Osijek

ru�a · Početnik Domaćeg.de

Pozdrav svim forumašima od trostruke mame iz Osijeka!
Ima li netko tko ga je posjetio ili možda ovdje živi??

dario78 · Početnik Domaćeg.de

Povijest grada Osijeka:
Osijek, glavni i najveći grad Slavonije, smješten je na desnoj obali rijeke Drave dvadeset i dva kilometra od njezina ušća u Dunav. Nešto viša desna obala sigurna od poplava, povoljan prijelaz preko Drave, te močvarna okolina bili su sigurno čovjekovo utočište još u prapovijesno doba. Na području današnjega grada nalazi se nekoliko arheoloških lokaliteta različitih prapovijesnih razdoblja i kultura od mlađeg kamenog doba, preko bakrenog i brončanog do željeznog doba.

Premda je područje Osijeka naseljavano još od prapovijesti prvo urbano naselje podigli su Rimljani. Brojni arheološki nalazi, zajedno s predmetima prirodne, povijesne i umjetničke vrijednosti čuvaju se u osječkom Muzeju Slavonije osnovanom 1877. godine.

Rimsko doba

Rimljani su osvojivši ovaj dio Panonije, na mjestu današnjega Donjega grada formirali vojni logor i civilno naselje Mursu. Intenzivniji uspon grada povezan je s imenom cara Hadrijana koji je 133. godine Mursu uzdigao na status kolonije.

Colonia Aelia Mursa nastala je u tri graditeljske etape od sredine drugog do sredine četvrtog stoljeća. Utvrđeni rimski grad na granici Carstva imao je pravokutan oblik opasan dvostrukim zidinama i ortogonalan raster ulica. Zbog iznimng strateškog položaja, važno cestovno i trgovačko čvorište i isto tako važna riječna luka i prijelaz preko rijeke, Rimljani su preko Drave sagradili kameni most sa šest potpornjaka. Dijelovi ovoga mosta također se čuvaju u osječkom muzeju. Colonia Aelia Mursa poharana je u nekoliko navrata, a posljednji put su je razorili Huni 441. godine. Nakon katastrofalnog razaranja Murse grad više nije obnovljen, a novi se stanovnici nastanjuju u njegovoj neposrednoj okolici.

Od posljednjeg spomena rimske Murse, 591. godine, do prvog pisanog spomena srednjovjekovnog Osijeka, 1196. godine, nema pisanih izvora, ali postoje arheološki tragovi koji pokazuju da se život na ovome području i dalje odvijao, ali slabijim intenzitetom.

Srednjovjekovni Osijek

Srednjovjekovni se Osijek razvio nešto zapadnije od rimske Murse, na prostoru današnje Tvrđe. Najstariji pisani izvori spominju Osijek tek 1196. godine, kada kralj Emerik potvrđuje prava cistercitskoj opatiji Cikador na ubiranje prihoda od tržarine i brodarine.

Tijekom srednjovjekovlja Osijek se sastojao od utvrđenog kaštela i varoši, a bio je u posjedu raznih feudalnih obitelji. Gradom je najduže vladala obitelj Korog u vremenskom rasponu od 1353. do 1472. godine. Iz srednjovjekovnoga razdoblja sačuvani su samo temelji velike srednjovjekovne crkve sa širokim stupnjevito upuštenim romaničkim portalom, te ulomci gotičkih svodnih rebara. Posebno je vrijedan nalaz mramorne nadgrobne ploče Filipa Koroga s obiteljskim grbom i popratnim natpisom.

Osijek su 8. kolovoza 1526. godine zaposjeli Turci koji su grad opljačkali, spalili i nakon toga započeli izgradnju orijentalnoga naselja. Grad se za vrijeme osmanske okupacije sastojao od unutrašnjeg utvrđenog grada s opkopom i podgrađa zaštićenog palisadama. Prema popisu iz 1579. godine grad se sastojao od sedam mahala, od kojih su četiri bile unutar grada, a tri u podgrađu. Najveća mahala unutar grada bila je Mahala časne džamije pokojnog Kasim-paše s pedeset i tri kuće, a u podgrađu Mahala časne džamije Mustafa-paše sa sto jedanaest kuća. U podgrađu se nalazila i Kršćanska mahala u kojoj je bilo dvadeset šest kuća.

