Sve o ocima, njihovom zdravlju, i bolestima ociju

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Kako očuvati zdravlje naših očiju?

Oči nam osiguravaju najuvjerljiviji kontakt sa okolinom. Za čovjeka je vid najvrjednije osjetilo i njegovo oštećenje ili gubitak značajno ograničava kvalitetu života, stoga moramo štititi naše oči.

Kako oko izgleda i kako funkcionira?
Ljudsko oko je vrlo specifičan organ. Njegov funkcionalni dio je očna leća, koja omogućava da zrake svjetla koje prolaze kroz rožnicu pravilno padaju na mrežnicu. Te promjene utječu na strukture mrežnice i podražaj se prenosi dalje do mozga. Ako optički aparat oka dobro i pravilno funkcionira, zrake svjetla se lome točno na mrežnici, a rezultat je oštra slika predmeta. Ako pak optički aparat ne funkcionira ispravno, zrake svjetla se lome ispred ili iza mrežnice. Rezultat je zamagljen i neoštar vid. Za korekciju refrakcijskih pogrešaka primjenjuju se dioptrijske naočale, kontaktne leće ili operacija.

Očna leća je vrlo osjetljiva i ima neobičnu strukturu. Njena neobičnost leži u tome, što za razliku od drugih dijelova tijela ne sadrži krvne kapilare koji bi je opskrbljivali hranjivim tvarima. Zbog toga ima vrlo ograničenu sposobnost regeneracije. Za razliku od drugih dijelova tijela, koji brzo uklanjaju oštećene stanice i nepoželjne molekule, očna leća ima tu sposobnost jedino kod mladih ljudi. U starosti je vrlo osjetljiva na različite negativne učinke, a takvo stanje može dovesti do njenog oštećenja.

Što prijeti našim očima?
Očima prijete razne negativne pojave. Neke utjecaje možemo smanjiti, a druge ipak ne. Među najveće neprijatelje vida spadaju:
UV zračenje – Oči jednostavno moramo zaštititi naočalama sa UV filterom. Konstantno izlaganje jakom suncu neće samo uzrokovati bore na licu, već UV zrake mogu nepovratno oštetiti očnu leću i mrežnicu.
Nekvalitetna prehrana – Prehrana koja ne sadrži dovoljno antioksidansa potrebnih za regulaciju slobodnih radikala.
Pretjerano naprezanje očiju – Čitanje pod slabim ili neadekvatnim svjetlom, dugotrajno gledanje televizora ili dugotrajan rad na računalu.
Zagađenje zraka – Onečišćen zrak kao što su smog, dim cigareta ili industrijsko zagađen zrak sadrži tvari koje su izvor slobodnih čestica. One utječu ne samo na zdravlje očiju, već na zdravstveno stanje cijelog organizma.

Može li prehrana utjecati na zdravlje naših očiju?
Znanstvena istraživanja pokazuju da važnu ulogu za zdravlje očiju može imati odgovarajući i uravnotežen unos određenih vitamina, kerotenoida i minerala. Moraju se unijeti putem hrane, jer ih sam organizam nije u stanju „proizvesti“. Koristan izvor također mogu biti multivitaminske tablete sa mineralima. Vitamini su nužni za dobar vid, te za čuvanje zdravlja naših očiju od djetinjstva do odrasle dobi.

Određeni vitamini, kerotenoidi i minerali štite oči tako da:

* Održavaju funkciju očnog živca
* Smanjuju rizik od noćne sljepoće
* „Bore se“ protiv slobodnih radikala, te na taj način štite oči od oksidativnog oštećenja

Kako održati oči zdravima?
Zdrave oči nisu samo „dar sudbine“. U velikoj mjeri njihovo stanje je u našim rukama.
Održavanju zdravlja očiju uvelike pridonosi konzumacija uravnotežene prehrane bogate voćem i povrćem, dodatci prehrani koji su obogaćeni vitaminima i mineralima, te zaštita očiju od sunca. Jer čak i kada je sunce slabije jačine preporučljivo je nošenje sunčanih naočala.

Izvor: Optometrija

Šta je astigmatizam?

Astigmatizam je refrakcijska pogreška oka također nazivana cilindar. Nastaje zbog nepravilno zakrivljene rožnice, koja zrake svjetla ne lomi u svim meridijanima jednako, a ponekad i zbog nepravilno zakrivljene očne leće.

Simptomi astigmatizma
Astigmatizam se najčešće pojavljuje u kombinaciji sa kratkovidnošću ili dalekovidnošću. Simptomi su zamagljen i nejasan vid, deformirana slika, ili deformirana tiskana slova pri čitanju. Kod blagog astigmatizma osoba ne primijeti uvijek postojanje poremećaja, jer zamagljen vid ispravlja akomodiranjem (prilagodba očne leće za gledanje na blizinu). Dok visoki stupanj astigmatizma uzrokuje značajne probleme sa vidom i nemoguće ga je neprimjetiti. Kod djece se pri dugotrajnom čitanju pojavljuje glavobolja i povećan umor.

Vrste astigmatizma
Pravilni (regularni) astigmatizam – Slučaj kod više od 80% ljudi sa astigmatizmom je pravilni astigmatizam, kada se dva glavna zamišljena meridijana nalaze pod pravim kutem. Takav astigmatizam je najčešće podložan ispravljanju. Ako glavni meridijani leže pod pravim kutem, ali su postavljeni koso, takav astigmatizam se naziva kosi astigmatizam.

Pravilni astigmatizam možemo podjeliti na:
Jednostavni astigmatizam – jedan meridijan je dalekovidan ili kratkovidan.
Složeni astigmatizam – oba meridijana su dalekovidna ili kratkovidna.
Miješani astigmatizam – jedan meridijan je dalekovidan a drugi kratkovidan.

Nepravilni (iregularni) astigmatizam – Dva glavna meridijana nisu okomita jedan na drugi. Ovaj tip astigmatizma je uglavnom uzrokovan zbog bolesti rožnice (keratokonusa), ili nastaje kao posljedica ozljede ili upale rožnice.

Astigmatizam označavamo kao astigmatizam „po pravilu“, ako vertikalni meridijan jače lomi zrake svjetla od horizontalnog. Kada je slučaj suprotan, odnosno kada horizontalni meridijan lomi zrake svjetla jače od vertikalnog meridijana, takav astigmatizam označavamo kao astigmatizam „protiv pravila“.

Korekcija astigmatizma
Pravilni astigmatizam se može korigirati dioptrijskim naočalama, toričnim kontaktnim lećama, ili kirurškim zahvatom. Ta grana kirurgije se naziva refrakcijska kirurgija. Korekcija nepravilnog astigmatizma je otežana, koriste se kontaktne leće, ponekad pomaže samo operacija. Astigmatizam može biti stabilan, ali isto tako se stanje često pogoršava, zato je iznimno važno redovito posjećivati oftalmologa ili optometrista, zbog dobivanja potrebne korekcije.

Izvor: Optometrija

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Kratkovidnost ili miopija

Kratkovidnost ili miopija (myopia) je refrakcijska pogreška oka kod koje se zrake svjetla lome ispred mrežnice, umjesto na njoj. Iz tog razloga je nemoguće dobiti oštru sliku udaljenog predmeta bez potrebne korekcije.

Simptomi kratkovidnosti
Kratkovidni ljudi udaljene predmete vide zamućeno i nejasno, dok na blizinu vide relativno dobro, ovisno o stupnju kratkovidnosti. Prvi znakovi kratkovidnosti mogu biti; ne prepoznavanje ljudi sa druge strane ulice, zamućen prijevod pri gledanju filmova na tv-u, ili nesigurnost u vožnji. Kod djece je najlakše primjetiti kada pokazuju izrazito naprezanje pri gledanju ploče u učionici, ili čak u predškolskoj dobi, kada sjede preblizu ekranu televizora.

Što uzrokuje kratkovidnost?
Kratkovidnost nastaje zbog preduge očne jabučice ili zbog prezakrivljene rožnice. Rožnica zrake svjetla lomi prejako, te tako uzrokuje padanje zraka u fokus ispred mrežnice, umjesto u fokus na mrežnici.

Prema etiologiji kratkovidnost dijelimo na:

Axialnu (osnu) – U ovom slučaju rožnica i očna leća zrake svjetla lome pravilno, ali je dužina očne jabučice veća, te je oko nešto veće od normalnog oka.
Refrakcijsku (lomnu) – Oko je normalne duljine, ali je nešto veća zakrivljenost rožnice ili očne leće, te optički aparat oka lomi zrake svjetla više nego što je potrebno.

Podjela prema stupnju jakosti:

Niska kratkovidnost: -3 dptr ili manje
Srednja kratkovidnost: od -3 dptr. do -6 dptr.
Visoka kratkovidnost: -6 dptr. i više

Korekcija kratkovidnosti
Kratkovidnost se ispravlja naočalama dioptrijske jakosti minus, kontaktnim lećama ili kirurškim zahvatom. Predznak dioptrijske jakosti u kratkovidnosti je minus, što je viši broj koji označava kratkovidnost, stanje je teže.

Izvor: Optometrija

Dalekovidnost ili hipermetropija

Dalekovidnost ili hipermetropija je refrakcijska pogreška oka u kojoj se, za razliku od kratkovidnosti, zrake svjetla lome iza mrežnice. Uzroci ove pogreške mogu biti u prekratkoj osi oka (osna hipermetropija), ili u preblagoj zakrivljenosti rožnice (lomna hipermetropija).

Simptomi dalekovidnosti
Kontinuirani napor da se zaoštri slika uzrokuje glavobolju i umor u očima. Ove teškoće se najčešće javljaju nakon posla i navečer. Zamagljen vid se najčešće pojavljuje pri pogledu na manje udaljenosti i pri dužem čitanju.

Blagu dalekovidnost možemo korigirati sami, jer oko ima sposobnost akomodacije (prilagodba očne leće za gledanje na blizinu). Ali dugotrajnim naprezanjem oka moguće je povećati stupanj dalekovidnosti, ili čak izazvati škiljavost (strabizam). Dakle, i kod najslabijeg stupnja dalekovidnosti, vrlo je važno posjetiti oftalmologa ili optometrista, kako bi vam prepisao korekcijske naočale ili kontaktne leće.

Vid nakon 40-te..

Između 40-te i 45-te godine života većina ljudi postaje dalekovidna. Očna leća sa godinama gubi svoju elastičnost, zrakasti mišić slabi, te se smanjuje akomodacijska sposobnost oka. Taj oblik dalekovidnosti se naziva staračka dalekovidnost ili presbiopija (presbyopie). Prvi simptom obično biva nesvjesno udaljavanje novina od očiju, kako bi izoštrili sitan tekst, koji vam je na standardnoj udaljenosti (od 30 do 40 cm) postao nejasan.

Korekcija dalekovidnosti
Dalekovidnost se korigira sabirnim naočalnim lećama, kontaktnim lećama ili kirurškim zahvatom. Predznak dioptrijske jakosti u hipermetropije je plus, što je viši broj koji označava dalekovidnost, stanje je teže.

Izvor: Optometrija

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Spriječite oštećenje očiju

Prilikom kupnje obratite pozornost na postotke zaštite od UV zraka, te imaju li zaštitne polarizirajuće leće. Ne kupujte naočale s “placa”, jer će vam učiniti više štete nego koristi.

Ljudi danas još uvijek premalo brinu o svojim očima, posebno kada je riječ o zaštiti protiv štetnog sunčevog zračenja. Kao što zračenje može štetiti koži, još više može štetiti našim očima, te nam ošteti vid. Zbog toga je potrebno nositi kvalitete sunčane naočale, koje imaju sve potrebne zaštite kako bi se spriječila brojna oštećenja dijelova oka, od kojih nastaju sive mrene ili degeneracije žute pjege, što eventualno može dovesti i do gubitka vida.

Tipovi zračenja

Naravno, kao pripomoć uvijek može dobro doći i šešir sa širokim obodom, a u posljednje se vrijeme koriste leće koje imaju zaštitu od zračenja čak i 90 posto. No, ipak još uvijek se najviše preporučuju kvalitetne sunčane naočale. No, prije nego što napišemo nešto više o tome kakve naočale izabrati, potrebno je shvatiti koja su to zračenja koja štete našem oku i na koji način.

UVC zračenje još uvijek uspješno apsorbira ozonski omotač i ne predstavlja opasnost za oko, dok s druge strane UVbB zračenje je najopasnije za oko. Naime, veliki dio tog zračenja ljudsko oko ne može blokirati, te dulje izlaganje može izazvati degeneraciju žute pjege. UVA zračenje donekle blokira očna leća. Dio ipak dopire do mrežnice oka, te kao posljedicu može izazvati njeno oštećenje.

