Maturski rad ekonomska skola

serifn · Početnik Domaćeg.de

Sadržaj:
1. Organizacija financijske funkcije- Pojam
1.1 Organizaciona struktura financijske funkcije, formalni aspekt organizacije
1.2 Sistematizacija kao element organizacije, personalni aspekt
1.3 Regulisanje ovlaštenja u odvijanju poslovanja
1.4 Odnos sa ostalim područjima upravljanja
2. Financijska kontrola
2.1 Pojam i mjesto kontrole u upravljačkom procesu
2.2 Pojam financijske kontrole
2.3 Proces financijske kontrole
2.3.1 Učestalosti i rokovi financijske kontrole
2.3.2 Postupak financijske kontrole
2.3.3 Korištenje kontrolom dobijenih informacija
2.4 Razlikovanje pojma kontrole od pojma analize, inspekcije i revizije
3. KNjIGOVODSTVENI ZADATAK
4. Poslovno pismo
5. Zaključak
6. Literatura

1. ORGANIZACIJA FINANCIJSKE FUNKCIJE

Pojam i zadaci

Osnovni zadatak financijske funkcije je pribavljanje potrebnih financijski sredstava za normalno odvijanje procesa reprodukcije. Proces reprodukcije, znamo, započinje sa raspolaganjem i trošenjem financijskih sredstava, a završava sa realizacijom gotovih proizvoda i dobivanjem novčanih sredstava.
Aktivnost financijske funkcije nije samo na početku i završetku procesa reprodukcije. Ona nalazi svoje mjesto u svim fazama reprodukcije.
U savremenim uvjetima poslovnog preduzeća Financijska funkcija se razvila u posebnu poslovnu funkciju sa vrlo stručnim i odgovornim zadacima.
Financijska funkcija u svojoj suštini je aktivna, bez uspješnih financija nema uspješnog preduzeća.
Osnovni zadaci financijske funkcije su:
1. Pribavljanje novčanih sredstava
2. Korištenje novčanih sredstava u poslovanju
3. Usklađivanje dinamike priliva novčanih sredstava sa rokovima dospijeća obaveza plaćanja prema izvršiocima
4. Reguliranje novčanih tokova i praćenje financijskih odnosa u preduzeću
5. Kontrola upotrebe novčanih sredstava u kružnom toku procesa reprodukcije. Preduzeće novčani promet i sve financijske transakcije obavlja preko računa kod ZAVODA ZA PLATNI PROMET (Z PP FBiH).

1.1 Organizaciona struktura - formalni aspekt organizacije

Organizacije financijski funkcija je složen problem sa obzirom na zadatke koje ona obavlja u praksi.
Financijska funkcija može biti organizirana:
«» CENTRALIZIRANO
«» DECENTRALIZIRANO
«» KONBINIRANO
Koji će se od navedenih oblika organizacije primjenjivati, zavisi od konkretne situacije u određenom preduzeću.

� CENTRALIZIRANI način financijske funkcije podrazumjeva:

