Bosanska kuhinja

crnibiser · samotvoja24

Bosansko srce

1/2 kg brasna
250 gr maslaca
kasika secera
malo soli
kvasca
2 dl mleka
1 jaje
pekmez po zelji

Pripremanje: Oklagijom umesati 250 gr brasna i 250 gr maslaca i ostaviti na hladno mesto. Zamesiti testo od 250 gr brasna, malo secera, malo soli, zumanca, jajeta i kvasca rastopljenog u mlakom mleku. Izraditi varjacom testo i ostaviti 45 minuta da kisne. Rastanjiti testo u koru debljine prsta. Na sredinu staviti koru od putera i brasna. Leva trecina testa presavija se na desno, a desna na levo, preko savijene leve strane. To isto se radi i sa donjom i gornjom stranom testa. Testo prekriti cistom salvetom da odstoji oko 20 minuta. Razviti koru debljine 1 cm. Seci vrelim nozem na kocke, staviti pekmeza na sredinu. Poklopiti kocku tako da se spoje dva suprotna ugla, a preostala dva slobodna kraja povuci unazad i pritisnuti prstima testo kako bi se spojilo. Gotova srca staviti u nepodmazan kalup i peci na umerenoj temperaturi. Pecena srca posipati secerom u prahu i vanilin secerom. Srca su najukusnija ako se nadevaju pekmezom od jabukovog soka koji se pravi u Bosni.

crnibiser · samotvoja24

Boranija

*** I nacin: ***

Boranija najbolje odgovara uz spremljenu janjetinu kao prvo sa barenim krompirom, pire, barena mrkva... najcesce kombinacije.

Osnovno je da je obarite u slanoj vodi (soli po ukusu) odnosno da je kuvate 10 - 15 min. Ako je mlada najvise do 12 min. a ona starija dobrih 15. Recimo spremite svinjski kotlet, pire i barena boranija. Naravno upotrebite sos od przenja sa zacinima po volji. Nafilujete recimo junece shnicle sa shunkom i kiselim krastavcima, prilog barena boranija i mladi luk bareni. Sos po volji.

- Shunka, baren krompir, boranija.
- Rolat sa mlevenim mesom, punjen sirom, prilog -boranija.
- Janjeci but, janjeci kotlet prilog praziluk, boranija, mrkva.
- Salata od boranije, obarite, seckani beli luk, zacini po volji...
- Proja..praziluk, boranija, mladi luk, paradajz... itd.

Napomena: Ako je mlada obarite je celu a stariji isecite kako hocete.

*** II nacin: ***

jedan srednji iseckan luk
jednu iseckana sargarepu
jedan cen iseckanog belog luka
dva paradajza isto tako iseckana
jedna kasiku paradajz pirea iz tube
jedna casu vode
1/3 case ulja
so
biber
iseckan persun

Pripremanje: Kuvati pazljivo uz dodavanje vode ako treba, dok nije kuvana. Na kraju treba da je malo gusca. Tada probati, dodati soli ako treba, staviti kasiku kajmaka ili slatke pavlake promesati, posuti sa jos dosta iseckanog persuna i to je to.

crnibiser · samotvoja24

Kadaif

50 dg mekog brašna
25 dg oštrog brašna
3 jaja
30 dg mljevenih oraha ili badema
50 dg šećera
15 dg maslaca
1 limun
1 štapić vanilije
so

Pripremanje: Stavite u brašno žumanjke i malo soli te zamijesite tijesto. Ostavite daa se malo odmori. Od tijesta napravite tanke kore koje se moraju prosušiti. Savijte ih i izrežite tanke rezance. Obarite ih u posoljenoj vodi. Kadaif ocijedite i razastrite po stolnjaku da se osuši.

