:: |
Autor |
Poruka |
Yasmin Banovan! Prijatelj foruma

 |
Godine: 59
Datum registracije: 31 Avg 2004 Poruke: 14175 Mesto: zemlja nedodjija

|
|
OTROVNE ILI ŠKODLJIVE BILJKE
Pored samoniklih otrovnih gljiva ima i biljnih vrsta koje se u prirodi dosta često nalaze. Neke od njih imaju bobičast ili jagodičast plod, pa se u neopreznosti mogu upotrebiti za jelo, a mogu biti vrlo škodljive. Upoznajmo se sa nekima od njih.
Velebilje
To je zeljasta biljka koja može da dostigne visinu i do dva metra, i jako je granata. U svakom pršljenu grane ima po dva jajolika lista od kojih je jedan veliki a drugi mali. Cvetovi su mutno ljubičasto - smedje boje. Plod je modro - crvena bobica veličine višnje i sok je tamno - ljubičaste boje. Svi delovi biljke su otrovni, a naročito bobice i ako imaju sladunjav ukus. Vrlo je rasprostranjena.
Velebilje (Atropa belladonna L.)
Velebilje je vrlo rasprostranjena biljka u našim brdskim i planinskim predjelima. Biljka se raspoznaje po obliku i rasporedu listova - u svakom pršljenu grane nalaze se po dva jajolika lista, jedan mali, a drugi veliki. Cvjetovi su pojedinačni i nalaze se u pazuhu listova, a cvate tijekom cijelog ljeta, a plodovi su vrlo lijepe, kao višnja krupne bobice. Bobica je višesjemena, sočna kiselkasto-slatka, ukusna (ali vrlo otrovna), veličine višnje; ima tamnoljubičast sok. S donje je strane bobica obložena zelenom petozubom čašicom. Sjemenke su okruglaste, tamne i sitne.
Kuznjak
Kuznjak je zeljasta biljka sa jako trokrako razgranatim debelim granama. Listovi su tamno - zeleni na ivicama zašiljeni, a cvetovi su beli i krupni u vidu trubica. Plod je kao čaura oraha, krupan, zelen i bodljikav. Nije slican ni jednoj jestivoj biljci tako da nema opasnosti da dodje do zamene. Inace je u znatnoj meri otrovna.
Bunika
Zeljasta biljka koja naraste od jednog do pet metara. Lišće je velicine od 10 do 30 cm, šiljato i po ivicama krupno zupčasto. Plod je duguljasto kruškolika čaura veličine naprstka. Veoma je otrovna.
Bunika ( Hyoscyamus niger)
Bunika je biljka neugodna mirisa koja raste uglavnom pored naselja. Biljka je dlakava, plod je žućkastosmeđa i na vrhu je nazubljena čahura s poklopcem, puna sjemenja. Svi dijelovi bunike su otrovni.
Paskica
Polužbunasta biljka povijuša. Listovi su srcoliki, a cvetovi su sitni ljubičaste boje sa zutom sredinom. Plod je jajolika crvena bobica duga 1 cm. Biljka je cela škodljiva, a uzeta u većoj kolićini može da izazove ozbiljna trovanja. Nije slićna nijednoj hranljivoj biljci.
Đurđevak
On je slican cremušu, a razlika je u otrovnim listovima đurđevka. Privlačna crvena bobica plod đurđevka vrlo je otrovna, pa je ne treba koristiti ni na koji način.
Đurđica (Convallaria majalis)
Đurđica raste u svjetlijim listopadnim i miješanim šumama, u šikarama i na krčevinama a često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Crveni plodovi đurđica sazrijevaju u rujnu i susreću se razmjerno rijetko. Kuglasti su, promjera oko 8 mm, a sadrže narančasto meso i 2-6 kuglastih sjemenki. Bobice su vrlo otrovne, kao i ostali dijelovi biljke jer sadrže heterozide koji djeluju na rad srca.
Jedić
Drugo ime je ljutić. To je višegodišnja zeljasta biljka, visoka od 1 m do 1,5 m sa jako perastim listovima i lepim ljubičastim cvetovima. Cela biljka je vrlo otrovna, ali nije nalik nijednoj jestivoj biljci.
|
_________________
 |
|
|
|
 |
Yasmin Banovan! Prijatelj foruma

 |
Godine: 59
Datum registracije: 31 Avg 2004 Poruke: 14175 Mesto: zemlja nedodjija

|
|
Otrovne biljke u našim šumama
Osim jestivih biljaka u šumi se mogu naći i biljke čiji su dijelovi, najčešće plodovi otrovni. Većina njih ima oštar, gorak ili odbojan okus. Međutim ima i onih koji ga nemaju i ti su najopasniji kao npr. velebilje, kozlac i bljušt. Otrovnost plodova povezana je s prisutnim količinama alkaloida, saponozida, antrakinona i drugih tvari. Neki su plodovi otrovni u nezrelom stanju dok su u zrelom ili manje otrovni ili jestivi. Postoje i plodovi koji su jestivi, ali imaju otrovne sjemenke (tisa, sremza, crvena bazga). Postoje i oni koji su otrovni samo u sirovom stanju jer im se kod povišene temperature toksične tvari razaraju (npr. crna bazga, jarebika, šibikovina). Postoje i jestivi sočni plodovi, kao npr. šumske jagode, koje mogu izazvati alergične reakcije kod posebno osjetljivih osoba. Štetne reakcije otrovnih plodova također ovise i o količini pojedinih plodova. Trovanja su najčešća kod djece, uglavnom zbog privlačnih žarkocrvenih ili crnih boja plodova. U nastavku su predstavljene samo najčešće otrovne biljne vrste:
Tisa (Taxus baccata)
Tisa je crnogorična vrsta koja kod nas raste samonikla, pojedinačno ili u skupinama, po crnogoričnim i bukovim planinskim šumama, ali je zbog lijepa rasta i tamnozelenih iglica cijenjeno parkovno drvo koje dobro uspijeva u gradskim uvjetima. U osušenim sjemenkama tise ima blizu 1 %, a u listovima i do 1,7 % otrovnog alkaloida taksina koji djeluje smrtonosno. Neotrovan je jedino arilus, vanjski dio crvene bobice (sjemeni ovoj). Ptice se rado hrane crvenim sjemenim ovojima koji su sočni, sluzavi i slatki. Mogu ih jesti i ljudi, ali treba paziti da se ne proguta otrovna i gorka sjemenka.
Bršljan (Hedera helix)
Bršljan je višegodišnja drvenasta zimzelena biljka, koja se penje uz drveće, kamenje, zidove i druge različite podloge, za koje se pričvršćuje naknadno razvijenim (adventivnim) korijenima, koji ne uzimaju hranu od živog stabla već im ono služi kao oslonac stabljike. Svi dijelovi bršljana su gorkog okusa i otrovni.
Bljušt (Tamus communis L.)
Bljušt je vrlo raširena povijuša koju susrećemo po šumama, poljima i vlažnim mjestima. Često se penje i ovija uz bukve i drugo drveće, uz razno grmlje i živice. Trajna je biljka penjačica s jestivim, mladim, tankim izdancima i stabljikama. Međutim, plodovi su otrovni, crvene boje, okrugla oblika i promjera do 1 cm, dozrijevaju od svibnja do kolovoza.
|
_________________
 |
|
|
|
 |
Yasmin Banovan! Prijatelj foruma

 |
Godine: 59
Datum registracije: 31 Avg 2004 Poruke: 14175 Mesto: zemlja nedodjija

|
|
Crvena bazga (Sambucus racemosa)
Crvena bazga je listopadni grm, debelih izbojaka potpuno ispunjenih širokom srčikom. Plodovi su svijetlocrveni, oraščići dosta slični onima crne bazge. Plodovi sadrže sjemenke koje su otrovne. I plodovi crne bazge sadrže otrovne tvari no one se termičkom obradom neutraliziraju.
Imela (Viscum album L.)
Imela je zimzeleni, 0,5-1 m visoki grm koji kao poluparazit raste u krošnjama drveća i može parazitirati na krošnjama više od 50 različitih vrsta crnogoričnog i listopadnog drveća. Neprave bobe su kuglaste, 6-9 mm u promjeru, sočne, bijele ili žućkasto bijele boje koje dozrijevaju od studenog do siječnja. Sadrže jednu zelenkastu sjemenku obavijenu sluzavom i ljepljivom masom i otrovne su. Otrovna tvar je alkaloid viskotoksin koji djeluje nadražujuće na sluznice ali se ne resorbira u probavnom traktu. Stupanj otrovnosti plodova ovisi o vrsti drva na kojem imela parazitira.
Kurika (Evonymus europaea L.)
Kurika je oko 2-3 m visok listopadni grm, a može izrasti i kao drvo do 6 m visoko. Raste po listopadnim šumama i uz njihove rubove, u šikarama, uz rijeke i potoke. Plodovi su viseći, crveni, 10-13 mm dugi tobolci sa 4 pretinca. Dozrijevaju u rujnu i listopadu, kada se raspucavaju, izbacujući iz svakog pretinca po 1-2 jajaste sjemenke obavijene narančasto-crvenim arilusom. Plodovi kurike su otrovni, kao i cijela biljka. Najviše otrovnih sastojaka je u sjemenci.
Kalina (Ligustrum vulgare L.)
Listopadni grm koji naraste do 5 m visine, a može se naći pojedinačno ili u manjim skupinama u šumama i šikarama, uz putove i rubove šuma, ali i u vrtovima i parkovima. Bobe počinju sazrijevati krajem ljeta, a često na granama i prezimljavaju. Plodovi su gotovo crne boje, gorkog okusa i otrovne, zbog saponozoida kojeg sadrži u sebi.
Petrov križ (Paris quadrifolia L.)
Trajna zeljasta biljka koja u gornjem dijelu nosi obično po 4 velika, eliptična, unakrst položena lista. Plod je jedna okruglasta ili jajasta sivkastoplava, sjajna i sočna boba promjera 10-15 mm, koja dozrijeva u srpnju ili kolovozu, na vrhu izmedu 4 uska, šiljasta listića. Veoma je otrovan, neugodnog, bljutavo slatkastog okusa, a već dvije ili tri pojedene bobe mogu izazvati ozbiljna trovanja.
|
_________________
 |
|
|
|
 |
foryou10 Iskusni član

 |
Godine: 64
Datum registracije: 13 Jan 2006 Poruke: 903

|
|
Hvala na ovakvo divnom objasnjenju.Nisam ni znao za pojedine vrste ovog bilja.
|
_________________ Da sam ja neko,kako bi se zivjelo i kako bi se voljelo i kako bi sve dobro bilo. |
|
|
|
 |
despot77 Upućeni član

 |
Datum registracije: 01 Sep 2004 Poruke: 325 Mesto: република српска

|
|
па неке од ових побројаних осим што су отровне оне су и љековите, на примјер велебиље, предпостављам јасмин да то знаш кад си ово овако фино изложио, да не би били искључиви
|
_________________ Република Српска
 |
|
|
|
 |
Tommy021 Upućeni član

 |
Godine: 39
Datum registracije: 14 Maj 2006 Poruke: 448 Mesto: Novi Sad

|
|
E aj mi reci nesto o Ambroziji...Znaci koliko je stetan polen i ostalo...Posto u poslednje vreme cujem da se sve vise njih javlja sa alergijom na tu biljku kad pocne da cveta
|
_________________ Bad Boy 4 a Life...
 |
|
|
|
 |
|
|
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma
|
|