- Jedinstvena cjelina i jedinstven nastup prema partnerima
- Brže i efikasnije izvršavanje financijskih zadataka
- Bolju koncetnraciju i korištenje kadrova, prostora, opreme i uređaja
- Veći stepen podjele rada i specijalizacije
- Bolju saradnju sa drugim financijama i sl.
Na osnovu funkcijonalnog pristupa u struktuiranju financijske funkcije može se zaključiti da organizaciona struktura zavisi od obima zadataka koji spada u područje financijske funkcije i od veličine preduzeća.
Organizacione strukture financijske funkcije uslovljena je i veličinom preduzeća tako da je praktično nemoguće na jedinstven način struktuirati financijsku funkciju za sva preduzeća. Uzimanje u obzir veličinu preduzeća pri struktuiranju financijske funkcije je dakle nezaobilazno.
Kada je u pitanje struktuiranje financijske funkcije, može se konstatovati da danas egzistiraju dvije osnovne koncepcije i to:
� EVROPSKA i
� AMERIČKA.
- Evropska koncepcija je razvijena na klasičnim principima organizacije i osnovna joj je karakteristika što njena struktura podsjeća na AUTORITET VLASTI.
- Američka koncepcija nosi karakteristike podjele kompetencija i odgovornosti i grupnog odlučivanja, a razvijena je pod utjecajem američkog menarđžmenta.
Osnovni prigovor centralizmu svodi se na to što on ograničava odgovornost na nosioce VLASTI, a proizvod odgovornosti su nezavisnost i inicijativa.
� DECENTRALIZACIJA koncept organizacije čije prednosti su:
- Decentralizacija, raspodjela tereta administracije
- Decentralizacija multiplicira efikasnost i snagu uprave, jer umjesto jednog centra kontrole, decentralizacije multiplicira i stimuliše inicijativu, sposobnost, smisao za odgovornost i želju za uspjehom.
- Decentralizacija valarizuje do max. Prednosti koje proizilaze iz odlomka donje tih na mjestu u momentu same akcije.
- Decentralizacija jača, uprošćiva, ubrzava procese administracije, eliminiše nekorisne duplirane službe, preopterećenost rada centralnih službi i sve prateće troškove.
- Decentralizacija omogućava razvoj valjanih i nezavisnih rukovodilaca, jer ona stvara ljude koji žele radije da upravljaju nego da se oslanjaju na svoje predpostavljene.
- Decentralizacija podiže stimulaciju, živost, važnost, vrijednost ˇUPRAVLJANJE NA POLJU SAME BITKEˇ, jer i najveće odgovornosti koje se kadrovima nameću podižu realnu važnost njihovih funkcija.
Ostavljajući po strani pitanja organizacije ostalih funkcija, navodi na zaključak da je cjelina financijske funkcije podjeljene na dva djela i to:
- Prvi, koji obuhvata područje planiranja i kontrole, pod rukovodstvom KONTROLERA.
- Drugi koji obuhvata poslove financiranja i upravljanja gotovinom, pod rukovodstvom

Glavni zadaci sistema kontrole mogu se formulisati na sljedeći način:
- Buđžetiranje dobitaka integracijom svih buđžeta treoškove, prihode, i mobilizacije obrtne imovine za operativne i buduće vremenske periode.
- Mjesečno upoređenje operativnih buđžeta dobitaka sa izvršenjem.
- Kvartalno upoređenje srednjoročnih i dugoročnih, aktivnih i informativnih planova sa predviđenim promjenama zbog privredne situacije i konkurencije.
- Integracija investicionih planova
- Zatvaranje sistema odlučivanje za razvoj novih proizvoda.
- Ocjena plana marketinga.
- Ocjena financijskog plana.
- Utvrđivanje cijene.
- Analiza nabavnih cijena
- Analiza odstupanja na osnovu analize upoređenja.
- Pripremanje korektivnih mjera.
- Izvještavanje svih nivoa rukovodstva.

Drugi dio financijskih funkcija pod rukovodstvom TREMFERE obuhvata:
- Održavanje financijske ravnoteže;
- Platni promet;
- Službu poreza;
- Pravnu službu itd.;
Održavanje financijske ravnoteže obuhvata:
- Sastavljanje operativnih i ostalih financijskih planova u skladu sa smjernicama KONTROLERA;
- Utvrđivanje mjesečnih financijskih sredstava;
- Dnevne kontrole raspoloživih likvidnih sredstava I mjera za njihovo minimiziranje;
- Kontrole kreditne sposobnosti primaoca kredita(dužnika);
- Sastavljanje zahtjeva za dobijanje kredita;
- Pregovaranje sa bankom i zaključivanje ugovora o kreditu;
- Kratkoročno plasiranje raspoloživih viškova likvidnih sredstava;
- Upravljanje _________ od vrijednosti;
- Nadzor stanja potraživanja i preuzimanje mjera za njihovu naplatu.

1.2 Sistematizacija kao element organizacije-personalni aspekt

Organizaciona struktura financijskih funkcija sama po sebi ne predstavlja organizaciju jer za izvršenje funkcije potrebni su i odgovarajući ljudi kojima se dodjeljuju zadaci u skladu sa utvrđenom strukturom. Struktuiranje financijskih funkcije, dakle, podrazumjeva i bliže definisanje radnih mjesta i odgovarajućih kvalifikacija.
Pored, objektivnih faktora, u koje spadaju vrste i veličine preduzeća, sistematizacija je uslovljena i faktorima koji imaju subjektivne karakteristike i to:
- Organizacione strukture;
- Organizaciona rješenja odvijanja poslovnih tokova;
- Stručnost i uspješnost kadrova u obavljanu zadataka itd.
Veličine preduzeća isključivo uslovljava mogućnost specijalizacije. Manja preduzeća imaju manji personalni sustav, pa je zbog toga i mogućnost specijalizacije manja. Za razliku od malih u velikim preuzećima postoji mogućnost specijalizacije kadrova za pojedine poslove.
Na osnovu svega, svakako, ne treba izvući zaključak da je za rad u financijskom sektoru većih preduzeća potrebna manja stručnost.
Pošto se rutinski poslovi koji imaju karakter masovne pojave mogu obavljati mašinskim putem, stepen amortizacije obrade podataka također uslovljava personalni sustav.
Personalne financijske funkcije je neposredno podređen rukovodiocu ove funkcije, koji je i ujedno i član užeg rukovodstva preduzeća.
Financijski rukovodilac se nalazi na čelu ovog štaba koji kolektivno rukovodi financijskom politikom. Tako npr. U velikim preduzećima kao što su General electric, General motors i dr., upravljanje financijama je povjereno financijskom komitetu (FINANCE COMMITEE).