NADJEV:
Od oraha, malo šećera i pola količine maslaca napravite masu koju ćete posipati po kadaifu. U pomašćenu tepsiju stavljajte sloj kadifa pa sloj nadjeva sve dok ne utrošite materijal. Na vrhu mora biti kadaif koji premažete maslacem. Stavite da se peče, a za to vrijeme napravite agdu (ni rijetku ni pregustu). Zalijte pečeni kadaif i ponovo vratite u rernu da se zapeče. Najbolje ga je ostaviti da prenoći pa služiti sutradan. Kadaif spremajte u dubokoj tepsiji i nemojte ga prskati.

crnibiser · samotvoja24

Serviranje - saldisanje

Tradicionalni naziv za serviranje je saldisanje, a kako to kaže narodna pjesma: kahvedžije kahvu saldišu. Za ovaj izraz A. Škaljić kaže da označava napraviti, postaviti, pristaviti. To je naša izvedenica od turskog infinitiva salmak - napraviti, prostrijeti, staviti. Prema tome, može se donekle smatrati bosanskim autohtonim izrazom.

U širem smislu riječi uz ovu materiju bi trebalo obuhvatiti:

* tradicionalni doček gosta
* čašćenje na dočeku gosta
* tradicionalno serviranje napitaka
* serviranje svečanog obroka
* serviranja nargila i čibuka, kafe, slastica
* Postoje slijedeći načini serviranja:
* Karavansarajsko serviranje
* Zijafetsko serviranje
* Sarajevsko serviranje
* Svadbeno serviranje
* Seoske gozbe

Oprema za tradicionalni doček i saldisanje:

* Sofra - trpeza
* Sjedišta
* Predmeti u funkciji sofre
* Predmeti u funkciji sjedišta
* Teferičluk
* Sofranske bošče i mahrame
* Besofra
* Sofranski svjećnjaci i druge svjetiljke
* Jedaći pribor
* Piruni
* Sofranski i drugi inventar za piće
* Suđe i posuđe za saldisanje
* Pribor za serviranje kafe
* Ostali kulinarski pribor
* Aščinsko i gostinsko osoblje

izvor.CyberBulevar.com

crnibiser · samotvoja24

Sofra

Posebnu paznju bosnjaci su posvecivali pripremi hrane i to se kao i u danasnje vrijeme cinilo s posebnim uzitkom.Pretezan broj specijaliteta zahtijevao je duzu pripremu na 'tihoj vatri'.Hrana se kuhala na ognjistu, a kasnije sporetima zvanim 'koza', dok se kruh i veoma zastupljene pite i ostala pecena jela pekla pod pekom.

Zgotovljena jela posluzivala su se po zahtijevanoj proceduri.
Ranije je svaka bosnjacka kuca imala sofru za kojom se rucavalo.Sofra je okrugla drvena ploca, promjera oko 70 cm postavljena na postolju i imala je sve funkcije stola.Pripremanje hrane i postavljanje sofre je vecinom obavljala domacica i u vrijeme rucka ona je ta koja je pozivala 'glavu obitelji', domacina, da zauzme svoje mijesto.
Prije nego sto domacin sjede za sofru, na njoj je morao biti postavljen izrezan kruh, pribor za jelo, case i bokal s vodom.Nakon domacina, za sofru su sjedali ostali clanovi porodice ili gosti, a domacica ili osoba koja je pripremala hranu sjedala poslednja i po potrebi ustajala da skloni nepotrebno ili donese slijedece sto je na jelovniku.
Na sofru se prvo postavljala cinija sa corbom.Vecinom je to bila trahana ili neka druga gusta corba.Prvi je pocinjao jesti domacin, a potom ostali.Jelo se bez zurbe, bez srkanja i ne prepunim kasikama.Dio klasicnog bosnjackog odgoja koji je ostao i do dan-danas je da se hrana dobro sazvace.Ne smije se posegnuti za drugim zalogajem, ako prethodni nije dobro sazvakan.

