Po čemu se razlikuju klase u avionu

anchi22 · **•• 20:01 ••**

Za koju ćete klasu u avionu kupiti kartu nije svejedno. Sama cena jasno ukazuje da postoje razlike.

First Class
Prva klasa je najbolja. Putnici ove klase su smešteni na samom početku aviona, imaju veća i udobnija sedišta, bolji kvalitet usluge (hrane, pića).

Pre poletanja aviona mogu se opustiti u posebnim prostorijama na aerodromima predviđenim za ovu klasu, a prilikom menjanja aviona, na daljim destinacijama, mogu sebi priuštiti da se osveže u đakuziju, istuširaju, presvuku, piše "Travel magazin".

Ovu klasu imaju samo neke avio-kompanije.

Business Class
Biznis klasa je u kompanijama koje nemaju prvu klasu, najbolja. Podrazumeva sličan kvalitet usluga kao i prva klasa, a od avio-kompanija zavisi nivo tog kvaliteta.

Economy Class
Ekonomska klasa je najčešće korišćena klasu. Kvalitet usluge se može razlikovati u zavisnosti od
avio-kompanije, ali ne sme odstupati od propisanih standarda.

Za razliku od prve i biznis klase, korisnicima usluga ekonomske klase nije omogućen luksus posebnih prostorija pre poletanja aviona i u tranzitu.

Shodno usluzi, cena karte u ekonomskoj klasi je najniža.

(MONDO)

aureliano · ♣ El Capitán ♠

Zašto je hrana u zrakoplovima neukusna?

Hrana nema isti okus na zemlji i u zraku? Zvuči čudno? No istinito! Naime, hrana u zrakoplovima ne smatra se jednom od najukusnijih, no razlog nisu loši kuhari nego mirisni i okusni receptori.

Hrana u zrakoplovu zasigurno nije popularna. Na prvom mjestu razlog se krije u okusu, a on pak ovisi o pripremi te hrane. Ukusni recepti na visini od 10.000 metara nemaju isti okus kao na zemlji, oni su jednostavno 'dosadni'. Kuhari zračnih kompanija iz iskustva znaju da hranu za putnike moraju znatno više začiniti. Azijska hrana, koja je začinjena s mnogo sojinog umaka i začina, popularna je među putnicima. A ljuta hrana, čini se, u visini gubi svoju ljutinu. No, koji je razlog tome?

Andrea Burdack, kemičarka na Fraunhoferovom institutu u Holzkirchenu kod Münchena, bavi se upravo ovom zagonetkom i kako kaže razlog je jednostavan: ''Čovjek u zrakoplovu u svojoj krvi ima tzv. hipoksiju, stanje smanjene količine kisika u stanicama i tkivu. To dovodi do smanjene produktivnosti receptora. Osim toga, kako bi mirisi došli do mirisnih receptora prvo moraju proći kroz nosnu sluznicu, odnosno u njoj se moraju razgraditi, a u slučaju niskog tlaka oni se znatno teže razgrađuju''.

Na Fraunhoferovom institutu u Holzkirchenu dobrovoljci sudjeluju u testiranju hrane u visini. Pri tome ulaze u posebno izgrađenu kabinu Airbusa A380. U kabini je moguće postići zračnu visinu i do 12.000 metara, pri čemu se postiže tlak kao na 2.200 metara iznad morske razine. A kako bi cijeli test uistinu i bio autentičan, test-putnici čuju i zvukove leta i cijelu atmosferu kao pri pravom letu.

Test može započeti. Andrea Burdack razrjeđuje arome gumenih bombona, koje zatim test-putnici moraju probati kako ''na zemlji'' tako i ''u zraku''. I uistinu, pod niskim tlakom koncentracija aroma mora biti povećana za deset puta kako bi ju putnici uopće osjetili. Zatim Andrea Burdack putnicima servira piletinu. Posebnost: dva umaka, jedan namijenjen za 'tlo', drugi za 'zrak'. Putnici zatim ocjenjuju koji umak je ukusniji i koje razlike osjete. Zaključak: kisele i gorke arome putnici znatno bolje osjete, a okus soli i šećera smanjuje se za 30 posto u zraku.

Umanjena sposobnost receptora važnu ulogu igra i kod vina. Teška vina tako su dobila bolju ocjenu od lakih, koja su brzo dobila prekiseo ukus. A i zagonetka oko soka od rajčice je riješena - uspješnu 'zračnu' karijeru ovaj sok treba pripisati svojim gorkim aromama, koje u zraku imaju voćni i hladan okus, dok na tlu nisu baš toliko popularne. Osim toga, ove gorke arome soka od rajčice kod putnika izazivaju i glad, što je uvelike unosno za same kompanije, piše Deutsche Welle.

Danas.hr
17.09.2010.