1.2 Regulisanje ovlaštenja u odvijanju poslova

Realizacija zadataka i izvršenje ciljeva financijskih funkcija zahtjeva pored utvrđivanja strukture i obezbjeđenja ljudstva, i odgovarajuće REGULE ili pravila za upravljanje poslovnim događajima koji spadaju u nadležnost ove funkcije. Ova pravila imaju trostruki cilj, i to:
1. Da onemoguće pojedinim odjeljenjima ili službama u okviru financijskih funkcija da donese SVOJA pravila;
2. Uspotavljanje zatvorenog sistema upravljanja poslovnim događajima u svim njihovim fazama;
3. Da omogući nadzor u izvršavanju zadataka na svim tačkama cjeline financijske funkcije.
Upravljanje poslovnim događajima reguliše se opštim ili posebnim pravilima. Opštim pravilima se reguliše događaji koji se na određeni način ponavljaju u dužem vremenskom intervalu.
Ciljevi koje Financijska funkcija treba da ispuni predstavljaju polaznu osnovu pri razvijanju metode i postupka odvijanja poslova.
U tu svrhu neophodno je imati u vidu dva osnovna zahtjeva i to:
1. Uvažavanje principa NAJKRAĆE LINIJE;
2. Uporno izbjegavanje sistema DUPLOG KOLOSJEKA.
Princip NAJKRAĆE LINIJE uključuje u sebe zahtjeve za izbjegavanjem duplog kolosjeka. Drugi zahtjev je, prema tome, samo poseban način I ispoljavanja principa NAJKRAĆE LINIJE.

1.4 Odnos sa ostalim područjima upravljanja

Iako Financijska funkcija predstavlja zatvorenu i samostalnu cjelinu sa svojim krugom problema, ona je usko povezana i sa ostalim područjima upravljanja i sruktuiranje i postavljanje organizacije financijske funkcije obavezno uključuje regulisanje i definiranje odnosa:
1.4.1 Odnos prema nabavnoj funkciji;
1.4.2 Odnos prema proizvodnoj funkciji;
1.4.3 Odnos prema prodanoj funkciji;
1.4.4 Odnos prema razvojnoj funkciji;
1.4.5 Odnos fin. funkcije prema upravi preduzeća;
1.4.6 Odnos prema vlasnicima kapitala(akcionarima);
1.4.7 Odnos prema državnim organima;
1.4.8 Odnos prema poslovnom okruženju.

2 Financijska kontrola-
2.1 Pojam i mjesto kontrole u upravljačkom procesu:

Po svom ekološkom značenju riječ KONTROLA potiče od latinske riječi CONTRA RAFA i označava nadgledanje, provjeravanje i sl.
Upravo polazeći od toga da kontrola znači nadgledanje i u teoriji i u praksi se pojam kontrole vrlo često izjednačava sa pojmom nadzora, što je svakako pogrešno.
Posmatrano sa aspekta organa koji ga obavljaju, nadzor može biti:
- EKSTERNI i
- INTERNI.
EKSTERNI nadzor je uvijek uslovljen zakonskim propisima i obavlja ga ovlašteni državni organi. Njegov osnovni cilj se ogleda u nastojanju da se obezbjedi poštovanje važećih zakonskih propisa od strane državnih organa.
INTERNI nadzor se obavlja u preduzeću u cilju efikasnijeg upravljanja poslovanjem.
Interne kontrole su najmasovniji oblik kontrole i kontrolnih postupaka u preduzeću. Interne kontrole ne treba mješati sa stručnom unutrašnjom kontrolom koju obavljaju profesionalni i zato plaćena lica.
U američkoj literaturi i praksi interne kontrole se svrstavaju u dvije grupe i to:
- Operativna kontrola
- Administrativna ili upravljačka kontrola.
Interne kontrole postoje samo i moraju da djeluju u svim poslovima i drugim funkcijama.
Tako postoje:
� Interna kontrola nabavke;
� Proizvodna interna kontrola;
� Prodajna interna kontrola;
� Financijska interna kontrola;
� Int. kontrola u razvojnoj funkciji;
� Int. kontrola u kadrovskoj i opštoj funkciji i sl..
Kada se razmatra uloga internih kontrola, onda se posebno ističe uloga u peduzeću, koje se ogledaju u sljedećem:
� Da se poslovne promjene mogu inicirati, odabrati, izvršavati i evidentirati pod uslovom da su ispravne i zasnovane na zakonskim propisima;
� Da se svaka poslovna promjena prethodno treba kontrolisati.
Svi navedeni postupci internih kontrola imaju karakter operativne kontrole. Kada se govori o kontroli kao fazi upravljačkog procesa, onda se misli na upravljačku kontrolu. Ova kontrola se ne zadovoljava samo konstitucijom, već istražuje uzroke odstupanja od postavljenog zadatka i na taj način obezbjeđuje korekture tekućih planskih zadataka.

2.2 Pojam financijske kontrole:

Svakodnevna poslovna aktivnost preduzeća odražava se peminentno na njegovo financijsko stanje i uspjeh. Planska kontrola je omogućena financijskim planiranjem.
Financijsko planiranje predstavlja utvrđivanje standardnih kriteriuma i mjerila sa kojima se tekuće izvršenje plana može upoređivati i kontrolisati. Kontrola ne služi samo za ispitivanje već izvršenih planiranih poslovnih procesa, već se poteže i na tekuće procese da bi se obezbjedile predpostavke za neophodne tekuće planske korekcije.
Objekti kontrole su odstupanja od planskih vrijednosti i uzroci njihovog nastajanja i oni služe za:
1. Identifikaciju odgovornih za nastala odstupanja;
2. Za pribavljanje saznanja na kojima baziraju korekciju plana.
Odstupanje između stvarnih i planskih veličina mogu da budu iskazani na dva načina, i to:
1. Odbijanjem planiranih od stvarnih vrijednosti, čime se utvrđuje apsolutni iznos odstupanja, ili
2. Dijeljenjem stvarni sa planskim vrijednostima, kojima se dobijaju pokazatelji relativnog odstupanja.

2.3 Proces financijske kontrole

Da bi financijski plan predstavljao istinski instrument upravljanja financijama, nužnije njegova dopuna sa finansijskom kontrolom.
Financijska kontrola uključuje u sebe sljedeća tri pitanja:
2.3.1 Učestalosti i rokovi kontrole;
2.3.2 Postupak kontrole;
2.3.3 Način korištenja dobijenih intervencija za buduća politička preduzeća i financijsko planiranje budućih planinskih perioda.

2.3.1 Učestalost i rokovi financijske kontrole:

Budući da Financijska kontrola predstavlja dopunu financijskog plana, to je učestalost financijske kontrole po pravilu indentična financijskom planiranju. Kontrolni periodi su potpuno jednaki planskim periodima.
Godišnji financijski plan se obično razbija na polugodišnji, polugodišnji na kvartalne, a kvartalni na mjesečne.
Rezultati kontrole predstavljaju osnovu za korekciju primanja i izdavanja, te prihode i rashode ostala dva mjeseca, koji ulaze u sastav financijskog plana za i sljedeća tri mjeseca. Mjesec za koji se vrši Financijska kontrola je uvijek prvi mjesec u okviru tromjesečnog plana, a na osnovu rezultata te kontrole, koriguju se preostala dva mjeseca i sačinjava se plan za sljedeći mjesec koji ulazi u tromjesečni plan.

2.3.2 Postupak financijske kontrole:

Pri postupku kontrole se podrazumjeva tehnika utvrđivanja odstupanja između stvarnih i planskih veličina kao objekta kontrole, njihovo aluciranje prema kriteriumu odgovornosti i pokušaj utvrđivanja uzroka njihovog odstupanja.
Odstupanja su pozitivna ako su ostvarene vrijednosti veće od planiranih ili negativna ako su planske vrijednosti veće od stvarnih.
Bilo da su pozitivna ili negativna odstupanja su uvijek proizvod formalnih grešaka, ili pogrešaka očekivanja. Formalne greške nastaju pogrešnim zbrajanjem, množenjem, prenosom, permutacijom cifara i sl.
Otkrivanje tekućih grešaka kroz postupak kontrole upućuje na pravac povećane opreznosti u budućem planiranje, kako bi se izbjeglo ponavljanje sličnih grešaka.

