se sastoji u tome da se sa decom ne komunicira dovoljno, ni u porodici, ni u ustanovama koje se bave čuvanjem dece.
Deci se ne čita, ne pričaju im se priče. Roditelji obavljaju kratku komunikaciju sa svojom decom i veoma često i sami nerazgovetno govore - upozorava dr sci Nataša Čabarkapa.
Poražavajuća statistika
U poslednjih nekoliko godina beležimo značajan porast patologije govora i jezika, što ne znaci samo poremećaj izgovorenih glasova nego jezika uopšte, njegove strukture.
Kod dece je veoma izražen deficit u formulaciji rečenice, u upotrebi gramatičkih kategorija, morfoloških odrednica, uključujući vokabular.
Četvorogodišnjaci bi trebalo da pravilno izgovaraju 50-70 odsto glasova, a petogodišnjak bi morao da pravilno izgovara sva slova, mora da ima sve gramatičke strukture potpuno izgrađene, pravilnu sintaksu, bogat rečnik.
Od pete godine dete bogati rečnik kao što mi činimo čitavog života. Razvoj govora se nikada ne završava, to je pre svega razvoj jezika, ali jezgro čini ono što je dete usvojlo do pete godine.
Poslednjih pet godina statistika na osnovu primljene, dijagnostikovane i razvrstane dece po patologiji u Institutu za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora pokazuje sledeće pokazatelje: disleksija (problem čitanja) i disgrafija (problem pisanja ) je zastupljen u 7 odsto primljene dece.
Disfazija (usporen govorno-jezički razvoj) u 32 odsto, dislalija (nepravilan izgovor glasova) oko 30 odsto, mucanje kod oko 10 odsto primljenih mališana.
Ovi podaci ukazuju da je stanje na nivou Beograda i Srbije veoma alarmantno što se tiče porasta govorne patologije i problema u verbalnoj komunikaciji.
Razvoj govora
Ako vaša beba ima dva-tri meseca, trebalo bi da guče, ako ima ima pet-šest meseci, trebalo bi da brblja. Od devetog meseca treba očekivati prvu reč, a sa godinu dana, najkasnije do 15. meseca, rečnik sa najmanje 10 do 20 reči.
Dete bi sa 18 meseci trebalo da sklapa prve rečenice. Ukoliko se faze govora kod vašeg deteta ne razvijaju u ovom periodu, neophodno je što pre potražiti adekvatnu pomoć - pomoć logopeda. (Blic)
_________________ ƸӜƷ Tread softly because you tread on my dreams ƸӜƷ
nastasenjka ~daydreaming~
Datum registracije: 04 Mar 2005 Poruke: 34840 Mesto: medju javom i med snom
Zašto neka deca kasnije progovore?
Kada dete pocne da eksperimentiše svojim glasom, kada uvidi da je to vrsta njegove moci, razvoj govora tece ubrzano
Negde oko navršene prve godine ocekivacete da vaše dete koliko-toliko progovori. Ponekad, kad se to ne dogodi, ili se dogodi, ali ne u ocekivanoj meri, roditelji pomisle da nesto nije u redu sa detetovim sluhom.
Ali, ukoliko dete reaguje na zvuke, ako ste sigurni da vas cuje kad ga zovete iz druge sobe, ako se trgne na ulicnu buku, zvono telefona...i posebno, ako ste sigurni da razume ono sto mu govorite (a dete sa navršenom prvom godinom razume mnogo) - nema bojazni da mu je sluh oštecen.
Najcešci odgovor na pitanje zašto neka deca kasnije progovore (tacnije bi bilo reci, kasnije pocnu da se služe recima) slican je kao i odgovor na pitanje zašto neka deca kasnije prohodaju, kasnije se naviknu na nošu, kasnije....
Dete prati svoj unutrašnji ritam razvoja. Kad mu dode vreme pocece da ubrzano razvija svoju aktivnost i stici drugu decu. Faktori koji su bitni su i koliko se sa detetom provodi vremena, koliko se sa njim aktivno radi.