Za osmanske vladavine Osijek je bio nadaleko poznat po drvenom mostu, dugom osam kilometara, koji je u ono vrijeme bio svojevrsno svjetsko čudo. Protezao se, preko Drave i baranjskih močvara, od Osijeka do Darde. Most je sagrađen za samo nekoliko tjedana, a na njegovoj je gradnji sudjelovalo oko dvadeset i pet tisuća ljudi. Osijek je kao najveći slavonski grad, iznimno značajno prometno i trgovačko središte sa znamenitim mostom, bio nezaobilazna točka na putu između Istoka i Zapada. Kada su krajem 17. stoljeća započele borbe za oslobođenje okupiranih srednjoeuropskih prostora diljem su Europe tiskane brojne vedute oslobođenih gradova, među kojima je bio i Osijek sa slavnim mostom.

dario78 · Početnik Domaćeg.de

da se nece neko naci uvredjenim Rolling Eyes

dario78 · Početnik Domaćeg.de

Osijek

Osijek je najveći i najznačajniji grad Istočne Hrvatske, a nalazi se na desnoj obali rijeke Drave 22 km od njenog ušća u Dunav. Smjestio se na 450 33' sjeverne geografske širine i 180 41' istočne geografske dužine od Greenwicha.

Nakon propasti Rimskog carstva i grada Murse, na tom prostoru položeni su u 10. stoljeću temelji Osijeka, a prvo spominjanje Osijeka datira iz 1196. g (mađarski Ezek). Okupiran od Turaka pretvara se u pravi orijentalni grad, a nakon oslobođenja 1687. godine postaje političko, upravno, gospodarsko i kulturno središte čitave Slavonije.

1809. godine proglašen je slobodnim kraljevskim gradom. Godine 1815. rođen je Josip Juraj Strossmayer - kasnije biskup đakovački - čijim je zalaganjem podignuta župna crkva sv. Petra i Pavla, dovršena 1898. g. (na slici).
Prvu tamburašku kapelu osnovao je Pajo Kolarić 1847. g., a prve novine izlaze 1848. g. Godine 1877. utemeljen je gradski muzej.
Godine 1907. osnovano je Hrvatsko narodno kazalište.
Godine 1926. u gradski promet uveden električni tramvaj.
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća Osijek je jedno od najstarijih i industrijski najrazvijenijih središta Hrvatske (tvornica žigica, piva, poljoprivrednih strojeva, koža, pokućstva, lana, šećera, kandita i čokolade, četaka, sapuna, keksa, svile, grafička industrija i električna centrala, proizvodnja građevinskih materija - cigla).

Nakon 2. svjetskog rata, grad je oslobođen 14. travnja 1945.g., pored nabrojane industrije u gradu djeluju poduzeća za teretne cestovne transporte "Panonija", poduzeća za prijevoz putnika "Gradsko prijevozno poduzeće" ii "Autoreparatura".

Građevinska poduzeća "Gradnja" i "Tehnika beton" sudjeluju u izgradnji više od 20000 stanova.

Razvija se komunalna infrastruktura (PTT, vodovod i kanalizacije, elektrodistribucija).

1949. g. osnovana je gradska knjižnica, a 1975. g. je osnovano Sveučilište.

Godine 1991. Osijek je suočen sa velikosrpskom agresijom, svakodnevno razaran, ali nikad pokoren.

Uništen je veliki broj industrijskih postrojenja od kojih se neka više nikada neće u potpunosti aktivirati.

Grad Osijek danas broji preko 129.792 stanovnika, a pored navedenih industrijskih, kulturnih i društvenih organizacija ima bogatu i dugu športsku tradiciju.
Osijek grad parkova

Osijek grad športa:

Danas u gradu djeluju niz kvalitetnih prvoligaških sastava raznih športova: dizači utega, ženski i muški nogometni, rukometni, odbojkaški, košarkaški, veslački, stolno-teniski, teniski, atletski, i kuglački klubovi.

Muški nogometni klub drugu godinu za redom sudjeluje u Europskim natjecanjima, a osvajač je i Kupa Hrvatske 1999. Trenutno je vodeća momčad 1. nogometne lige.