Kasike, duboki tanjiri ili zdjele se nisu sklonjali odmah, jer se poslije corbe servirala dolma.Poslije corbastih specijaliteta, obicno se servirala pita,zatim piletina. U stara vremena domacice su pitu neposredno prije stavljanja na sofru 'zacvrkale' masnocom, mlijekom ili kajmakom ovisno o vrsti pite, isjekle na sitnije dijelove i onako u tepsiji, vrucu, stavljale na sofru pred domacina i ostale clanove porodice.
Poslije pite i piletine, obicno se sluzio sutlijas ili neko drugo slatko jelo.Sluzenjem kiselog mlijeka ili hosefa zavrsavao se rucak u jednoj bosnjackoj familiji.Domacin je taj koji je prvi ustajao od sofre, a domacica je sklonjala ostatke hrane i ostavljala sofru na predvidjeno mjesto.

Kafa ima izuzetan znacaj u zivotu vecine bosnjaka i kafendisanje, saldisanje je uvijek predstavljalo poseban ceremonijal.Kafa se servirala na bakarnoj ili mesinganoj mangali u cijem sredistu je bio zar od sagorijelog drveta, a okolo na metalnoj podlozi su servirani ibrik sa kafom, ibrik sa mlijekom,
secerlama i fildzani.Posto se kafa vremenski duze pila, jer se uz kafu i odmaralo, zar u mangali se obnavljala i povremeno na nju stavljao komadic posebnog korijena sa primamljivim mirisom koji je u narodu bio poznat pod imenom'velika trava'.Uz kafu su sluzeni rahatlokum ili druge slastice.
U nocnim satima bosnjaci su izbjegavali tezu hranu i kafu, ali su cajevi bili veoma popularni.

Sredinom 19 vijeka u Evropi je uspostavljena ceremonija postavljanja stolova koja je postajala sve popularnija i na prostorima nase drzave i uz male izmjene ta ceremonija je zastupljena i danas.O svakodnevnom kao i o blagdanskom jelovniku, postavljanju stola, serviranju hrane, bontonu za stolom - drugom prilikom.
izvor.CyberBulevar.com

crnibiser · samotvoja24

Ćetenija

Alija Lakišić: BOSANSKI KUHAR Tradicionalno kulinarstvo u BiH

Ćetenija je jelo koje se "konča" zimi na sijelima, a ujedno je vrsta zabave.

1 kg šećera, malo limuna, malo finog ulja, te 1 kg brašna (brašno se neće sve potrošiti, ali ga mora biti više).

Dan prije sijela ispeče se brašno nasuho. Mora se peći na tihoj vatri i miješati da ne zagori. Kada se ispeče, brašno se ostavi i ohladi.

Na sijelu se dobro ušpinuje šećer uz dodatak vode i malo limunova soka, te pusti da se ohladi. Kada se šećer ohladio (stvrdnuo), u sobi na sijelu se počinje spravljati ćetenija. Soba ne smije biti pretopla. Rukama namašćenim uljem podigne se iz posude u jednom komadu ohlađeni šećer, te valjajući ga među dlanovima oblikuje valjak, pa se i dalje "radi" i presavija dok ne pobijeli, a zatim se od njega napravi kolo (obruč, prsten).

Zatim se postavi sofra (sinija, demirlija, sto) i na sofri razastre pečeno brašno. Kolo (šećerno, ćetenija) se stavi na sredinu sofre i opet dobro sastavi da se ne bi u toku rada rastavljalo. Okolo sofre se okupi 5-6, obično djevojaka koje ce izrađivati ćeteniju. Kolo se pomalo posipa brašnom i okreću ga na sofri, stiskaju i okreću. Kada se neko umori okrečući, zamjenjuje ga drugi. Tako se kolo okreće sve dok se ne počne končati. Kada se ćetenija počne sama končati, dodaje se pomalo brašna, ali ne previše, te dalje okreče dok se potpuno ne iskonča. Ako u ćeteniji ima gutica, znači nije dobro iskončana.

Iskončana ćetenija izreže se na patke (komade dužine oko 15 cm i širine oko 10 cm), te servira na tanjiriće.