Deca koja malo govore ili ne govore nimalo obicno su veoma uspešna u neverbalnom komuniciranju sa roditeljima. Ona izgledaju kao da su tako dobro savladala veštinu neverbalnog komuniciranja da im reci nisu ni potrebna za ono sto žele da kažu. Pokazuju prstom gore i to je univerzalni znak za sve što se nalazi gore (od onoga pokazi gde je mesec, pa do detetove zelje: podigni me) ili prst na dole koji govori o svemu sto je dole. Prstom pokazana flašica sa mlekom ili sokom jasna je poruka: dodaj mi to. Glas ponekad koriste ne za rec vec za mumlanje ili više ili manje uspešno pevušenje pesmice na primer crtanog filma koji žele da im pustite na videu.
Izvor: yumama.com
_________________
Put do zvezda je samo etapa kružnog puta do sebe, i ako znaš prečicu nema potrebe da se puno
lomataš po bespućima...
Ne, bato...Stigao si čim kreneš...
Cilj nosiš skriven pod kaputom, istetoviran na grudima kao metu...
I eto ti...U tome je tajna...U tome je jedini trik...
anchi22 •• 20:01 ••
Datum registracije: 09 Jul 2008 Poruke: 53463
Deca sve kasnije počinju da govore
Sudeći prema najnovijim istraživanjima deca su se baš ulenjila. Sve kasnije počinju da govore, a i sporije ovladavaju pokretima.
Prema istraživanju, u Velikoj Britaniji svaka četvrta osamanestomesečna beba ne govori 20 reči koliko iznosi minimum po međumnarodnom standardu.
Ovo je, nažalost, prateći evropski trend jer je uočeno da svako šesto dete (od toga četvrtina dečaka) ne govori ni sa dve godine.
Psiholozi su ovaj novi trend nazvali "lenjost u izražavanju" i ističu da svako dete ima svoj ritam razvoja.
Primećeno je i sporije razvijanje pokreta kod dece, za šta je razlog zastoj u psihomotornom razvoju deteta. Ovo je ipak, prema tvrdnjama stručnjaka, greška roditelja jer su sve zauzetiji i ne posvećuju deci dovoljno pažnje.
Kao veliki krivac za kasniji razvoj jezika i psihomotornih sposobnosti pominje se televizija. Iako se roditelji trude da ne daju detetu da često sedi pred televizorom, ovaj uređaj se toliko odomaćio da je to gotovo nemoguće sprovesti u delo.
Mnogi roditelji ostave upaljen TV pred detetom kako bi imali malo mira ili da bi završili kućne poslove. Naravno, televizija ne odgovara na podsticaje koje dete daje i nema emocije.
Stručnjaci zbog toga ističu da je čak i neškolovana kućna pomoćnica bolji izbor za "druženje" s malim detetom nego što je to televizor.
(MONDO, foto: Guliver/Getty Images)
Mysty ~abhor~
Godine: 35
Datum registracije: 29 Maj 2007 Poruke: 29514
Rađanje jedne reči
Istraživač sa univerziteta MIT, Deb Roj, želeo je da shvati kako je njegov novorođeni sin naučio jezik- zato je u svojoj kući instalirao kamere koje su snimilie svaki trenutak (sa izuzecima) života njegovog sina, a potom je analizirao 90.000 sati kućnih snimaka kako bi gledao kako se „gaaa“ polako pretvara u „voda“. Začuđujuće istraživanje bogato podacima, sa dubokim implikacijama na naše učenje.
Postavljam ovo za sve one roditelje koji traze bilo kakav odgovor na probleme njihove dece. Verujem da moze biti od pomoci za pocetak.
Uradjen je novi film namenjen mladjoj deci sa sporijim razvojem govora. Film je takodje dobar i za decu (od 1 do 3 godine) bez smetnji u govoru i moze sluziti kao edukativni film o vozilima i prevoznim sredstvima.
Ovog puta ceo film je animiran, nema drugih klipova kao u predhodnom ABECEDA ZIVOTINJA http://youtu.be/SsuxAgT8vtY
Posto imam dvojcu blizanaca sa ovim problemem, film je vise namanjen decacima, ali sledeci koji planiram da uradim ce biti za devojcice. Bavice se hranom koju jedemo i bojama.
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma