Ukleta bolest - Epilepsija, bez predrasuda

Yasmin · Prijatelj foruma

Poslije migrene, epilepsija je drugi najčešći razlog zbog kojeg se bolesnici obraćaju neurologu. U svakom drugom slučaju uzroci epilepsije ostaju nepoznati.

Epilepsija je oduvijek bila jedno od najdramatičnijih oboljenja u istoriji medicine. Zvali su je »sveta bolest«, »božanska bolest«, »ukleta bolest«, »demonska bolest«.

Postepenim napretkom medicine mijenjala su se i shvatanja o epilepsiji, a pronalaženjem antiepileptika, došlo se do saznanja da je ovo oboljenje u mnogim slučajevima izlječivo. S njom ne samo da se može živjeti, nego se može i vrlo uspješno živjeti i raditi. Najbolji primjer su »slavni epileptičari« kao što su Aleksandar Makedonski, Dostojevski i mnogi drugi.

ŠTA JE EPILEPSIJA?

Riječ epilepsija je grčkog porijekla i označava stanje u kome je osoba prevladana, »zgrabljena« napadom. U drevno doba ovim se mislilo na natprirodne ili demonske snage koje su smatrane odgovornim za napad.

Moderna medicina smatra epilepsiju moždanim oboljenjem koje može imati različite uzroke.

Klinički, epilepsija je periodični, naglo nastali, kratkotrajni ali najčešće dramatični poremećaj funkcije mozga koji se manifestuje podražajnim simptomima pojedinih dijelova mozga, poremećajima svijesti ili kombinacijom ovih simptoma. U osnovi se radi o poremećaju neuronske funkcije.

ISTINE I ZABLUDE O EPILEPSIJI

Nisu tačna vjerovanja da je epilepsija:

-nasljedna,

-da traje cijeli život,

-da je to duševna bolest,

-da se napadi uvijek ispoljavaju grčevima.

Epilepsija je nasljedna samo u 5% slučajeva. Čak kod svakog drugog slučaja uzroci epilepsije ostaju nepoznati. U nekim slučajevima se pretpostavlja da je uzrok neka druga bolest, ozljeda mozga ili alkoholizam (u svakom četvrtom slučaju).

Kod otprilike 80% bolesnika bolest traje oko 12 godina, nakon čega napadi prestaju, s liječenjem ili bez njega. To je prosječno trajaje bolesti, iako u nekim slučajevima bolest može trajati samo nekoliko godina, a u drugim čak i nekoliko desetina godina.

Iako je uzrok napada epilepsije u mozgu, to nije mentalna bolest nego neurološka, jer je posljedica pretjerane i neusklađene električne aktivnosti nervnih ćelija, zbog čega dolazi do promjena funkcija mozga. Kod većine bolesnika ne ispoljavaju se nikakvi posebni psihički poremećaji. Ipak, u nekim vrlo rijetkim oblicima epilepsije, koji su povezani sa urođenim malformacijama mozga, javljaju se i psihički poremećaji.

Epilepsija se ne manifestuje uvijek grčevima, nego se može ispoljavati I drugim simptomima.

TRI OBLIKA EPILEPSIJE

Veliki epileptični napad ("grand mal") traje minutu ili dvije, manifestuje se grčenjima (konvulzijama), a u nekim slučajevima i obilnim lučenjem pljuvačke. Ako se bolesnik ne ozlijedi pri padu, nije potreban odlazak ljekaru jer se bolesnik u većini slučajeva vrlo brzo oporavlja uprkos dramatičnosti napada.

Mali epileptični napad ("petit mal") je takođe generalizirani oblik epilepsije ali takav napad može proći bez ikakvih očitih simptoma. Gubitak svijesti do kojeg dolazi može potrajati samo nekoliko sekundi, tako da bolesnik ostaje na nogama I tek na nekoliko trenutaka izgleda odsutno.

Parcijalna epilepsija - poseban je oblik epilepsije u kojem se javljaju promjene jedne tjelesne funkcije, na primjer utrnuće jedne ruke, bez gubitka svijesti.

DIJAGNOZA

Dijagnoza se može postaviti samim posmatranjem bolesnika u trenutku napada, naročito ako se radi o velikom napadu (grand mal).

Elektroencefalogramom (EEG) se bilježe električni impulsi koje odašiljaju ćelije mozga, pri čemu se često uočavaju karakteristični poremećaji. Magnetskom rezonancijom (MR) i kompjuteriziranom tomografijom (CT) utvrđuje se da li postoje oštećenja mozga, ali velikih vidljivih oštećenja većina pacijenata nema.

LIJEČENJE

Danas se koriste lijekovi za epilepsiju koji daju znato bolje rezultate u liječenju čak i upornih i donedavno neizlječivih oblika epilepsije. Uz to, ovi lijekovi imaju i značajno manje štetnih nuspojava (usporenje intelektualnih funkcija, promjene ponaša nja, povećane tjelesne težine, ošteće nje jetre). Kod djece je pod uticajem tih lijekova uočeno znatno poboljša nje u učenju i razumijevanju.

EPILEPSIJA I SVAKODNEVNI ŽIVOT

Mogu li oboljeli od epilepsije živjeti sami? Da, ali ako nema drugog izbora. Važno je da su pod stalnom kontrolom ljekara, da radijatori I izvori vatre budu dobro obezbijeđeni, da se tuširaju umjesto kupaju u kadi napunjenoj vodom I da postoje svi drugi oblici zaštite ukoliko imaju velike napade, a sami su u stanu.

Kad je potrebno pozvati hitnu pomoć ako neko ima epileptični napad? Ako ima grčeve I nakon deset minuta napada; ako se novi napad javi odmah nakon što je prvi prošao; ako je oporavak nakon napada veoma spor; ako postoje očigledne tjelesne povrede.

