 ::  |
| Autor |
Poruka |
hakynen
Odomaćeni član
 |
Godine: 45
Datum registracije: 12 Jun 2005
Poruke: 1588
Mesto: Sarajevo
|
|
Tugomir Alaupović (1870 - 1958.)
Tugomir Alaupović , predsjednik Napretka od 14.7.1907. – 19.6.1909. godine. Zajedno sa Antom Palandžićem i biskupom Šarićem idejni je tvorac Hrvatskog društva za namještanje djece u zanate i trgovine Sarajevo. Uz pomoć Đure Vrinjanina i Dušana Plavšića 9.11.1902. godine sastavio je prva pravila Društva.
Tugomir Alaupović je i tvorac imena Napredak, pošto je na skupštini 10. 9.1904. godine predložio da se postojećem Društvu, radi lakšeg imena i kraćeg dopisivanja dadne ime “Napredak”. Obavljao je i dužnosti potpredsjednika i tajnika sarajevskog potpornog društva 1902.,1903.; potpredsjednika 1904. Alaupović je bio pjesnik, pripovjedač, književni kritičar i političar
Rođen je u Docu kraj Travnika, 18.8.1870., a umro je u Zagrebu, 9.4.1958. Obitelj pripada staromu bosanskom plemstvu. Rano je izgubio oca pa ga je odgojila majka Ivka, rođ. Abramović-Klinčić. Osnovnu školu završio je kod franjevaca u Docu (1876.-1880.). Prvi mu je učitelj bio fra Jako Matković, pisac "Bibliografije bosanskih franjevaca"".
Zbog bolesti nije redovito polazio školu.Od 1882. do 1889. je na Isusovačkoj klasičnoj gimnaziji u Travniku, zatim na Klasičnoj gimnaziji u Sarajevu. Maturirao je u Zagrebu 1890. Studirao je slavistiku i klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; družio se s F. Markovićem, H. Badalićem, A. Harambašićem i Đ. Arnoldom. Studij nastavlja u Beču od 1891. do 1894.
U slavističkom odjelu V. Jagić mu povjerava vođenje knjižnice Slavenskog seminara. U listopadu 1894. obranio je na bečkom Sveučilištu disertaciju Vila Slovinka - od Jurja Barakovića, s osobitim osvrtom na pakao u XIl pjevanju. Iste godine postao je suplent na klasičnoj gimnaziji u Sarajevu, predavao je hrvatski, latinski, te grčki jezik i filozofiju (do 1910). Kad je položio državni profesorski ispit, predavao je i na sarajevskoj Tehničkoj školi. Drugovao je s književnicima fra G. Martićem i S. S. Kranjčevićem.
God. 1910. imenovan je upraviteljem Velike gimnazije u Tuzli, gdje osniva i reorganizira mnoga kulturna, kazališna i književna društva. Poslije je savjetnik na Odjelu za školstvo i nadzornik srednjih škola u BiH (1913.--1915.). Zbog jugoslavenske orijentacije suspendiran je 1915. i stavljen pred krivični sud zbog veleizdaje, zatim je oslobođen, a 1916. umirovljen i interniran u Franjevački samostan u Sarajevo.
Krajem 1917. dolazi u Zagreb, a od sredine 1918. do kraja rata tajnik je MH. Iste godine postaje član Narodnog vijeća Države SHS u Sarajevu, povjerenik za prosvjetu i bogoštovlje, a dekretom Narodne vlade za BiH je i reaktiviran. Do 1920. je ministar za vjere u prvoj vladi Kraljevine SHS u Beogradu. Godine 1921. postaje šef povjereništva za prosvjetu u Zemaljskoj vladi u Zagrebu i privremeni pokrajinski namjesnik u Hrvatskoj i Slavoniji.
Umirovljen je ukazom iz 1922., ali uskoro se opet aktivira i postaje najprije član, zatim potpredsjednik Državnog savjeta te osnivač i član odbora Demokratske stranke. Godine 1929. je konačno umirovljen, no djeluje u Beogradu kao član odbora Državnog monopola. Godine 1931. dolazi u Zagreb, gdje ostaje do smrti.
Prema nekim podacima, javio se u Iskri 1886. nepotpisanim radom. Pjesmu Na Oštracu objavio je u Domu i svietu (1891). Pjesme, pripovijetke, crtice, uspomene i prigodnice objavio je u raznim publikacijama. Pisao je epske pjesme s motivima iz hrvatske povijesti s namjerom da budi nacionalnu samosvijest ("Naše rane") i vjersku snošljivost ("Nesuđenica"). Djelomično tiskan ciklus "Seoske elegije" prožet je socijalnom notom.
