Zenica

hoho · Odomaćeni član

Evo da i ja malo pridonesem ovoj temi i priblizim ovaj grad clanovima domaceg.de Smile

hoho · Odomaćeni član

Zenica

hoho · Odomaćeni član

Zenica

hoho · Odomaćeni član

jalija

hoho · Odomaćeni član

blatusa

hoho · Odomaćeni član

blatusa

pinkie · Prijatelj foruma

evo i mog doprinosa temi...

pinkie · Prijatelj foruma

evo jos slika

pinkie · Prijatelj foruma

CENTAR REGIONA
Zenica - centar Zeničko-dobojskog kantona

POVRŠINA:
3.450 km2

BROJ STANOVNIKA:
120.000

CENTAR:
Privredni, kulturni, obrazovni i naučno-istraživački centar

PRIVREDNI POTENCIJALI:
Poljoprivreda i turizam

NAJZNAČAJNIJE PRIVREDNE GRANE:
Rudarstvo (proizvodnja uglja), proizvodnja valjanih, kovanih i livenih proizvoda, metaloprerada, proizvodnja delova i komponenti za auto-industriju, drvoprerađivačka industrija, tekstilna industrija, industrija prerade kože, proizvodnja građevinskog materijala

POLOŽAJ:
Zenica se nalazi u središnjem delu Bosne i Hercegovine. Kroz taj region prolaze glavne saobraćajnice (drumske i železničke) između srednje Evrope i južnog Jadrana.

AERODROM
Aerodrom u Sarajevu udaljen je 70 km, a u Mostaru 140 km

pinkie · Prijatelj foruma

evo necega sto nadam se niko nece shvatiti pogresno..misljenje Književnika Dževad Karahasan o Zenici:
Zenica

- Mnogo stvari me veže za Zenicu. Ona je jedan od malog broja gradova tadašnje Jugoslavije a danas jedini grad u Bosni koji ima mogućnost da razvije takozvanu proletersku kulturu. Ja sam proletersko dijete, rahmetli babo je bio partizan... Taj ambijent u Zenici meni je mnogo značio. Ovdje sam uživao. Zenica je nešto poput italijanskog neorealizma - ambijent koji vam pokazuje kako sirotinja može biti lijepa ako je se zna nositi s malo duha. Ja još uvijek navijam za Čelik.

Duh u kuhinji

- Još uvijek kada se spomene Zenica, raspilavim se i počnem uzdisati za dobrim, starim vremenima kada sam se u jedan iza pola noći gostio k'o hadžija. Tada se mogao kupiti vrući somun pa se u njega stavi malo putra i paprike... Napraviti dobro jelo od bifteka nije nikakva umjetnost, tu vam ne treba nikakav duh. Junaštvo je pokvariti najbolji komad govečeta a ne napraviti nešto dobro... Ali, napraviti nešto ukusno od tripica e to je nešto... Za to je potrebno imati duha...

pinkie · Prijatelj foruma

Zenica je grad od oko 145.000 stanovnika smjesten u dolini rijeke Bosne koja u iznimno lijepom meandru tece kroz samo srediste grada. Mada je mnogi redovno poistovjecuju sa teskom industrijom, Zenica je i grad muzike, teatra, likovnog stvaralastva i drugih raznovrsnih umjetnickih djelatnosti. Kamerni simfonijski orkestar, Bosansko narodno pozoriste, Omladinski hor, Likovna galerija samo su djelic sveukupnog pulsiranja grada koji nakon teskih iskusenja rata i stradanja, trazi nove forme izrazavanja vlastitog identiteta.
Posjetilac redovno osjeca zelju svakog Zenicanina i Zenicanke da svjedoce svoj grad jezikom tolerancije i slobodoljublja. Stoljetno nasljedje neusiljenog prozimanja razlicitosti kultura i vjera Zenicu cini obrascem medjukulturnog dijaloga i suzivota. Ove su vrijednosti zbog nenametljivosti njenih stanovnika cesto ostajale njen unutarnji i manje poznati kvalitet. Ovo i zato sto su gradjani Zenice toleranciju ucinili modelom zivljenja, a ne ispraznim transparentom kojim se mase u zelji za probitkom bilo koje vrste.
Zenica je grad koji na pocetku dvadesetprvog stoljeca nastoji odgovoriti teskim post-ratnim i post-komunistickim izazovima. Ona u tom naporu ocekuje podrsku svih koji se zalazu za ljudska prava i dijele vrijednosti zajednice slobodnih pojedinaca posvecenih stvaranju novog evropskog drustva cija ce okosnica biti solidarnost i mir medju ljudima.

pinkie · Prijatelj foruma

Urbani dio danasnje Zenice formirao se kroz nekoliko specificnih faza koje hronoloski zahvataju vrijeme neolitske zajednice, ilirske gradine, rimskog municipija Bistua Nuova, najznacajnijeg nalaza (II-IV vijek) u kojem dominira monumentalna ranokrscanska dvostruka bazilika, pored koje u Evropi identifikovana je samo jos jedna. Nedaleko od Bilimisca, pronadjeni su tragovi antickog naselja u Putovicima i Tisini, gdje dominira villa rustica, terma, hram kao i niz drugih pratecih objekata.