2.3.4 Korištenje kontrolom dobijenih informacija

Postupak financijske kontrole koji se sastoji u kvantificiranju odstupanja, ne predstavlja ishodnu tačku financijske kontrole, niti njen krajnji cilj. Naprotiv, to su samo faze u procesu kontrole.
Ukoliko je nemoguće da se i pored svih preduzetih mjera ostvari planirani obim prodaje, na primjer, onda je nužno izvršiti korekciju cilja, odnosno obima prodaje.
Ona ne bi mogla da bude izvedena bez informacija koje pruža Financijska kontrola.
Zbog toga nju i treba shvatati kao organski dio sistema financijskog planiranja, odnosno kao posebnu fazu u procesu upravljanja financijama preduzeća.

2.4 Razlikovanje pojma kontrole od pojma analize, inspekcija i revizije:

Ispitivanje razlike između stvarni i planskih vrijednosti pozicija bilanca stanja i uspjeha nije jedina potreba preduzeća.
Ispitivanje bilanca stanja i bilanca uspjeha poznata su u literaturi i stručnoj praksi pod nazivom FINANSIJSAK ANALIZA.
Zbog toga je neophodno podvući razliku između pojma kontrole i pojma analize.
Sam pojam KONTROLE upućuje na postojanje dispozitivne djelatnosti tj. zadatka koji je objekt posmatran. Međutim, ako se pođe toga da princip poslovne politike određuje neku vrstu NORME za ocjenu poslovanja, onda se analiza može smatrati instrumentom kontrole.
POJAM INSPEKCIJA se najčešće veže za funkciju nadzora državnih organa, mada nije rijedak slučaj da inspekciju imaju i neka preduzeća naročito one velike sa složenom organizacijom..
REVIZIJA za razliku od inspekcije predstavlja ispitivanje nekog poslovanja koje je obavljeno u proteklom periodu.
Revizija nema regresivni karakter, jer ona daje samo mišljenje o realnosti i objektivnosti stanja ili ocjenu o ekonomskom i financijskom položaju i ekonomskoj efikasnosti preduzeća ako se ne bi reviziji poslovanja.

3. ZADATAK
Proizvodno preduzeće je na dan 01.01 imalo sljedeće stanje sredstava i obaveza:
- POSLOVNE ZGRADE..............100 000,-KM
- MAŠINE...............................500 000,-KM
- IV POS. ZGRADE.....................20 000,-KM
- IV MAŠINE.............................80 000,-KM
- BLAGAJNA............................30 000,-KM
- Ž - R....................................200 000,-KM
- SIM.......................................90 000,-KM
- KREDIT ZA OBS.....................100 000,-KM
- KUPCI....................................40 000,-KM
- AVR- unaprijed plaćena zakupnina za godinu dana.......12 000,-km
- SAI..........................................20 000,-KM
- PVR ob. El. En. Za januar.................9 000,-km
- DOB. ZA OBS...........................100 000,-KM
- DOB. ZA SS..............................200 000,-KM
- PROIZVODNJA U TOKU.............100 000,-KM
Sastaviti bilans, otvoriti račune i knjižiti:
1. Nabavili smo 15kg mat. «a» a�14KM/kg., 16 100kg mat. ”b� a�11km/kg 2300kg mat. «c» a�17KM/kg. Evidentirati nabavku i odgovarajuće odstupanje, obavezu prema dobavljaču izmiriti mjenicom koja sadrži kamatu 8%, i valutu dospjeća 45 dana.
U procesu proizvodnje je utrošeno 8 100kgmat. «a» 9 300kg mat. «b» i 17 000kg mat. «c». Obračun izvršiti po PNC. Obračunati i evidentirati odstupanje.
2. Obračunat je Am. za januar u iznosu 20 00 građevinski objekata 9 000 i opreme 3 000.
3. Kupljen je materijal po fakturi dobavljača 4 300, plaćen je čekom prijevoz kupljenog materijala, mat. se na skladištu evidentira po SNC.
4. Obračunati zakupnina za januar.
5. Zajam od 120 000km treba vratiti za 12god. Uz kamatnu stopu od 5% godišnje. Sastaviti amortizacioni plan zajma.
6. Utrošen je SI u vrijednosti od 15 000km otpis izvršiti 100% metodom.
7. Inventarisanjem je utvrđen manjak na materijalu u iznosu od 5 000kKM, i višak SI u iznosu od 2 000KM. Knjižiti na klasu 6:
8. Obračunate su plate u bruto iznosu od 90 000KM, neto plate 72 000, doprinosi 18 000, plate su isplaćene.
9. Stigla je faktura za utrošenu vodu u iznosu od 4 00, faktura je plaćena sa Ž-R.
10. Sve troškove prenjeti na račun proizvodnje u toku i utvrditi cijenu koštanja ako je skladište preneseno 1 000 komada proizvoda «a».
11. Prodato je 800 kom. Proizvoda «a» a' 200km/kom.
12. Kupci su platili cijeli dug.
13. Obračunati ukupne prihode i rashode.
14. Prikazati FINANSIJSKI REZULTAT
15. Sastaviti konačni bilans stanja.