Može li osoba koja ima epilepsiju sklopiti brak? Naravno, ali treba da obavijesti partnera prije sklapanja braka, jer će s njim dijeliti cijeli život. (Rizik da oba roditelja bez epilepsije imaju dijete sa epilepsijom je 1:200. Kad jedan roditelj ima epilepsiju šanse su 1:40. Ako oba roditelja imaju epilepsiju, rizik za dijete je 1:4)

pinkie · Prijatelj foruma

Epilepsija
Bolesti živčanog sustava

Opis
Epilepsija je poremećaj koji se pojavljuje u čitavom svijetu i jedan je od najstarijih poznatih čovječanstvu. Karakterizira ju sklonost ponavljanim napadajima koji mogu dovesti do gubitka budnosti ili svijesti, poremećaja kretanja, osjeta (uključujući vid, sluh i okus), autonomnih funkcija, raspoloženja i mentalnih funkcija. Epilepsija uključuje bilo koje stanje kod kojeg postoje ponavljane epizode napadaja bilo kojeg tipa. Epilepsija (idiopatski poremećaj s napadajima) termin je koji se koristi kad poremećaj s napadajima nema uzrok koji se može otkriti kao što je bolest mozga. Epilepsija pogađa oko 0.5% stanovništva. Može pogoditi osobe bilo koje dobi. Prijenos informacija od jedne živčane stanice do druge odvija se elektrokemijskim procesom. Taj se proces može otkriti kao električna aktivnosti elektroencefalogramom (EEG). Nenormalna električna aktivnost povezana je s napadajima. Uzrok napadaja je u određenoj mjeri u korelaciji s dobi kod pojave bolesti. Kod nekih osoba, napadaji mogu biti izazvani hormonskim promjenama kao što su trudnoća ili menstruacija. Također mogu biti izazvani bolešću ili osjetilnim poticajima kao što su svjetlo, zvukovi i dodir. U mnogim slučajevima, ne može se otkriti pokretač napadaja. Pod određenim uvjetima, svaka osoba može imati napadaje. Količina poticaja potrebna da izazove napadaj zove se prag napadaja. Smatra se da mnoge osobe s epilepsijom imaju nizak prag napadaja.

Kod koga postoji rizik?
Epilepsije su jedna od najčešćih neuroloških bolesti s godišnje 20-50 /100 000 novih slučajeva.

Učestalost
1. desetljeće života: 85/100 000
2. desetljeće života: 36/100 000
3. desetljeće života: 27/100 000
4. desetljeće života: 37/100 000
To znači da se najviše novih slučajeva pojavljuje u djetinjstvu (75%). Ne postoje nikakve zemljopisne, rasne ili društveno-klasne granice. Bilo tko može biti pogođen napadajima. Epilepsija se može pojaviti kod oba spola u bilo kojoj životnoj dobi. Zapravo, do 5% svjetskog stanovništva može imati jedan jedini napadaj u tijeku života. Međutim, dijagnoza epilepsije je rezervirana za osobe koji imaju ponavljane napadaje. Idiopatska (kojoj se ne može otkriti uzrok) epilepsija obično počinje u dobi između 5 i 20 godina, ali se može pojaviti u bilo kojoj dobi, bez da su prisutne druge neurološke abnormalnosti. Postoje neka stanja koja mogu potaknuti razvoj napadaja:

Urođene mane i perinatalni (oko vremena rođenja) problemi

Ozljede mozga-napadaji obično počinju u dojenačkoj dobi ili ranom djetinjstvu

Metabolički poremećaji

Komplikacije diabetesa mellitusa

Poremećaji elektrolita

Zatajenje bubrega, uremija (toksično nakupljanje otpadnih tvari)

Nedostaci tvari u prehrani

Fenilketonurija - može rijetko dovesti do napadaja kod dojenčadi

Unos ili trovanje alkoholom ili drogama

Liječenje od uzimanja alkohola ili droga

Tumori i lezije mozga koje zauzimaju prostor u mozgu (kao što su hematomi)

Glavni razlozi za veću učestalost epilepsije u zemljama u razvoju su veći rizik od akutnih i kroničnih infekcija mozga, pre- i post-natalne opstetričke komplikacije, koje dovode do oštećenja mozga, i pothranjenost.

Koji su simptomi?
Mogu se pojaviti promjene u mentalnom statusu (kao što su budnost i svijest) i/ili fokalni neurološki simptomi (lokalizirani simptomi promjena u funkciji mozga) povezani s napadajima. Tip napadaja koji se pojavljuje varira ovisno o lokaciji i vrsti problema koji izaziva napadaj i individualnom odgovoru na poremećaj. Napadaji se mogu pojaviti u generaliziranom obliku (koji zahvaća cijeli ili veći dio mozga) ili parcijalnom obliku (koji zahvaća samo dio mozga). Epilepsija je tipično generalizirana (osim u nekim slučajevima koji se razvijaju u djetinjstvu i imaju specifični fokus). Generalizirani napadaji uključuju različite generalizirane toničko-kloničke napadaje i petit mal napadaje. Parcijalni napadaji uključuju fokalne napadaje (tijekom kojih osoba ostaje svjesna ali postoje nenormalni pokreti ili osjeti) i parcijalne kompleksne napadaje (tijekom kojih je nenormalni pokret ili osjet popraćen promjenama u svijesti). Epilepsiju karakteriziraju napadaji bilo kojeg tipa koji se pojavljuju na kroničnoj, ponavljanoj osnovi i nemaju poznat uzrok. Nespecifični simptomi i/ili znakovi mogu se pojaviti zajedno s napadajima; a uključuju glavobolju, promjene u raspoloženju ili nivou energije, vrtoglavicu, nesvjesticu, smetenost i gubitak pamćenja. Aura, osjeti koji upućuju na to da će se napadaj uskoro pojaviti, pojavljuje se kod nekih ljudi prije generaliziranog napadaja.

Tipovi napadaja i njihovi simptomi:

PETIT MAL NAPADAJI

Minimalni ili nikakvi pokreti (obično, osim "treptanja očima")

Kratki iznenadni gubitak svijesti ili svjesne aktivnosti

Pojavljuje se često

Najčešće se pojavljuje u djetinjstvu

Smanjena sposobnost učenja

GRAND MAL NAPADAJI (GENERALIZIRANI TONIČKO-KLONIČKI NAPADAJI)

Generalizirane, jake kontrakcije mišića

Zahvaćaju veći dio tijela

Gubitak svijesti

Privremeno se zaustavlja disanje, zatim "uzdisanje"

Inkontinencija urina

Ugriz za jezik ili obraz

JEDNOSTRUKI FOKALNI NAPADAJI

Kontrakcije mišića određenog dijela tijela

Nenormalni osjeti

Može se pojaviti mučnina, znojenje, crvenilo kože i proširene zjenice

Mogu postojati drugi fokalni (lokalizirani) simptomi

PARCIJALNI KOMPLEKSNI NAPADAJI

automatizam (automatsko izvršavanje kompleksnog ponašanja)

Nenormalni osjeti

Može se pojaviti mučnina, znojenje, crvenilo kože i raširene zjenice

Mogu postojati drugi fokalni (lokalizirani) simptomi

Prisjećanje ili neodgovarajuće emocije

Promjene u osobnosti ili svijesti

Može se ali ne mora izgubiti svijest olfaktorne (njuh) ili gustatorne (okus) halucinacije ili smetnje temporalni fokus

Koja će ispitivanja provesti liječnik?
Dijagnoza epilepsije i/ili poremećaja s napadajima uključuje ponavljane napadaje bilo kojeg tipa u povijesti bolesti. Fizikalni pregled, uključujući detaljan neuromuskularni pregled, može biti normalan ili pokazivati fokalne neurološke deficite (lokalizirane poremećaje funkcije mozga). Elektroencefalogram (EEG), očitanje električne aktivnosti mozga, obično potvrđuje prisutnost različitih vrsta napadaja. On može, u nekim slučajevima, upućivati na smještaj lezije koja izaziva napadaje. Ispitivanja radi utvrđivanja uzroka mogu uključivati različita ispitivanja krvi (ovisno o uzroku na koji se sumnja) koja uključuju:

krvne pretrage, glukozu u krvi

ispitivanja funkcije jetre

ispitivanja funkcije bubrega

ispitivanja postojanja infektivnih bolesti

analizu cerebrospinalne tekućine

Ispitivanja za otkrivanje uzroka mogu uključivati postupke kao što su: CT ili MR snimanje glave I lumbalna punkcija (punkciju kralježnice)

Fizikalni pregled i ispitivanja se mogu koristi za isključivanje drugih privremenih i reverzibilnih uzroka napadaja kao što su visoka temperatura, različiti privremeni kemijski poremećaji, toksemija u trudnoći, apstinencija kod liječenja od alkohola ili droga (posebno benzodijazepina i barbiturata), korištenje droga (posebno onih koje se nabavljaju ilegalno) i drugi uzroci.

Liječenje

NAKON NAPADAJA
Zapišite pojedinosti o napadaju kako bi o njima mogli izvijestiti liječnika. Važne pojedinosti uključuju datum i vrijeme napadaja, koliko je dugo trajao, koji su dijelovi tijela bili zahvaćeni, vrstu pokreta i druge simptome, moguće uzroke i druge primijećene faktore. Izolirani napadaji se liječe prema tipu napadaja i uzroku na koji se sumnja (vidi specifične tipove napadaja za pojedinosti). Općenito, to uključuje liječenje uzroka i/ili korištenje antikonvulzivnih lijekova.

NAKON DIJAGNOZE EPILEPSIJE (poremećaja s napadajima)
Liječenje uzroka, ako je uzrok otkriven, može zaustaviti pojavu napadaja. Ono može uključivati liječenje poremećaja lijekovima, kirurški zahvat zbog tumora ili lezija na mozgu, i druge vrste liječenja. Oralni antikonvulzivi sprečavaju ili svode na najmanju mjeru broj budućih napadaja. Odgovor je individualan, i lijek koji se koristi i doza će se možda morati više puta podešavati. Kontrole radi ponovne procjene stanja treba provoditi barem jedanput godišnje. Praćenje nivoa lijeka u plazmi važno je za stalnu kontrolu napadaja i smanjenje nuspojava. Trudnoća, nespavanje, preskakanje doza lijeka, korištenje droga, lijekova ili alkohola ili bolest mogu dovesti do napadaja kod osobe s prethodno dobro kontroliranom epilepsijom. Može se preporučiti korištenje nakita ili kartica s informacijama koji upućuju na epilepsiju radi dobivanja brze liječničke pomoći ako dođe do napadaja.

Prevencija
Općenito, nije poznata prevencija epilepsije.

Komplikacije

Produljeni napadaji ili napadaji koji se često ponavljaju (status epilepticus)

Ozljede od aktivnosti kao što su padovi, udarci, ugrizi

Ozljede zbog napadaja koji se pojavio tijekom vožnje i/ili rada sa strojevima

Napadaji u opasnim okolnostima (utapanje, opekline, ozljede glave itd.)

Aspiracija tekućine u pluća i posljedična aspiracijska upala pluća

Trajno oštećenje mozga (moždani udar ili drugo oštećenje)

Poteškoće kod učenja

Nuspojave lijekova (sa ili bez primjetnih simptoma)

Respiratorni ili kardio-respiratorni arest kod napadaja

sarajka-18 · Upućeni član

Poteškoće zaposlenih koji boluju od epilepsije

Zaposlene osobe koje imaju epilepsiju nerijetko su izložene različitim negativnim stavovima, diskriminaciji, potcjenjivanju njihovih vještina i sličnim predrasudama od strane svoje radne okoline, koje su uglavnom rezultat neinformiranosti. S druge strane, poslodavce zabrinjava produktivnost, broj izostanaka, fleksibilnost i radna sposobnost osoba koje pate od epilepsije, kao i reakcija kolega sa posla ili partnera na činjenicu da surađuju sa osobom koja boluje od epilepsije.

Poslovi koje epileptičari ne mogu obavljati
Kako reagirati u slučaju napadaja na poslu?
Priznati ili ne?
Izvori

Međutim, na više je načina pokazano da nema većih razlika u sposobnosti obavljanja posla i produktivnosti između zdravih osoba i osoba koje boluju od epilepsije. Štoviše, studije su pokazale da je radna sposobnost, produktivnost i stabilnost zaposlenih osoba koje boluju od epilepsije jednaka onoj kod zaposlenika koji nemaju epilepsiju. Čak je pokazano da nema razlike u izostancima sa posla između zdravih osoba i osoba koje imaju epilepsiju.

Nadalje, pokazano je da se i nesreće na radu rjeđe događaju epileptičarima: 0,6% u odnosu na 1,92% kod zdravih osoba, a to se objašnjava činjenicom da epileptičari posebno paze na rizične situacije oko sebe. Prema nekim studijama, epileptičari zbog stalne potrebe da dokazuju svoju sposobnost, mogu biti čak i produktivniji od zdravih osoba.

Poslovi koje epileptičari ne mogu obavljati

Svega je nekoliko poslova koje nikako ne mogu obavljati osobe koje boluju od epilepsije. Glavni razlog takvih restrikcija je mogućnost ugrožavanja svojega i tuđih života u slučajevima kada bi se napad javio tijekom obavljanja posla.

Primjerice, epileptičari ne mogu raditi kao:

policajci
vatrogasci
vojne osobe
zaštitari
brodsko osoblje
zrakoplovno osoblje
vozači vozila javnog prijevoza i hitne pomoći

Specijalni propisi mogu postojati i za neka druga zanimanja, a oni ovise o pojedinim slučajevima kod kojih se posebno procjenjuje rizik te sposobnost osobe, ovisno o prirodi posla i vrsti napadaja karakterističnih za oblik epilepsije koji osoba ima.

Posebni uvjeti koji bi se trebali osigurati zaposlenoj osobi koja ima epilepsiju

pauze za uzimanje lijekova
posebno mjesto za odmor nakon napadaja
tepih na podu u prostoriji u kojoj radi koji će ublažiti pad
prilagodba radnom rasporedu

Kako reagirati u slučaju napadaja na poslu?

U slučaju napadaja potrebno je slijediti upute opisane u rubrici Prva pomoć, te osigurati osobu koja će pratiti razvoj situacije i pružiti osjećaj sigurnosti epileptičaru dok napadaj traje.
Svim drugim osobama koje se slučajno nađu u blizini, potrebno je objasniti što se dešava, uvjeriti ih da je situacija pod kontrolom te ih zamoliti da se udalje.

Priznati ili ne?

Borba sa predrasudama vezanima uz epilepsiju jedan je od težih izazova pred kojima se nalazi osoba koja boluje od epilepsije. "Hoću li dobiti posao ako kažem da bolujem od epilepsije?", "Hoće li me smatrali manje sposobnim od zdravih zaposlenika?", "Kakav će odnos prema meni razviti suradnici kada saznaju za moju bolest?", brojna su pitanja koja sebi postavi gotovo svaka, radno sposobna osoba koja boluje od epilepsije.

Nekoliko čimbenika svakako treba uzeti u obzir prije odluke, a najvažniji su: skupina napadaja koja karakterizira oblik epilepsije koju osoba ima te priroda posla i stupanj kontrole bolesti.

Tako primjerice, lakši oblici napadaja, u određenoj radnoj okolini, mogu proći bez da ih itko iz okoline primijeti. S druge strane, teški napadaji praćeni nesvjesticom, grčevima i plavljenjem lica, ne mogu proći neopaženo - štoviše, zbog izbjegavanja neugodnih situacija, bilo bi dobro da okolina zna za njih.

Nadalje, bitna stvar koja se tiče priznanja je priroda posla koji bi trebali obavljati kao i okruženje u kojemu bi trebali obavljati taj posao. Hoćete li, u slučaju da Vas tijekom obavljanja posla uhvati napadaj, ugroziti nečiji ili svoj život? Primjerice, zaposlenici koji rade u uredu, ili na šalteru, u slučaju da im se napadaj desi na poslu, ne ugrožavaju ničiji život, što nije slučaj u epileptičara koji rade u nekim pogonima ili možda voze kola hitne pomoći.

Osobe koje se odluče priznati svoju bolest dalje razmišljaju o tome kada je najbolje vrijeme za priznanje. Tako će se jedni odlučiti za opciju da odmah priznaju te tako izbjegnu "faktor iznenađenja" u slučaju da se napad desi na poslu, dok će drugi čekati povoljan trenutak da atmosfera u tvrtci bude posve prijateljska, nadajući se pri tome da napada neće biti prije tog momenta.

Osobe koje se pak odluče ne priznati, najčešće su osobe koje su sigurne u sebe i koje su u većoj mjeri sposobne kontrolirati svoje napade. Njihovo je mišljenje da ukoliko je vrlo mala vjerojatnost da će se napadaj dogoditi na poslu, bolje je da se za epilepsiju i ne zna.

Izvori

http://www.epilepsytoronto.org/learning/topic/employment/
http://www.epilepsynse.org.uk/pages/info/leaflets/employer.cfm
http://www.eeoc.gov/facts/epilepsy.html
http://www.epilepsyfoundation.org/epilepsyusa/eeocfactsheet.cfm

sarajka-18 · Upućeni član

Anamneza
Povijest bolesti

Apsans
Tipovi epileptičkih napadaja najčešćih u djece, kratkotrajni gubitak svijesti (odsutnost), a mogući su i trzaji lica i izokretanje očiju.

Astatički napadaji
Epileptički napadaji koji uzrokuju nagli gubitak mišićnog tonusa, pa osoba pada i pri tome se može povrijediti.

Atonički napadaji
Epileptički napadaji koji uzrokuju nagli gubitak mišićnog tonusa, pa osoba pada i pri tome se može povrijediti.

Aura
Kratko upozorenje da će doći do generaliziranog napadaja. Aura se javlja kao jednostavni parcijalni epileptički napadaj koji uzrokuje različite senzorne, motorne ili psihičke fenomene.

Automatizmi
Radnje koje ljudi čine tijekom epileptičkog napadaja u stanju smanjene svijesti (primjerice često kidaju odijeću).

