Rovinj

Vilenjakinja · **Sašina Kumica**

Rovinj je grad u Hrvatskoj. Nalazi se na zapadnoj obali Istre. Sa Porečom je najjači turistički centar Istre, te jedan od najjačih Jadrana. Područje grada Rovinja graniči s općinama Bale, Kanfanar, Sv. Lovreč i Vrsar.

Grad Rovinj nalazi se na 45° 04' geografske širine i 13° 38' geografske dužine. Rovinjska regija ili rovinjština iznosi 80km².

Klima Rovinja je mediteranska. Srednja godišnja temperatura iznosi 16°C. Prosječna temperatura siječnja je 4,8°C a srpnja 22,3°C. Vegetacija je suptropska. Godišnje padne 940 mm kiše a godišnji prosjek vlage iznosi 72%.

Rovinj se nalazi na području Crvene Istre, odnosno crvenog tla(crljenice). U rovinjskom arhipelagu nalazi se 22 otoka ili otočića od kojih su Sv. Andrija i Sv. Katarina najveći. Na sjeveru rovinjštine, Rovinj granići s općinom Vrsar s kojim dijeli zaljev Limski kanal, a na jugu s općinom Bale.

Stanovništvo grada Rovinja broji oko 15.000 ljudi, Hrvati čine većinu stanovništvao, a oko 2000 ljudi pripadnici su talijanske nacionalne zajednice. Na području grada Rovinja žive i manjine Slovenaca, Albanaca i Srba. Većina rovinjskog stanovništva živi u samom gradu Rovinju, međutim valja izdvojiti i naselja Cocaletto i Rovinjsko Selo koji su dio Rovinja, ali nisu njime izravno spojeni. S odprilike 800 žitelja Rovinjsko selo je ujedno i jedno od najvećih sela u Istri.

Spomenici kulture i znamenitosti grada:

Otkako je u ranu zoru 13. srpnja 800. godine do rovinjske obale čudesno doplovio mramorni sarkofag s tijelom svete Eufemije, Rovinj je postao nerazdjeljivo povezan s ovom mučenicom. I kao što je panorama Rovinja nezamisliva bez visokog vitkog zvonika njezine crkve, sa svetičinim kipom na vrhu koji kao da stražari visoko iznad gradskih krovova, uspona, stuba, borova i galebova, družeći se tek s oblacima i zvijezdama - tako je i njegova duga povijest,naime zvonik se gradio od 1654. do 1680. po uzoru na onaj na mletačkom Trgu Svetog Marka. Gradio se po projektu arhitekta Manoploa, a na njegovu je vrhu postavljen 1758.bakreni kip svete Eufemije,djelo braće Vincenza i Bista Vollanija. Da bi se sagradila crkva tako velikih dimenzija na platou iznad starog grada, trebalo je porušiti kasnoantičku crkvu svetoga Jurja te još druge dvije-svete Uršule i svetog Mihovila. Velika barokna, trobrodna i troapsidalna crkva svete Eufemije građena je od 1728. do 1736. prema nacrtima mletačkog arhitekta Giovannija Dozzija. Nebrojeno mnoštvo ljudi, upravo rijeke hodočasnika stoljećima su se iz cijele Istre slijevale osobito na svetičin blagdan (16. rujna) u njezinu crkvu, pred sarkofag u kojem se čuva tijelo svete djevice.

Pred tim se sarkofagom zavjetovalo i izvršavalo zavjete, molilo i zahvaljivalo, kajalo i palilo svijeće, u zanosu iskrene pučke vjere koja je u najvećoj mjeri i sačuvala ovaj narod na njegovim križnim putovima, škrtoj crvenici i povijesnim vjetrometinama.