Na što obratiti pozornost

Zbog toga je prilikom odabira sunčanih naočala potrebno paziti na nekoliko bitnih stvari, prvenstveno stupanj zaštite.
Naime, nije dovoljno da su naočale dovoljno zatamnjene. Ako kupite tamne naočale “s placa”, vaše zjenice će se još više raširiti, ali oči neće biti zaštićene od zračenja, nego će baš doći do obratnog efekta, još će više biti izložene zračenju. Slijedeća stvar na koju morate obratiti pozornost prilikom kupnje, je da naočale ne smiju imati stupanj propusnosti zraka manji od 80 posto.

Treća stvar, ukoliko, želite uistinu vrhunsku zaštitu, kupite naočale koje imaju polarizirane leće. O čemu se ustvari radi? Zrake koje dolaze do zemlje reflektiraju od različitih glatkih površina kao što su vodene površine, snijeg, mokre ceste. Takva svijetlost koja iz različitih kutova dolazi do očiju može izazvati zasljepljenje. Polarizirajuće leće smanjuju bliještanje i na taj način dodatno zaštićuju oko.

Test s naočalama

Ukoliko već mislite za imate dobre polarizirane naočale, možete ih provjeriti vrlo jednostavnim testom. Stavite naočale i jedno oko prekrijete rukom. Pogledajte u neku ravnu liniju i glavu polako pokrećite s lijeva nadesno, a zatim i odozgo prema dolje. Leća je kvalitetna ukoliko linija u koju gledate u svakom položaju ostane ravna. Ukoliko je linija u bilo kojem položaju iskrivljena, naočale nisu polarizirane i morate izabrati druge naočale.

Drugi test je da stavite naočale, uzmete mobitel u ruke i pogledate u ekran. Polako počnite rotirati naočale u okomiti položaj (90 stupnjeva). Slika s ekrana bi vam trebala nestati. Ukoliko se to ne dogodi, naočale nisu polarizirane.

{Zena/Weekend}

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Saveti oftalmologa za pravilan odabir naočara za sunce

Naočare za sunce treba da nosite čitave godine, naročito leti na moru, zbog odbijanja svetlosti od vode, i na planini gde je zračenje jače.

Kvalitetne naočare za sunce predstavljaju jedinu pravu zaštitu od UV zraka i zato ih nikada ne kupujte na ulici. To što imaju obojena stakla ne znači da vam pružaju dobru zaštitu

Iz godine u godinu lekari neprekidno ponavljaju koliko je važno da koristimo kreme i preparate za zaštitu kože od sunca, ali se zato o pogubnom uticaju sunčevih zraka na oči malo zna. Najveća opasnost ljudskom oku preti od nevidljivog ultravioletnog zračenja (UV), jake i stalne svetlosti, kao i od plavog svetla, a u najugroženije kategorije spadaju deca, stari, osobe koje rade na otvorenom i osobe sa svetlim očima.
Američki naučnici čak veruju da dugogodišnja izloženost jakim sunčevim zracima povećava rizik od slepila, posebno nakon šezdesete godine.

NAJŠTETNIJI SU UV ZRACI
– Štetni ultravioletni zraci (UV), koji oštećuju kožu, predstavljaju rizik i za oči jer mogu da izazovu brojne zdravstvene tegobe kao što su gubitak vida, katarakta, makularna degeneracija, pa čak i karcinom – kaže dr Delević, oftalmolog Specijalne bolnice za oftalmologiju „Okulus“.
UV zraci uzrokuju razna očna oboljenja, ali mogu i da ubrzaju razvoj postojećih degenerativnih promena. Što je veća izloženost ultravioletnom zračenju, jakoj vidljivoj svetlosti i sunčevim zracima koji se odbijaju od vode, veća je i opasnost od oštećenja oka. Pošto se svetlost raspršuje, nije dovoljno štititi se samo od direktnih sunčevih zraka jer su oči ugrožene i dok sedimo u hladovini. Zato naočare za sunce treba nositi cele godine, naročito leti na moru, zbog odbijanja svetlosti od vode, i na planini gde je zračenje jače.