CT
Ispitivanje X-zrakama, uz pomoć kompjutorske tehnike, koje daje prikaze presjeka istraživanih organa.

Deja vu
Nepoznata zbivanja i situacije koje se čine već doživljenim.

Demencija
Stečeno smanjenje spoznajnih funkcija.

Dijagnostički postupak
Pokusno davanje antiepileptika osobi u koje nije moguće sa sigurnošću ustanoviti ima li ili nema epilepsiju.

EEG
Registriranje električne aktivnosti mozga uz pomoć elektroda smještenih na glavi.

Elektroencefalografija
Registriranje električne aktivnosti mozga uz pomoć elektroda smještenih na glavi.

Enzim
Supstanca koja potiče kemijske procese.

Epilepsija temporalnog lobusa
Epilepsija u kojoj napadaji izbijaju iz temporalnog lobusa. Najčešće kompleksni parcijalni napadaji.

Epileptički fokus
Područje mozga koje potiče kemijske procese.

Epileptički sindrom
Grupe različitih simptoma koji čine sliku bolesti, obično vezane uz dob (80% epilepsija su u dječjoj dobi)

Formulacija lijeka s polaganim
Poseban lijeka. Takav se oblik lijeka može koristiti samo jedan do dva puta na dan sa istim učinkom.

Fotosenzitivna epilepsija
Oblik epilepsije kada su napadaji uzrokovani bljeskanjem svjetla.

GABA
Gama-aminomaslačna (butirična) kiselina iz grupe inhibitornih neuroprijenosnika.

Generalizirani napadaji
Napadaji izazvani električkim izbijanjimapo cijelom mozgu.

Glutamat
Stimulativni neuroprijenosnik.

Hiperventilacija
Brzo disanje i izdisanje koje se koristi kao metoda provokacije tijekom EEG-a. Osobito je pogodno za izazivanje apsansa.

Hipsaritmija
Posebne promjene u EEG-u kod infantilnih spazama.

Idiopatska epilepsija
Epilepsija nepoznata uzroka. Pretpostavlja se da su uključeni nasljedni čimbenici uz biokemijske promjene u mozgu.

Iktalno
Zbivanje tijekom napadaja.

Indukcija enzima
Stimulacija enzimskih sustava jetre nakon koje se lijekovi i/ili druge tvari razgrađuju brže nego što je normalno.

Informirani pristanak
Pristanak osobe da sudjeluje u kliničkom ispitivanju.

Intenzivno monitoriranje
Registriranje EEG-a kasetom ili video kasetom.

Interakcija
Jedan lijek djeluje na razgradnju drugoga.

Interiktalno
Zbivanje između napadaja.

Jednostavni parcijalni napadaj
Parcijalni napadaji u kojima svijest nije pogođena.

Kalozotomija
Operativni zahvat na korpus kalozumu.

Kasetni EEG
Dugotrajno EEG snimanje prijemnikom koji se nosi za pojasom.

Kindling
Epileptički napadaji u eksperimentalnih životinja izazvani električkom stimulacijom mozga. Jedna stimulacija najčešće nije dovoljna da bi se napadaj provocirao, pa se stimulacija ponavlja višekratno. Nakon toga, životinje dobivaju napadaje i bez stimulacije.

Klonički napadaji
Napadaji s grčevitim pokretima.

Kompjuterska tomografija
Ispitivanje x-zrakama, uz pomoć kompjutorske tehnike, koje daje prikaze presjeka istraživanih organa.

Kompleksni parcijalni napadaji
Parcijalni napadaji s oštećenom sviješću.

Kromosomi
Nositelji nasljednih osobina, nađeni u staničnim jezgrama.

Lumbalna punkcija
Izvlačenje spinalne tekućine (likvora)iglom.

Metastaze
Stanice "kćeri" tumorskog tkiva.

Miokloni grčevi
nenadano grčenje ruku ili nogu koje se može javiti kao poseban oblik napadaja.nekim se ljudima slično događa dok tonu u san, ali u tim se slučajevima ne radi se o epilepsiji.

Monoterapija
Liječenje samo jednim antiepileptikom.

MR (magnetska rezonancija)
Slojevito snimanje određenih organa koristeći magnet.

Neuron
Živčana stanica.

Neuroprijenosnik
Kemijska tvar koja prenosi živčani impuls od stanice do stanice.

Parazit
Životinja koja živi na račun druge, može biti i prijenosnik bolesti.

Parcijalni napadaj
Napadaj izazvan abnormalnim elelktričkim izbijanjima u ograničenom području mozga.

Placebo
Tableta ili druga formulacija koja imitira lijek, bez aktivne tvari koja djeluje.Daje se u slijepim pokusima kliničkih ispitivanjima.

Politerapija
Liječenje s više lijekova.

Poluživot ili vrijeme polurasp
Vrijeme potrebno da koncentracija lijeka padne na polovicu vršne razine. Važno je zbog određivanja sheme doziranja lijekova.

Postiktalno
Zbivanja nakon napadaja.

Prodromi
Znakovi koji preskazuju napadaj, često i po nekoliko dana ranije. Najčešće je depresija.

Prognoza
Predviđanje razvoja bolesti.

Pseudonapadaji
Napadaji koji nisu epileptički.

Psihogeni napadaj
Vidi pseudonapadaji.

Sekundarna generalizacija
Parcijalni napad koji se razvije u generalizirani.

Shizofrenija
kronično mentalno oboljenje koje mijenja emocionalni život (poremećaj raspoloženja), a dovodi do halucinacija i deluzija.

Simptomatska epilepsija
Epilepsija poznatog uzroka.

Sinapse
Mjesto gdje se sastaju dvije živčane stanice.

Sindrom
Skupina simptoma tipična za jednu bolest.

Slijepi pokus
Pokus u kome ni ispitanik ni ispitivač ne znaju da li je primjenjen lijek ili placebo.

SPECT
Kompjuterizirana tomografija emisijom jednog fotona, kojom se ispituje protok krvi u mozgu.