Početni bilans stanja

Građ. objekat 80 000._
Oprema 4 20 000,_
Ž-R 200 000,_
Blagajna 30 000,_
SIM 90 000,_
Kupci 40 000,_
SAI 20 000,_
AVR 12 000,_
Proiz. u toku 100 000,_

Vlastiti kapital 544 000;_
Dob. za SS 239 700,_
Dob. za OBS 100 000,_
Kredit za OBS 100 000,_
PVR 9 000,_

A 992 000,_
P 992 000,_

021.............................. 029............................. 022.................................
St. 100 000,_ Sa=100 000,_ Sa=20 000,_ St._20 000,_ St.500 000,_ Sa=500 000

_______________________ ______________________ ________________________
 100 000,_  100 000,_  20 000,_  20 000,_  500 000,_  500 000...

029............................ 202............................. 200.................................
Sa. 82 000,_ St. 80 000,_ St.30 000,_ 8c)72 000,_ St.200 000,_ 8a)18 000,_
2. 2 000,_ 8b) 72 000,_ Sa=30 000,_ 12)160 000,_ 8d)72 000,_
9a) 4 000,_
______________________ ______________________ _____________ Sa.=266 000...
 82 000,_  82 000,_  102 000,_  102 000,_  360 000,_  360 000....

101.............................. 212............................. 103.................................
St. 90 000,_ Sa=100 000,_ St.40 000,_ 12)72 000,_ St.20 000,_ 6) 15 000,_
1) 638 000,_ 7) 5 000,_ 11)160 000,_ Sa= 40 000,_ 7a) 1 000,_ Sa= 6 000;_
3b) 4 500,_ Sa=414 600,_ ______________________ ________________________
 732 500,_  732 500,_  200 000,_  200 000,_  21 000,_  21 000

240.............................. 110............................... 040................................
St. 12 000, 4)1 000,_ St.100 000,_ 12)160 000,_ Sa=544 000,_ St.544 000
Sa=11 000,_ 10)632778,92 Sa=100 000,_
_______________________ ______________________ ________________________
 12 000,_  12 000,..  732778,92,_  732778,92_  544 000,_  544 000

543 DOB. za OBS............... 543 DOB: za SS................. 538___________________
1a)786 500,_ St.100 000,_ Sa=239 700,_ St.239 700,_ Sa=.100 000,_ St.100 000
9a) 4 000;_ 1)786 500,_
Sa=104 300,_ 2) 4 300;_
_________________________ ________________________ _____________________
 894 800,_  894 800,_  239 700,_  239 700,_  100 000,_  100 000..

550................................. 108.................................. 544.............................
Sa= 9 000,_ St. 9 000,_ 1)148 500,_ 4)95 313,92,_ 10) 794 365,_

_________________________
 9 000,_  9 000,_

350.................................... 300................................. 309............................
1a) 7865,_ 1b)409 600,_ 1c)95313,92

310.................................... 100.................................. 544...............................
2) 10 000,_ 3) 4 300,_ 3b)4 500,_ .. 3a) 200,_
3a) 200,_

334..................................... 303................................. 682..............................
4) 1 000,_ 6) 5 000,_ 7) 5 000,_ 13)5 000,_

632...................................... 320.................................. 545................................
13a) 1000,_ 8) 90 000,_ 8c)72 00,_ 8)72 000,_

546....................................... 2009................................. 348...............................
8a) 18 000,_ 8) 18 000,_ 8d)72 000,_ 8b)72 000,_ 9) 4 000,_

370........................................ 600................................... 650................................
10) 632 778,92 13a)160 000,_ 11) 160 000 11a)124 400,_ 13)124 400

120.......................................... 700............................. 701...............................
11a) 124 400 13)129 400,_ 13)161 000 14)31 600,_
14) 31 600,_

Rbr. KONTO OPIS
KNjIŽENJA IZNOS
D P D P
0

1.