Recept konstruisan na osnovu kazivanja Rabija-hanume Bravo i Ismeta Pilavdžića, Sarajevo.

Sjećanje na Brčko: Ćetenija

U svjetlucavim,vedrim zimskim noćima kada se ledenice okače po ivicama krovova,brava od kućnih vrata zalijepi za ruku kada je dotakneš i kada snijeg škripi pod nogama dok koračaš,je najpovoljnije vrijeme i temperatura da se najavi poveliko sijelo u nekoj kući u nekoj od mahala Brčanskih i napravi ćetenija.To je običaj koji je veselio momke i djevojke da imaju priliku da budu skupa do kasno u noć,običaj kada bi djevojke pomalo znale roditeljima i slagati da idu na konak kod rodica,a ustvari idu na takav provod koji su pamtile cijelog svog života pa se čak i dešavalo da se i nevrate u kuću iz koje su otišle nego steknu novu kuću,novu familiju i tako ostane cijelog života.Bili su to dani straha od roditelja,poštovanja i sramote da se šta,nedaj Bože, pogrešno ne učini.Tu bi se rađala nova poznanstva, prijateljstva, ljubavi. Tu bi se uz priču saznalo ko je kome rođak,po kojoj lozi,a sve uz pjesmu momaka i djevojaka,naravno i harmonikaša i poneke šargije.

Djevojke bi se došaptavale,stidno pogledavale momke,pokazivale očima koji je,a momci,ah,momci,Bosanske delije,nakrivili fesove,ogrnuli kapute pa važni,ko je ko oni.Svaki pun sebe i ponosa Bosanskog, muškog.Ponekad im neka baš zapadne oku,a onda je nevolja i briga,kako do nje doći,preko rođakove cure ili rodice ili kone,ma one naše kone,ona baš sve to zna odigrat'.Naravno uz svu tu ujdurmu i merak,domaćini su već pristavili 5 kg šećera sa vodom, da samo za dva prsta bude visočije od šećera,da se kvrcka na platni fijakera šporeta,ma onog tamo u mutvaku,da se ovaj u kući ne prlja ako slučajno agda pokipi.E brašno ,ono se može pomalo u rerni sušiti,ponekad promiješati drvenom kevčijom,pa sve tako dok nedobije finu braonkastu boju.Eh tada je pečeno!Obično se ostavi u špaiz da se ohladi jer napolju može uhvatiti vlagu iz hladne have,ali opet uz povremeno miješanje drvenom kašikom da se nebi ugrudalo.Naravno domaćini su sretni,rastrkali se da svakom bude potaman,a agda u šerpi već počinje da ŠAPĆE.E tada se domaćica dovikuje sa još par iskusnih cura da pregledaju agdu stavljajući vrh metalne kašike u agdu da vide gustoću agde.Ako se vidi gust trag na kašiki i ako ostane otisak kože prsta kad se nabrzinu dotakne caklasta masa tada je agda spremna da se istrese na nauljenu tepsiju demirliju postavljenu na avliji ,na debelom sloju snijega.Tada momci pritrče u pomoć te izliju agdu u tepsiju i ostanu stražariti uz agdu jer momci iz druge mahale koji nisu pozvani na sijelo čekaju priliku,vrebaju da ukradu agdu i pokvare sijelo.Kada se agda počne hladiti u sredini tepsije se napravi prazan prostor kao rupa u agdi.U to vrijeme i kolo zna zaigrat na snijegu u dijelu raščiščene avlije.Bude guranja,klizanja i smijeha,a to je i najbolja prilika da momak curu uhvati za ruku u kolu,da se malo očeše o nju da upali i razbukta plamen vatre koja u njoj već duže vremena tinja.E tada već svi operu ruke,zavrate rukave i pokušaju podići već stvrdnuto,mlako kolo agde sa tepsije.Prvo svi moraju namočiti ruke u ulje i to se ponavlja više puta,onda se predati majstorluku razmekšavanja i razvlačenja agdinog kola,presmotavanja kada bi bilo dovoljno veliko da se napravi osmica i presmota pa sve dotle dok se u agdu ne uvuče dovoljno mjehurića iz čiste zimske have da kolo agde poprimi bijelkastu boju cakleći se na hladnoj,vedroj noći.Taj proces stvaranja mjehurića i ulje pomaže,zato se i ruke moraju često u ulje namakat,a i zbog same ljepljivosti agde.Obično u najvećoj sobi domaćin stavi bošću na pod ,a na bošću siniju i na siniji uprženo ohlađeno brašno u veći krug,baš onoliki koliki je kolut načinjen od agdali šećera.Sličan postupak razvlačenja koluta i pravljenja osmice te premotavanja se radi i sa brašnom,samo što tada među tanke niti agde ulazi brašno i pravi je rastresitu i tananu kao vlasi djevojačke kose.Momci su već našli put i način kako da sjedu do svoje miljenice pa makar i ćeteniju razvlačili,a cure,eh one se ko nećkaju,ko stide,a rumen na obrazima ih otkriva.Tada je i ćetenija gotova.Debeli kolut istančane ćetenije se siječe na komade od desetak cantimetara i svako pokušava da da omiljenoj osobi prvi zalogaj ćetenije,nebil' ta osoba,bilo da je muško ili žensko rekla POP i svu ćeteniju iz usta,onako suhu i brašnenu prosula u lice davaocu.Puno puta bi momci puhnuli djevojci u šamiju, samo da bi ona skinula keranu šamijicu s kosa da se ko biva očisti,a on iskoristio priliku da joj vidi i pomiriše kosu i taj miris pamtio doživotno.Po običaju bi se ćetenija pakovala u fišekli papir te slala roditeljima momaka i cura kao ponude za oprost što su kasno ostali na sijelu.Takođe bi se dijelila komšijama i tražio halal što su bili uznemiravani prošle noći smijehom i pjesmom te vriskom prisutnih na sijelu.O ćeteniji bi se pričalo danima i noćima,na svakom skupu,a matere bi prijetile svojim momcima i curama da će ih reći babi i nalazile sebe u svakom potezu svoje dijece.Ćejfile bi ćeteniju danima pristavljenu uz jutarnju kahvu na tacni pored fildžana uz pucketanje prve jutarnje vatre u šporetu i tiho šaputanje sa babom da ne probude djecu,svoje momke i djevojke,jer mladost je uvijek mogla dugo ujutro spavati.