Spinalna tekućina
Tekućina koja okružuje mozak i moždinu.

Stanje dinamičke ravnoteže
Stanje u kome koncentracije lijeka u serumu dosegnu određenu razinu koja se potpm održava danima.

Status epileptikus
Stanje u kojem jedan epileptički napadaj slijedi za drugim bez da se osoba vraća svijesti.

Sterotipije
Ponavljane kretnje bez smisla, karakteristične za kompleksne parcijalne epileptičke napadaje.

Stresne konvulzije
Generalizirani napadaji izazvani stresnim situacijama.

Šiljak
Poseban oblik vala u EEG-u, tipičan za epilepsiju.

Terapijski raspon
Koncentracije lijeka u krvi pri kojima je najučinkovitiji uz najmanje nuspojava. Odnosi se na prosječnu osobu, ne na pojedinu. Koncentracija lijeka ovisi o težini i vrsti same bolesti.

Toddova paraliza
Paraliza nakon epileptičkog napadaja.

Tolerancija na lijek
Smanjeni učinak lijeka nakon nekog razdoblja.

Toničke konvulzije
Grčevi uz ukočenost mišića.

Tonički napadaji
Epileptički napadaj u kojem bolesnik doživljava samo toničke konvulzije.

Tonus
Mišićna napetost.

Trauma
Nasilno djelovanje, primjerice nesreća.

Trauma glave
Udarac u glavu.

Video EEG
Dugotrajni EEG u kojim je video zapis kombiniran s EEG zapisom.

Wadaov test
Ispitivanje kojim se utvrđuje u kojoj polovici mozga je lociran centar za govor.

pinkie · Prijatelj foruma

77
EPILEPSIJA I ANTIDEPRESIVI
Vesna Ivetić, Vesna Zarić, Mira Popović, Nada Naumović
Medicinski fakultet, Kabinet za neurofiziologiju, Novi Sad
Epilepsija je veliki zdravstveni poroblem u celom svetu. U cilju upoznavanja neurofizioločkih mehanizama epileptogeneze često se koriste animalni modeli. Posebno su se informativnim pokazala istraživanja u kojima je korišćen kindling model epilepsije. U ovom istraživanju je formiran epileptogeni fokus u hipokampu ponavljanim uvođenjem elektrostimulacija.
O epilepsiji se prosuđivalo na osnovu pojave specifičnih grafoelementana u elektroencefalogramu. Radi utvrđivanja eventualnog uticaja antidepresiva na prag za epileptična pražnjenja u istraživanju su analizirani uticaji prethodne primene clomipramina i posebno maprotilina na broj elektrostimulacija hipokampa koje je bilo potrebno izvesti da bi se razvila epilepsija. Radi utvrđivanja potencijalnog uticaja antidepresiva na ranije razvijenu epilepsiju isti su aplikovani kod kunića kod kojih je prethodno formirana epilepsija.
Dobijeni rezultati pokazuju da se sumarna bioelektrična aktivnost struktura mozga menja tokom privikavanja životinja na eksperimentalne uslove i da višednevna primena antidepresiva utiče na bioelektričnu aktivnost struktura mozga usporavajući je. Ustanovljeno je da primena antidepresiva deluje prokonvulzantski, što se u uočava pojavom zaošternih talasa u elektroencefalografskom zapisu. Maprotilin ima signifikantno izrazitije prokonvulzantno dejstvo od clomipramina.
Primena antidepresiva snižava prag za epileptogena pražnjenja - što se ogleda u potrebi za izvođenjem manjeg broja elektrostimulacija hipokampa do formiranja epileptogenog žarišta. Maprotilin izrazitije snižava prag za epileptogena pražnjenja od clomipramina.

pinkie · Prijatelj foruma

evo i jednog od lekova koji se koriste kod ovakvih bolesti
RIVOTRIL® tablete 2 mg

GENERIČKO IME

klonazepam

PAKOVANJE

30 tableta po 2 mg

SASTAV

1 tableta sadrži:
klonazepama 2 mg

DEJSTVO

RIVOTRIL je benzodiadepinski derivat sa izraženim antiepileptičkim delovanjem.
RIVOTRIL direktno blokira kortikalno ili supkortikalno epileptičko žarište i istovremeno sprečava generalizovanje konvulzija. Zbog toga kod većine pacijenata RIVOTRIL povoljno utiče na žarišne napade i na primarno generalizovane napade.

TERAPIJSKE INDIKACIJE

- Temporalna epilepsija,
- Jackson-ova epilepsija, sa elementarnom ili kompleksnom simptomatologijom,
- tipične i atipične epilepsije tipa petit mal,
- primarno ili sekundarno generalizovane tonusno-klonusne krize tipa grand mal,
- napadi anksioznosti i panike.

DOZIRANJE I NAČIN PRIMENE

Doziranje se mora kod svakog bolesnika prilagoditi kliničkom reagovanju i podnošljivosti. Da bi se izbegla neželjena dejstva na početku terapije, neophodno je da se dnevna doza postepeno, u toku 2-4 nedelje, povećava sve dok se ne postigne nivo potreban za održavanje.
Doza za održavanje uglavnom zavisi od životnog doba, može se po potrebi i premašiti, bez opasnosti po pacijenta.

NEŽELJENI EFEKTI

Umor, pospanost, nekada i mišićna hipotonija i poremećaj koordinacije, izraz su sedativnog i relaksirajućeg delovanja RIVOTRILA. Pojave su uglavnom prolaznog karaktera i spontano nestaju u nastavku lečenja. Većinom nastaju na početku terapije i mogu se ublažiti niskim početnim dozama i njihovim postepenim povećavanjem.
Kod odojčadi i male dece RIVOTRIL može izazvati pojačano lučenje pljuvačke ili hipersekreciju u bronhijama, pa treba voditi računa o prohodnosti disajnih puteva.
U toku lečenja, izuzetno, može doći do uzbuđenja, razdražljivosti i agresivnosti.

KONTRAINDIKACIJE

- Preosetljivost na klonazepam,
- miastenija gravis,
- glaukom,
- teško oštećenje jetre.