1a.

1b.

1c.

2.

3.

021
022
202
200
101
212
103
240
110

101
108

543
350

300

309

310

100

ONO
543
543
538
550
029
029

543

544

101

108

029
029

543

Građevinski objekt
Oprema
Blagajna
Ž - R
Matrijal
Kupci
SAI
AVR. un. Pl. Za kupovinu
Proizvodnja u toku
Vl. Kapitala
Dob. za SS
Dob. za OBS
Kr. Za OBS
PVR ob.el.en. za januar
IV građ. Objekat
IV oprema
Početno stanje
SIM
Odstupanje
Dob. za OBS
Za nabavljen materijal

Dobavljači
Kamata
Date mjenice
Izmirenje ob. Prema dob.

Troškovi SIM
SIM
Utrošen materijal

Ukaj. odst. od cijene
Odstupanje
Za ods. od cijene

Troškovi amortizacije
IV građ objekta
IV opreme
Za obračunati amor.

OB. Nabavke SIM
Dobavljači
Za nabavljeni materijal
100 000,_
500 000,_
30 000,_
200 000,_
90 000,_
40 000,_
20 000,_
12 000,_
100 000,_

638 000,_
148 500,_

786 500,_
7 865,_

409 600,_

95 313,92,_

10 000,_

4 300,_

583 000,_
200 000,_
100 000,_
100 000,_
9 000,_
20 000,_
580 000,_

786 500,_

794 365,_

409 600,_

95 313,92,_

8 000,_
2 000,_

4 300,_

3a.

3b.

4.

5.

6.

7

7a.

8.

8a

8b.

8c.

8d.

100

101

334

200
068

303

682

103

320

546

202

545

2009

544

100

240

508

103

101

632

545
546

200

2009

202

200

Ob. Nabavka SIM
Dati ček
Plaćanje za prevoz

SIM
Ob. Nabavke SIM
Stavljanje na sklad

Troškovi zakupine
Avr. un.pl..zak. za god.dana
Plaćanje zak.za januar

Ž - R
Prihodi od kamata
Dugoročni kredit
Za dugoročni kredit

Troškovi SAI
SAI na zalihama
100% metoda

Manjak
SIM
Za utvrđeni manjak

SAI na zalihama
Višak
Za utvrđeni višak

Tr. Zaposlenih
Neto plate
Obav. Za doprinos
Za obr. Neto plate

Obav. Za doprinose
Ž - R
Izmirenje obaveza za doprinos
Blagajna
Prelazni Ž - R
Blagajnički izvještaj
Neto plate
Blagajna
Izmir. Ob.za n. Plate

Prelazni Ž - R
Ž - R
Izvod lagajnički izvještaj

200,_

4 500,_

1 000,_

120 000,_
39 000,_

15 000,_

5 000,_

1 000,-

90 000,_

18 000,_

72 000,_

72 000,_

72 000,_

200,_

4 500,_

1 000,_

159 000,_

15 000,_

5 000,_

1 000,_

72 000,_
18 000,_

18 000,_

72 000,_

72 000,_

72 000,_

9.

9a.

10.

10a.

11.

11a.

12.

13.

13a.

14.

348

543

110

120

212

650

200

700

632
600

700

543

200

370

110

600ž

120

212

682
600

700

701

Tr. Vode
Dobavljači
Faktura za ut. vodu

Dobavljači
Ž - R
Plaćanje fakture za vodu

Proizvodnja u toku
Raspored troškova
Za prijenos troškova na proizvodnju u toku

G.P.u skladištu
Proizvodnja u toku
Za prijenos G.P. na skladište

Kupci
Vrijednost prod. Proizvoda
Prodaja

Troškovi prod. Proizvoda
G.P. u skladištu
Razduženje skladišta

Ž - R
Kupci
Naplata

Obračun fin. rezultata
Manjak
Troškovi prod. Proizvoda
Za prijenos rashoda

Višak
Vrijednost prod. Proizvoda
Ob. Financijskog rezultata
Prijenos prihoda

Ob. Fin. rezultata
Dobit
Za utvrđenu dobit

4 000,_

4 000,_

632 778,92,_

632 778,92,_

160 000,_

124 400,_

160 000,_

129 400,_

1 000,_
160 000,_

31 600,_

4 000,_

4 000,_

632 778,92,_

632 778,92,_

160 000,_

124 400,_

160 000,_

5 000,_
124 000,_

161 000,_

31 600,_

15.