Autor: Bina, Phoenix
izvor.CyberBulevar.com

crnibiser · samotvoja24

Šljivopita

Šljivopita je jestivo od šljiva koje se napuče i poredaju u tepsiju, pospu šećerom i nešto brašnom, te se to u peći ispeče. Najbolja šljivopita se pravi od plavih šljiva, zrelih, a kad se šljivopita polije mehkim slatkim kajmakom ni carski kolač joj nije ravan.

Sastojci za 6 osoba

Potrebno

700 g zrelih šljiva
3 žlice brašna
6 žlica šećera
2 čajne žličice krušnih mrvica
2 žlice topljenog maslaca

Priprema

1. Šljive oprati,isjeckati na polovice i poredati u okruglu tepsiju ili vatrostalnu posudu.
2. Poprskati sa topljenim maslacem, mrvicama, brašnom i šećerom.
3. Peći nekih 30 min na 250C uz povremeno obilaženje.

Prije serviranja treba je dobro rashladiti

Autor. Inesa24

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Moderna bosanska maslanica

"Recept za ukusnu maslanicu koju zasigurno niste imali priliku probati... Ukoliko vam je ponestalo ideja za ručak, poslužite se ovim receptom i obradujte one koje volite nečim novim i ukusnim... U slast!"

Vrijeme pripreme:
25 minuta

Zahtjevnost:
Lagano

Sastojci:

1 kg Brašno
70 g Germa
20 g So
10 g Šećer
50 ml Maslinovo ulje
600 g Teleći but
500 g Gljive
500 g Vrhnje i pavlaka
1 dl Mesni fond
30 dkg Kajmak

1.Od brašna, germe, soli i šećera napravite tijesto i pustite ga da odstoji oko dva sata.