UPOZORENJE

Alkohol može da izazove epileptičke napade, a može i da izmeni delovanje RIVOTRILA, da šteti lečenju, odnosno da izazove nepredvidljive neželjene pojave. Zato je istovremena upotreba alkohola i RIVOTRILA strogo zabranjena
. Terapiju RIVOTRILOM ne treba prekidati naglo, već postepeno snižavati dozu.
Lek deluje snažno na psihofizičke sposobnosti, pa je u vreme terapije RIVOTRILOM zabranjeno upravljanje motornim vozilima ili mašinama.

INTERAKCIJE

Ako sa RIVOTRIL primenjuje istovremeno sa karbamazepinom, fenobarbitonom, fenitoinom i primidonom dolazi do sniženja njegove koncentracije u serumu. Treba uskladiti doziranje svakog leka pojedinačno da bi se postigao najbolji terapijski efekat. Takođe, prilikom istovremene primene sa cimetidinom, može doći do povećanja koncentracije RIVOTRILA u krvi.

NAČIN IZDAVANJA

Lek se može izdavati samo uz lekarski recept.

NAČIN ČUVANJA

Čuvati na temperaturi od 15 do 30°C, zaštićeno od vlage i svetlosti.
Čuvati van domašaja dece.

ROK UPOTREBE

5 godina
Lek se ne sme koristiti posle isteka roka upotrebe označenog na pakovanju.

pinkie · Prijatelj foruma

PADAVICA (EPILEPSIJA)

--------------------------------------------------------------------------------

Padavica je teška i veoma rasprostranjena bolest. Bolest se cesto pojavljuje u detinjstvu, te ponekad ostaje kroz citav život. Zbog toga je drže kronicnom bolešcu, što iziskuje dugotrajno lecenje i posebnu brigu o bolesnicima .

Lecenje: .Vec prema dobnom uzrastu bolesnika razlikujemo preporucene lekove:
- za decu od 1 do 10 godina
- za decu u dobi više od 10 godina
- za osobe u starijoj dobi .

Saslav Caja: lecenje dece u dobi od 1 do 10 godina

20 g kamilice
20 g listova pitome nane
20 g listova maticnjaka
20 g stabljike puzave pirevine
20 g korena beloga sleza
20 g stabljike plucnjaka

Trave jako usitniti i smešati. U 1/2 litre prokuvane i ohladjene vode namociti preko noci 2 1/2 g mešavine trava. Ujutro dodati 4 kasike meda i staviti na tihu vatru da provri i kuva 1/2 minute. Ohladiti poklopljeno, procediti i dodati malo svežeg limunovog soka. Svaki sat u toku dana piti po 1/4 do 1/2 dcl tecnosti. Uz caj se u neogranicenim kolicinama mogu piti sveže iscedjeni vocni sokovi. Jesti hranu sa što više vitamina, bez masti životinjskog porekla. Preporucuje se jesti više divljeg zelja. Soliti što manje. Iz jelovnika izbaciti zaprške i pecenje. Dnevno obavezno popiti 1/2 dcl kiselog mleka sa 4 do 5 kapi iscedjenog soka beloga luka (cediti kroz dvostruku gazu). Iscedjeni sok umešati u kiselo mleko i odmah popiti

Sastav caja: lecenje dece u dobi vise od 10 godina

50 g vrbove kore
50 g vreska - beloga cveta
40 g listova i cvetova maticnjaka
40 g cvetova kunice
20 g imele bele
20 g listova pelina
10 g cvetova i korena betonike

Trave jako usitniti i smešati. U 1 litru prokljucale vode staviti 10 g
mešavine trava i kuvati 1/2 minute poklopljeno. Ohladiti poklopljeno, procediti i dodati 6 supenih kasika meda te jako umešati. Zatim dodati supenu kasiku svežeg limunova soka i dnevno piti 8 dcl toga caja, i to po 1/2 dcl pre i posle jela, a preostali deo izmedju obroka. Druge upute kao za malu decu. : .

Sastav caja: lecenje starijih osoba

50 g cvetova i listova maticnjaka
50 g cvetova i listova kantarije muške
50 g vrbove kore
30 g listova vinove loze
30 g cvetova i listova pelina
30 g cvetova i listova mažurana
30 g imele bele
20 g arnike
20 g listova hrasta

Trave jako usitniti i smešati. U 1 litru prokljucale vode staviti 10 g mešavine trava i kuvati poklopljeno 1 1/2 minut. Ohladiti poklopljeno, preliti u bocu i piti gorak caj 3 puta dnevno po 1 dcl pre i posle jela. Posle svakog napitka uzeti po 1 supenu kasiku rafiniranog ili dornaceg rnaslinovog ulja s time da nije jako staro i kiselo. Ujutro i uvece uzeti mešavinu meda (1 supenu kasiku ), limunova soka (srednja kasika) i 16 kapi svežeg soka trave uvare (cuvarkuce). Navedena osnovna mešavina može poslužiti za pripremanje caja koji se pije umesto vode: u 2 litre prokljucale vode stavi se 5 g mešavine i kuva poklopljeno 1/2 minute. Caj se ohladi (poklopljen), pretoci u boce i drži na hladnom mestu. Hranu pripremati na isti nacin kao što je navedeno za decu. Iz jelovnika potpuno izbaciti govedinu i sve konzervirane preradjevine. Alkohol i cigarete izbaciti, a crnu kavu piti veoma malo. Vreme provoditi na cistom mestu i u laganom radu. Potrebno je što više se kupati, ali paziti da se ne prehladi. Nakon što se bolesnik okupao, mora ostati u sobi. Preporucuje se istrljati celo telo mešavinom jednakih kolicina vode i vinskoga octa. Isto tako, dobro je bar jedanput nedeljno posle kupanja namociti telo uvarkom od trina. Osobe koje boluju od te bolesti ne smiju upravljati nikakvim vozilom, a preporucuje se da imaju stalnu pratnju. U svim slucajevima lecenje traje neprekidno pola godine. Ako je potrebno, nakon stanke od 2 meseca lecenje se može ponoviti

--------------------------------------------------------------------------------

pinkie · Prijatelj foruma

Evo i jednog pitanja i jednog odgovora lekara sa VMA..necu navoditi imena jer ne zelim krsiti privatnost onog ko jepostaviopitanje, ali je jedno od najcescih pitanja roditelja cija deca boluju od ovakve bolesti Sad

Epileptični napadi
• Moj sin ima x godina i često dobija epileptične napade. Jednom je pao i povredio se. Često mu izbija i pena na usta. Da li on uopšte može da se oslobodi ove bolesti?