Ženski nogometni klub 7 puta je prvak države i 6 puta osvajač Kupa (6 puta osvajačice "dvostruke-krune").

Dizači utega 60-tih godina postaju višestruki prvaci države (tada još "Jugoslavija"). Ženski rukometni klub 1982. i 1983. godine bio je prvak Kupa pobjednica kupova Europe. Atletičarke postaju 1985. g. viceprvakinje Kupa europskih prvakinja, a održano je i Europsko prvenstvo u streljaštvu.

Zapažene svjetske rezultate i nastupe godinama bilježe članovi veslačkog kluba "Iktus" cijelom niskom državnih prvaka i prvakinja, Darko Zibar 1980., Ninoslav Saraga 1992., Ivan Jukić 2000. sudionici su Olimpijskih igara. Veslačica Mirna Rajle dvostruka je osvajačica brončane medalje na "B" svjetskim prvenstvima.
Odbojkaški klub "Željezničar" osvojio je prvenstvo države u sezoni 1971/72.

Kuglački šport ima dugu tradiciju i u gradu je do prije 1991. godine djelovalo je preko 30 muških i ženskih klubova.

Do sada se govorilo i pisalo da je kuglanje u Hrvatskoj zapocelo u 20.stoljecu, a dokazali smo da se u Osijeku kuglalo vec u 19.stoljecu. (Izvor: monografija Sport grada Osijeka).

Najzapaženije uspjehe, još u bivšoj državi, postigla je ekipa "Kandita" koja je bila 1988. bila prvak države, sudjelovala na Svjetskom kupu u Bolcanu i osvojila 4. mjesto. Prošle sezone osvojila je drugo mjesto u prvenstvu, a na natjecanju za "Euro-pokal" u Skopju zauzeli su 5. mjesto. Ove sezone zajedno s ekipom MK "Slavonija-Konikom" nalaze se među najvećim kandidatima za osvajanje prvenstva države.

Stolnotenisači "Vodovod-Osijeka" višestruki su sudionici Kupa Nancy Evans.

U gradu djeluje pored nabrojanih prvoligaških klubova još cijeli niz klubova drugih (vaterpolo, rukomet, karate) i trećih liga.

Najveća športska manifestacija održati će se od 19. - 25. 05. 2002. godine - 24. Svjetsko prvenstvo u kuglanju.

dario78 · Početnik Domaćeg.de

lijep grad, nema sta

tajanstvena · Veštica

pozdrav i tebi!!

ja sam rodjena u osijeku, ali zbog rata od 91. zivim u novom sadu...

pre nekih mesec i po dana sam bila u osijeku... nekako mi se cini sad mnogo manji...

pinkie · Prijatelj foruma

Na zalost nikada nisam bila tamo..postoji toliko divnih gradova koje bih volela posetiti...Ali valjda ce biti srece pa cu moci.Pozdrav osijecanima

ru�a · Početnik Domaćeg.de

Dario stvarno si me iznenadio Very Happy

, svaka cast na znanju!!!

Tajanstvena ,ja na zalost ne znam kakav je bio prije buduci zivim ovdje 4 godine,inace sam rodena zagrebcanka!

Svima iskreni pozdrav,poseban vjestici sa slikom dobre vile iz price! Wink

dario78 · Početnik Domaćeg.de

Ruzo, da te malo razocaram, nemam pojma o osijeku, to sam samo kopiro sa googla
nisam nikada tamo bio, ali vjerovatno cu svratiti jednom

ru�a · Početnik Domaćeg.de

Pa sad istini za volju i za to je trebalo odvojiti vrijeme.Iskreno meni nikad nije palo na pamet da trazim i citam,mada tu zivim i bio b ired da znam.Dakle majstore svaka cast!

Freya_os · Početnik Domaćeg.de

Nažalost,dio o najnovijoj povijesti Osijeka baš i nije najtočniji...Osijek je prije rata bio industrijski grad,danas to više nije...bio je 'zeleni' grad...danas je malo od toga ostalo...sport svakodnevno propada,kultura isto jer financijsko stanje nije najbolje...ali Osječani još imaju dušu... Smile

dario78 · Početnik Domaćeg.de