2.Tijesto razvucite u obliku pizze, napunite kajmakom i pavlakom. Pecite u pećnici 7 minuta.

3.Teletinu isijecite na šnicle, prepržite u tavi da porumeni s obje strane. Od vrhnja, pavlake i gljiva napravite sos i servirajte.

{Ljepota}

fijesta · Početnik Domaćeg.de

Potrebno:
300 gr telećeg mesa
300 gr pilećeg mesa
100 gr bamije
mrkva
peršun
100 gr crvenog luka
jaje
2 kašike brašna
50 gr kisele pavlake
putar
ulje
biber, so

Priprema:
U lonac sipati vodu, dodati zelen isječenu na kockice, zatim isječeno meso i kuvati. Kada se meso i povrće omekani napraviti zapršku i zapržiti. Dodamo putar i začine. Jedno žumance razmutimo u kiseloj pavlaci i ubacimo u čorbu.

jellenadabogdakrepala · ***Bitanga bez Princeze***

samo jos da znamo kako se jelo zove i sve bi bilo okej... Razz

škorpijica · **~ noćna mora mnogih ~**

^ Pise u naslovu poruke Razz

Naslov poruke: Begova čorba Mr. Green

jellenadabogdakrepala · ***Bitanga bez Princeze***

sve ona mora da vidi... Rolling Eyes

nisam stvarno primijetio ... Rolling Eyes

ajd valjda nece niko bit ljubomoran ...pa mi opet poruku obrisati... Neutral

neki dan sam njupao begicu... Razz

samo sto je bila sa jagnjetinom i teletinom ... Wink

sogan dolma iliti lukovice

60 dkg. crvenog luka (sitnije
duguljaste glavice)
10 dkg. crvenog luka za punjevinu
40 dkg. govedjeg mesa, mekog
8 dkg. rize
2 - 3 kasike ulja (ili rastopjene
masnoce)
so
biber
ukuhani paradajz
malo aleve paprike
malo sirceta ili povlake
0,5 l kisela mlijeka

meso i crveni luk se samelju i posole...opere se riza, prodinsta i izmijesa sa mesom, doda malo bibera, jedno jaje, pa opet izmijesa, te se na taj nacin dobije punjevina.....

neki jos dodaju malo ulja i cesno bijelog luka, ali tada se riza ne dinsta....

prije spremanja punjevine pripreme se "babure" luka....
podrezu se vrhovi glavica i skuhaju u vodi toliko da se ne raspadnu, ali da se mogu izbacivati kosuljice luka (babure) "dolme"....
skinu se s peci, ocijedi topla i ulije hladna voda....
onda se prstima pritiskanjem izbacuju kosuljice luka ("dolme")....
prvi sloj s ljuskom se odbacuje, a upotrebljavaju se drugi slojevi....
od jedne glavice luka dobije se vise dolmi koje se pune punjevinom (nadjevajuci dolme prstima, a manje babure, eventualno, cackalicom ili dezertnim nozicem).

punjene dolme luka se slazu u serpu, zaliju vodom ili juhom, tako da budu pokrivene, doda malo sirceta ili povlake, pritisnu tanjirom ili drugim poklopcem (uzim od serpe - da ne bi iz dolme prilikom kuhanja izletjelo meso), te stave kuhati...
dolme provriju za oko 10 minuta...
poslije se prebace na tihu vatru i tako dalje kuhaju. ...
u kuhanu dolmu se doda malo aleve paprike...

uz dolmu, ili poslije, servira se kiselo miljeko (ili povlaka, kiselo vrhnje)...
mlijeko se moze malo "precvrknuti" uzavrelim mladim maslom (buterom)..
sto ne preporucujem jer je odvratnog i mirisa i ukusa... Rolling Eyes