Cvijeće,Cvijeće

foryou10 · Iskusni član

CVIJEĆE, CVIJEĆE

Pravi ljubitelji prirode i njezine ljepote rijetko će ostati ravnodušni na ljepotu kojom odiše svaki cvijetak. Tih nekoliko latica i prašnika, priroda vješto oblikuje na bezbroj načina i time nam pruža veliko zadovoljstvo. Najbolje to znaju brojni Ijubitelji cvijeća koji umiju tražiti i promatrati Ijepotu u njihovoj građi, boji ili mirisu. A samo jedan cvijet u vazi ili na prozorskoj dasci može uljepšati vaš životni prostor i dati mu toplinu.

Što je cvijet?

Cvijet je generativni organ biljke i služi za razmnožavanje i produžetak vrste. Većina cvjetova oprašuje se kukcima koji, skupljajući pelud, raznose njegova zrnca od cvijeta do cvijeta. Na taj način omogućavaju oplodnju biljaka. Nakon oplodnje, plodnica cvijeta zadebIjava i stvara plod sa sjemenkama, a tijekom njezina debljanja sa cvijeta otpadaju svi dijelovi kojih je uloga već završena. Zreli plod sadržava zrele i klijave sjemenke, od kojih će nakon sjetve nastati nove biljke iste vrste.

Kako je cvijet građen?

Svaki se cvijet sastoji od nekoliko dijelova. Cvjetište ili cvjetna loža je prošireni dio na samoj bazi cvijeta, na kojoj se nalaze svi ostali dijelovi cvijeta. Na cvjetište se s donje strane nastavlja peteljka cvijeta. S gornje je strane, na sredini tučak, koji je okružen prašnicima, a oni vjenčićem latica. S vanjske strane latica nalaze se lapovi, sitni zeleni “listići” koji su štitili cvjetni pup prije njegova otvaranja.
Tučak je ženski spolni organ cvijeta i ima kruškolik oblik. Na vrhu je njuška, prošireni i ljepljivi dio, za koji se hvata polenovo zrnce drugog cvijeta. lspod njuške je vrat tučka, suženi dio, a ispod vrata je plodnica, koja je zadebljala i u unutrašnjosti nosi ženske spolne stanice. Muška spolna stanica je polenovo zrnce.
Prašnici su muški spolni organi cvijeta, a sastavljeni su od dugih držaka na vrhovima kojih se nalaze polenovnice. Polenovnice su ispunjene polenovim zrncima. Obično su žute boje, ali mogu biti i smeđe, crne, crvene. Prašnici su većinom brojni i okružuju tučak, a često su upadljivi i dekorativni.
Latice su svakako najljepši dio cvijeta. Broj im je različit, veličina i oblik također, a mogu biti u nebrojeno mnogo boja i nijansi, kombinacija različitih boja; mogu biti bijele, a danas nije rijetkost vidjeti i cvijet gotovo crnih latica. Uloga Iatica cvijeta je privući kukce oprašivače. Zato i jesu toliko lijepe. Latice nekih vrsta cvjetova izgledom podsjećaju na pojedine kukce, kako bi privukle druge kukce, njihove neprijatelje.
Ali, nisu samo latice zadužene za mamljenje kukaca. Istu zadaću imaju i mirisne tvari, koje nastaju u malim žlijezdama u unutrašnjosti cvijeta. Kod nekih vrsta te žlijezde luče vrlo neugodne mirise, a oni privlače muhe i druge insekte koji obično “obilaze” strvine. Kod biljaka je poznata prilagodba na uvjete sredine u kojoj rastu - privlače one kukce koji žive u njihovoj blizini. Pronašli su načine da ih privuku izgledom latica i mirisima koje kukci najviše vole. Ti mirisi mogu biti neugodni za ljude. Kod nekih biljaka ulogu latica imaju pricvjetni listovi, koji imaju izgled latice, primjerice, kod kale ili flamingovca.

Podjela cvijeća

Cvjetne vrste su podijeljene u nekoliko skupina, ovisno o dužini životnog vijeka, mjestu uzgoja i načinu ishrane. Kod nas je u uporabi sljedeća podjela cvijeća:
1. jednogodišnje ili ljetno cvijeće
2. dvogodišnje cvijeće
3. trajnice ili višegodišnje cvjetne vrste
4. geofita
5. lončanice
6. kaktusi i sukuletne
U ovu podjelu nisu uključene grmolike cvjetne vrste, niti stabla ukrasnog cvijeta. Stabla i grmovi, unatoč tome što mogu imati lijepe cvjetove, čine zasebnu skupinu biljaka drvenaste vrste (dendrološko bilje).