701
029
029
040
543
543
538
550

021
022
200
202
101
212
103
240
110

Dobit
IV građ objekta
IV opreme
Vlastiti kapital
Dobavljači za SS
Dobavljači za OBS
Krediti za OBS
PVR
Građ. Objekat
Oprema
Ž - R
Blagajna
SIM
Kupci
SAI
AVR
Prizvodnja u toku
Stanje po kon. bilansa

31 600,_
20 000,_
500 000,_
544 000._
239 700,_
104 300,_
100 000,_
9 000,_

72 000,_
418 000,_
266 000,_
30 000,_
414 000,_
40 000,_
6 000,_
11 000,_
100 000

A KONAČNI BILANS STANjA P
Građ. Objekt 72 000,_
Oprema 418 000,_
Ž - R 266 000,_
Blagajna 30 000,_
Matrijal 414 600,_
Kupci 40 600,_
SAI 6 000,_
AVR 11 000,_
Proizvodnja u toku
100 000,_ Vl. Kapitala 544 000,_
Dib. Za SS 239 700,_
Dob. za SS 104 300,_
Kred. Za OBS 100 000,_
PVR 9 000,_
Dobit 31 000,-
A 1 357 600 P 1 357 600,_

*AMORTIZACIONI PLAN OTPLATE ZAJMA
Broj godina Zajam Zn Doplata b Kmata K Anuitet a
0 120 000 -- -- --
1 110 000 10 000 6 000 16 000
2 100 000 10 000 5 500 15 500
3 90 000 10 000 5 000 15 000
4 80 000 10 000 4 500 14 500
5 70 000 10 000 4 000 14 000
6 60 000 10 000 3 500 13 500
7 50 000 10 000 3 000 13 000
8 40 000 10 000 2 500 12 500
9 30 000 10 000 2 000 12 000
10 20 000 10 000 1 500 11 500
11 10 000 10 000 1 000 11 000
12 10 000 500 10 500
 120 000

4. Poslovno pismo

Naruđžba «revita»- kolekcije
Primili smo vašu ponudu od 19.11. ove godine u kojoj nam nudite svoju «revita»-kolekciju za njegovanje lica. Vašom ponudom smo veoma zadovoljni naročito poslije demonstracije koju je pripremila vaša kozmetičarka Vilma Ukič. Mnogi naši kupci su odmah željeli da nabave vaše izvanredne kreme.
Budući da postoji veliki interes za vašu kolekciju, molimo da nam isporučite:
� 500 kom. Kompletnih kolekcija za normalnu do suhe kože po din. 2450 po kom.
� 500 kom. Kompletnih kolekcija za normalu do masne kože po din. 2450 po kom.
� 1500 kom. «peeling»-kreme po din. 900 po kom.
Rok isporuke: 15 dana po primitku naruđžbe, a plaćanje 15 dana po primitku robe i dokumentacije. Sve ostalo neka bude kao u ponudi, tj. Upakovano u uobičajenu ambalažu i upućeno željeznicom.
Nadamo se da ćete moći ispuniti sve naše zahtjeve iz naruđžbe i da ćemo i dalje ostati u poslovnoj vezi.
S poštovanjem.
Direktor «NOMA»
Damir Žigić, dipl. ek.

6. Zaključak:

U urađenom maturskom radu definisano je sve vezano za finansijsku funkciju.
Način njene organizacije na 3 osnovna principa.
Također i formalni i personalni aspekt organizacije.
Dalje sam obradio i odnos sa drugim područjima upravljanja i na kraju teoriskog dijela obrađena je Financijska kontrola.
Tu je jedan primjer knjigovodstvenog zadatka, primjer iz financijske matematike te poslovno pismo.

7. Literatura:

«POSLOVNE FINANSIJE»- Knjiga Mehmeda Pamukčića, dipl. ekon. I Ekonomska Preduzeća za I i II razred Ekonomske struke

NADAM SE DA MOYE POMOCI!!!

Harisdiz · Početnik Domaćeg.de

Molim te kolega ako može da staviš attacment ovog rada