Epilepsija predstavlja oboljenje kod kojeg dolazi do periodičnog i ekscesivnog pražnjenja električne aktivnosti moždanih neurona. Takva pražnjenja se mogu klinički manifestovati kao gubitak svesti, pojava nevoljnih pokreta, izmenjen senzorijum, povećana autonomna aktivnost uz različite psihičke promene.

Oboljenje se najčešće javlja u detinjstvu i kod oko trideset odsto bolesnika prelazi u hronično, kada se medikamentozno lečenje godinama sprovodi sa promenljivim uspehom.

Kod Vašeg sina je reč o aktivnoj formi epileptične bolesti sa takozvanim velikim napadima, kada gubi svest, ima penu na ustima, a često i grčeve u ekstremitetima, kao i umokravanje.

Ponekad se može desiti da bolesnik predoseti napad i time spreči pad i povredu, što nije slučaj sa Vašim detetom.

Lečenje podrazumeva terapijski angažman nekog od antiepileptika uz redovne kontrole nadležnog neurologa, pri čemu se rade i kontrolna EEG snimanja. Na osnovu uspešnosti lečenja predloženim preparatom i izmenjenosti moždane aktivnosti koja se potvrđuje EEG-om, određuje se dugotrajnost terapije kao i izbor leka.

S obzirom na to da Vaš sin ima česte napade, najverovatnije je potrebna izmena antiepileptika ili povećanje doze leka, što će odlučiti nadležni lekar.

Bolest je izlečiva, što podrazumeva prestanak pojave napada, a zatim i ukidanje terapije. Navedeni put je nekada dug, ali i upornost i disciplina, kao i mogućnost korišćenja novih antiepileptika dovode do značajnog uspeha u lečenju.

Docent dr sc. med. Mirjana Tomović,
neuropsihijatar

mistik29 · Prijatelj foruma

Epileptični napad može biti jako opasan. Naime, grčenje mišića i zubala može dovesti do začepljenja dišnih putova, pogotovo ako bolesnik pregize jezik. Nastala krv i komadići tkiva mogu začepiti dišne putove što može dovesti čak i do smrti.
Obično postoje narukvice koje nose epileptičari pa kad predosjete napad stave ih među zube kako bi spriječili nastanak opisanih nepovoljnih prilika.
Međutim, može biti slučaj kad napad dolazi neočekivano.
Nisam stručnjak za to, ali sam čuo ovako neke stvari.

Imao sam osobno iskustvo kad sam pritekao u pomoć jednom epileptičaru za vrijeme napada. Bilo nas je više, svako iskustvo u takvim prilikama dobro dođe. Bitno je položiti ga u bočni položaj i spriječiti da zubima pregrize si jezik. Ali paziti, ne gurati prst među zube! (ja sam skoro bio neoprezan ostao bez prsta, nisam imao iskustva tad)
Napad obično traje oko minute, osoba problijedi poplavi što izgleda zastrašujuće. A onda se smiri. Budući da bolesnik izgubi svijest, dobro je ostaviti ga malo u bočnom položaju da se povrati k sebi, malo ga obliti vodom.

***Srna*** · Chilly

Pre 2 nedelje smo se uvece vracali iz Barselone, sa izleta na kojem smo hodali,setali, malo jeli a pili malo piva. Bili smo u autobusu kad sam osetila da mi se spava. Drzala sam oci zatvorene, prethodna 2 dana smo malo spavali, bila sam pod stresom jer sam izgubila torbu i dosta para u njoj, non stop smo bili u pokretu. Medjutim, taj moj ,,san,, u autobusu se pretvorio u nesto sto ne mogu objasniti ali me svi simptomi vode ka manjem obliku epilepsije i volela bih ako mozete nesto da mi kazete. . Bila sam svesna svakog trenutka, cula sam glasove mojih drugova,slusali su muziku, u autobusu je bilo zagusljivo. Kad smo stigli do hotela, htela sam da otvorim oci i normalno ustanem, medjutim,apsolutno nista po tom pitanju nisam mogla uraditi.Cula sam kako moji najblizi drugovi vicu oko mene da mi nije dobro,osetila sam kako me iznose, cak su me i samarali a kad su me izneli iz autobusa pocela sam da se tresem nekontrolisano i to je trajalo oko minut i nije bilo pene iz ustiju ali mi je drug stavio prste medju zube i sutradan mi je rekao da sam ga nenormalno jako ugrizla. onda je odjednom prestalo i pocela sam da placem ali i dalje nisam uopste mogla otvoriti oci niti hodati i pricati. nakon nekog vremena, opet sam se isto pocela tresti, otprilike isto vremena je trajalo, opet bez pene i samo najednom-prestalo. a onda sam se pocela smejati. kad su me stavili na krevet, osetila sam da tonem u san, ali da sam zgrcena i dalje se ne mogu pomeriti. posle nisam imala napade, probudila sam se nakon sat vremena, sasvim normalna... Rolling Eyes

carpe diem · Dobro upućeni član

Hej nesto slicno se meni desilo ali ja sam to tumacila drugacije. naime, cula sam da moze da ti se desi da se ti probudis ali da tvoje telo ostane `da spava`jos neko vreme. kao da se desi neka mala zabuna. ti si svega svestan ali ne mozes da se pomeris. ne secam se vise zbog cega se to desava ali nije uopste retka pojava iako ume bas da bude strasno!

ja imam jedno pitanje. da li lekovi koji se uzimaju za epilepsiju mogu da uticu na potenciju?