Jednogodišnje cvijeće

Cvijeće iz ove skupine traje samo jednu godinu, od proljeća do jesen. Rano u proljeće uzgojimo ga iz sjemena, u istoj godini ono stvara korijen i nadzemni dio izboje s listovima, cvjetove i plodove. Nakon što plodovi i sjemenke u njima sazore, biljka propada. To je već kasna jesen. Ovu skupinu cvijeća zovemo i ljetno cvijeće, jer se njihova cvatnja odvija tijekom ljeta. Cvatu obilno od svibnja pa sve do studenog, do prvih mrazeva i zbog toga su jako omiljene za sadnju u vrtove, u cvjetne posude za prozore i balkone. Mnoge se od njih koriste i kao rezani cvijet, za vazu. U ovu skupinu cvijeća spadaju dobro nam znane kadfice, petunije, iglice, cinije, uresnice, neveni, zijevalice, lijepe Kate, vatrene kadulje, mnogo cvjetne begonije. Jednogodišnje vrste su i neke penjačice dragoljub, ukrasni slak, tunbergija, mirisna grahorica, ali i slamnate vrste cvijeća koje nakon sušenja koristimo u trajnim aranžmanima smilje i drugo slamnato i papirno cvijeće, te statice.

Dvogodišnje cvijeće

Dvogodišnje vrste predstavljaju maćuhice, tratinčice i potočnice, zatim vrtni sljez, pustikare, šeboji, turski karanfili, zvončići. Prve tri imaju niski i grmoliki rast i česte su u našim parkovima i vrtovima, gdje posađene u masi tvore cvjetne sagove. Sijemo ih tijekom ljetnih mjeseci, a još iste zime imaju vegetativne organe i pokoji cvijet. Glavna im je cvatnja u proljeće sljedeće godine. U svibnju njihov je životni vijek pri kraju, pa ih uklanjamo s gredica i zamjenjujemo ljetnim cvijećem. Može ovo cvijeće živjeti i više od dvije godine, ali im je svake godine cvatnja sve slabija, pa se ne preporuča uzgoj duži od dvije godine.

Trajnice

Ova skupina biljaka traje dugo godina i uz pravilnu njegu i gnojidbu, sve te godine obilno cvatu. Ove vrste mogu biti zimzelene i cijele zime zadržavati lišće, a neke od njih ujesen gube Iistove i prezimljuju u obliku korijena. On svako proljeće iznova stvara nove nadzemne organe. Prema vremenu cvatnje trajnice dijelimo na proljetne, ljetne i jesenske, a prema uvjetima uzgoja na trajnice za sunčana ili sjenovita staništa, pokrivače tla, trajnice za sadnju u vodu, trajnice za sadnju uz vodu, solitarne trajnice (visoke, koje sadimo usamljene), jastučaste trajnice (za kamenjare i suhozidove), trajne trave i paprati. Brojne se trajnice koriste kao rezano cvijeće, a među najljepše ubrajamo pupavicu, ivančicu, vučjak, djevojačko oko, zvjezdane, božur, kokotić, jaglace, srdašce, lopoče, perunike, plavi jastučac, kamenitu travu i druge. Trajnice se razlikuju i po visini rasta, te su prikladne i za miješane cvjetne gredice. Pri tome trebamo paziti da se najviše vrste i sorte sade otraga, a najniže sprijeda, naprijed. Pažljivim odabirom vrsta na jednoj cvjetnoj gredici možemo postići cvatnju od najranijeg proljeća pa sve do zime. Ovaj odabir treba prepustiti stručnjaku.

maucetung · Prijatelj foruma

Od bastenskog cveca najvise volim kadife,cvece (u saksiji)sobno decenbarku a najvise volim lijandere ili olijandere,

slatka_sanerka · **Anđeo s greškom**

obozavam cvijece

dedina-unuka · Početnik Domaćeg.de

Volim cvece al me cvece nece Smile

)) Salim se...neko me cak i hoce a ima i onog blesavog koje nece da mi se pelcuje makar ga sto puta i na sto mesta i na sto nacina zabadala u zemlju.
Skoro sam pronasla jednu ...recimo koprica....ima slican izgled toj travki, ali ima miris tamjana . Mislim da se zbog toga i zove Sv.Petka.
Prelepog je zbunastog oblika i prelepo mirise...siri se i lepo pada preko saksije. E, to me cvece zaista oce:)) Verovatno zato sto ne trazi vodu cesto Wink