Vrijeme politicke samostalnosti srednjovjekovne Bosne direktno je vezano za Zenicu, prije svega Gradjesinom plocom i aktom abjuracije, cime je dopunjeno Kulinovo vrijeme ali i determinise cinjenice politicke moci. Blizina tvrdog grada Vranduka, sjediste bosanskih kraljeva, Janjica i hize dida bosanskih bogomila, sa steccima u Puhovcu i Pojskama, nekoliko pisara i graditelja pored ostalog su cinjenice i dokaz posebnog znacaja ovog kraja u srednjem vjeku. I imenom (Bistua Nuova, Bilino polje, Brod) te Zenica od 20. marta 1436. godine ovaj grad je vezan za centralni dio drzave i rijeke Bosne.
U vrjeme vladavine Osmanlija (1463-1878) cinjenicom da se promjenom smjera glavnog trgovackog puta mjenja i funkcija samog grada , te osim kratkog perioda kad je bila sjediste brodskog kadije (do 1557. g. ) Zenica je kasaba, opet osobenog lika sa nekoliko dzamija (Sultan Ahmedova, Osman-Celebijna, Sejmenska, Jalijska), medresom (1737. g.), nekoliko mekteba, vrlo interesantnim nisanima, sadrvanima, hanovima, karavansarajima.
U jednom opisu iz 1697.godine govori se o Zenici u kojoj je delta sliva na Nilu, gdje uspjevaju dinje "a sam kraj je vrlo pitom". Prema pretpostavkama, Zenica je imala 2.000 stanovnika, medju kojima dominiraju Bosnjaci, da bi krajem XVIII vjeka u izvorima spominjani i Srbi i Hrvati, a u XIX vijeku i Jevreji.

Poslije razaranja i egzodusa provalom vojske Eugena Savojskog 1697. godine nastupa vrijeme stabilizacije te se u administrativnom, urbanom, poslovnom i topografskom izdvaja Zenicka carsija sa svim dominantnim i prepoznatljivim obiljezila je je "epohu" zivota i rada u ovom podrucju i za sljedeci XX vijek. Naime, na samom pocetku, grade se kapitalni objekti sireg drustveno-ekonomskog znacaja, koji ce biti zivot ali i sudbina Zenice. To su zeljeznicka pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879.g.), Rudnik uglja (1880. g.), Fabrika papira (1885.g.), Zeljezara (1892. g.), Kazneni zavod (1886.g.), sto ce pored ostalog izazvati niz promjena i kvalitetnih i kvantitenih pomaka u razvoju grada.
Pocetkom XX vjeka , desio se urbani bum (za nekoliko puta se povecao broj stanovnika, po popisu iz 1910. god. tu zivi 7.215 stanovnika), evidentna je ubrzana urbanizacija (pravoslavna crkva sagradjena je 1882. godine, dvije katolicke crkve 1910.g. , sinagoga 1903. godine), nekoliko prenocista, hotela, skola, vodovod, moderni putevi itd.
Dvadeseti vjek u Zenici obiljezen je nizom zanimljivih, tipicnih i neobicnih manifestacija, pojacana industrijalizacija, posebno poslije 1938. godine izgradnjom Grube pruge, pauperizacije djela stanovnistva, njegova proleterizacija ali i mjesavinu gradskog-evropskog i domaceg bosanskog mentaliteta i navika. Razvija se grad specificnih funkcija i namjena, posebno omedjen dvijema cinjenicama Kazneni zavod i Zeljezara Zenica ali i dragocjenom potvrdom zivota ovih ljudi, Kameniti most koji vezuje kucu Koste Jefica i Osmanage Mehmedica i jevrejsku Havru punih devedeset godina.

U periodu 1941-1945. godine, vrijeme pripreme oruzanog ustanka i borbe evidentan je napor domaceg stanovnistva (potpisivanjem cuvene Rezolucije zenickih muslimana maja 1942. godine) da sacuvaju koordinate postovanja i uvazavanja, ali i zastite golog zivota, kroz formiranje svog autenticnog znaka, muslimanske milicije u Sericima, Doglodima, Babinu ali i kroz partizanske odrede sto je davalo i imalo odredjenu zahtjevnost i tezinu. To je bila dimenzija zenickog oblika otpora, grad nije imao velikih razaranja, terora niti zrtava, sto je konstanta i cinjenica prvorazrednog znacaja i vrijednosti. Dimenzije antifasisticke borbe su bile nazalost, odredjivane njihovim ideoloskim odredjenjem sto ce u poslijeratnom vremenu devalvirati do neslucenih razmjera.