Važnije su mu rasprave o B. Šuleku, A. Nemčiću, I. S. Turgenjevu ("Nada", 1895,1899,1900), F. Zubčiću i I. F. Jukiću (Izvještaj Prve muške realne gimnazije, 1905/1906 i 1906/1907, Lica 1973), G. Martiću (1908/1909), S. Vrazu i D. Demetru (Behar, 1908 i Napredak, 1911,1912) te Slike iz naše knjige (Behar, 1908).
Služio se pseudonimima i šiframa: Tugomir bosanski Hrvat, Tugomir Hrvat Bošnjak, Tugomir, T. A. Hrvat.-Bošnjak, Tugorod, Tugomil, Tugorod Hrvat Sarajlija, Hrvat. Bošnjak, Marko Alaupović, T. A., T-r., dr. T. A-ć., D. A. Bio je pokretač i član mnogih sarajevskih društava i akcija: Hrvatskoga potpornog društva “Napredak”, Hrvatskoga pjevačkog društva “Trebević”, Hrvatskog kluba, Hrvatske banke, sportskog društva Hrvatski sokol, Hrvatske narodne zajednice.
Njegovom zaslugom podignut je nadgrobni spomenik S. S. Kranjčeviću na sarajevskom groblju Koševo. Sudjelovao je u osnivanju Udruženja katoličkih svećenika NR BiH i bio član Društva hrvatskih književnika. Djela su mu prevođena na češki, francuski, njemački i talijanski.
U Alaupovićevoj književnoj ostavštini (franjevački samostan u Visokom) nalaze se neobjavljeni rukopisi: "Povijest književnosti hrvatske i srpske (predavanja) ", "Izabrane pjesme Ispod Vlašića" (izbor pjesama od 1902. do 1932. u autorovoj redakciji), "Sjene i uspomene i iz starog zavičaja" (pripovijetke iz prošlosti Travnika i okolice), "Radoslav Krstjanin" (povijesni dramski spjev) i korespondencija.
U kritici se Alaupovićevu pjesništvu pridaju oznake naše prigodničarske i romantičarske poezije s početka druge polovine XIX st., s osobinom čista jezika i prirodna ritma.
Izvod iz bibliografije
- Nesuđenica (ep, 1893.)
- Naše rane (ep, 1898.)
- Probrane pjesme (1902.)
- Ispod Vlašića (pjesme)
- Sjene i uspomene (pripovijetke)
- Iz starog zavičaja (pripovijetke)
- Studija o Marijanu Šunjiću (1906.)
- Studija o Ivanu Franji Jukiću (1907.)
- Studija o fra Grgi Martiću (1907.)
- Radoslav Krstjanin (dramski spjev, u rukopisu)
Tugomir Alaupović
|
_________________
|
|
| |
|
 |
Amerigo
Početnik Domaćeg.de
 |
Datum registracije: 24 Feb 2006
Poruke: 202
|
|
|
u zadnje vrijeme se javljaju novi mladi knjizevnici. nedavno je u njemackoj Sasa Stanisic objavio knjigu 'kako vojnik popravlja gramofon'. bila je promocija i na radiju. Stanisic je inace rodjen u visegradu. Prikazao ratna stradanja i suludost rata. Svaka cast.
|
|
|
| |
|
|
semir_86
Iskusni član
|
Godine: 37
Datum registracije: 31 Mar 2006
Poruke: 921
Mesto: Mostar
|
|
|
Odlicno odradjena tema, svaka cast. Bas sam trazio nesto o Bosansko-hercegovackim pjesnicima i ovo mi je bas dobro doslo.
|
_________________
Kod nas se od Daytona godine broje ljudi se ljudi boje i svako glasa za svoje, brđani postaju građani, do juče svjetla gasili sjekirama a sad su u odijelima... |
|
| |
|
|
Makro
Sudbina Pravi Greske
 |
Datum registracije: 01 Jul 2005
Poruke: 2090
Mesto: P!zd!land
|
|
Bila nekakvo specijalno otvaranje...
Molim vas da procitate podnaslov.
|
_________________
Na pesku smo se videli, još ni gaće nismo imali.
Upi’kila si se na dodir moj, od tog trenutka ja sam samo tvoj!
_________________________________________
"Ko Crkvi Daje, Bogu Pozajmljuje, A Bog Nikom Duzan Ne Ostaje!" |
|
| |
|
|
|
|
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma
|
|