KAKO DA IZABERETE NAJBOLJE
* Naočare kupujte u optikama jer ćete tamo dobiti i stručnu pomoć.
* Zaboravite na naočare koje ne obezbeđuju 100 odsto zaštite od UV zraka.
* Probajte nekoliko modela i kupite one koje najviše odgovaraju vašoj fizionomiji.
* Drške naočara ne smeju da se usecaju u slepoočnice i moraju lepo da ležu na uši.
* Naočare ne smeju da vam budu ni velike ni male.
Test 1:
Stavite naočare, ispružite ruke ispred lica i pognite glavu na dole (kao da hoćete da pogledate u svoja stopala). Ako vam naočare klize ili spadaju, nisu dobre za vas.
Test 2:
Stavite naočare i nasmejte se. Ako vam udaraju u obraze, potražite drugi model

NIGDE BEZ DOBRIH NAOČARA
– Kvalitetne naočare za sunce predstavljaju jedinu pravu zaštitu od UV zraka i zato ih nikada ne kupujte na ulici. To što imaju obojena stakla ne znači da vam pružaju dobru zaštitu. Naprotiv, zenica se pod njima još više širi, pa štetni zraci lakše i brže prodiru u oko – kaže dr Delević i naglašava da naočare ne treba da budu pretamne jer s njima ne može dobro da se vidi.
Naša sagovornica navodi da stručnjaci američke zdravstvene organizacije „Privent blajndnes“ (Prevent Blindness) preporučuju siva, braon i zelena stakla, velike modele i naočare za sunce koje su zakrivljene ka slepoočnicama. Na taj način se, kaže dr Delević, smanjuje mogućnost od bočnog prodora štetnih zraka.
Većina ljudi bira naočare s najtamnijim staklima ne znajući da i svetla stakla pružaju stopostotnu zaštitu, objašnjava doktorka. Braon, bakarna i boja ćilibara smanjuju bleštanje i poboljšavaju kontrast, pa se preporučuju za vožnju, vodene sportove i sportove na snegu. Siva, zelena i maslinastozelena ublažavaju bleštavost i omogućavaju nam da normalno vidimo, pa njih treba da nose policajci, baštovani, ulični prodavci sladoleda i novina, putari…

TAMNA STAKLA ZA OŠTAR VID
Zaštita očiju od sunca posebno je važna za osobe koje nose naočare s dioptrijskim staklima jer UV zraci mogu dodatno da oštete oko. Njima se svakako preporučuju naočare za sunce sa odgovarajućom dioptrijom jer one pružaju oštar i jasan vid, zaštitu od štetnog zračenja, ali i lep izgled.
– Ako ste kratkovidi ili dalekovidi, ne kupujte naočare na svoju ruku već nakon pregleda oftalmologa, koji će vam odrediti dioptriju. Uz njegov predlog i uz pomoć iskusnog optičara izaberite okvir naočara koji vam najviše odgovara i vrstu dioptrijskih stakala. Ukoliko imate dioptriju veću od plus ili minus 4, birajte naočare od plastike – kaže dr Delević.

Naočare čuvajte u futroli, nikad ih ne spuštajte na sto okrenute okularima na dole, brišite ih specijalnom krpicom, držite ih što dalje od izvora toplote, lakova za kosu i nokte, acetona...

Dioptrijska stakla mogu da budu ravnomerno i trajno obojena u željenu boju, ali postoje i ona koja su najtamnija u gornjem delu, a najsvetlija u donjem delu okulara. Takođe, postoje i fotoosetljiva dioptrijska stakla koja u zatvorenom prostoru izgledaju kao standardne dioptrijske naočare i koja potamne kada se izlože svetlosti. Ona su veoma praktična jer u tom slučaju nećete morati da kupujete i nosite dva para naočara, već samo jedne.

{Zena}

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Briga o očima

“Draža si mi od očinjeg vida draga“, pjevao je jedan pjesnik želeći poka zati koliko je njegova ljubav prema voljenoj osobi velika i nesebična. Iako je dar vida jedna od najvećih vrijed nosti koje posjedujemo, malo nas se o svojim očima brine na odgovarajući način. Dr. Scott Greenstein je poznati američki oftalmolog i autor plana od pet jednostavnih koraka koji nam može pomoći da se o svojim očima brinemo na odgovarajući način.

Obaviti pregled očiju, bez obzira na godine

Redovni pregledi kod oftalmologa nisu obaveza samo onih koji već nose naočale ili sočiva. Dr. Greenstain poručuje roditeljima da svoju djecu odvedu na pregled prije prvog od laska u vrtić i da bez obzira na even tualne dobre rezultate nastave s re dovnim kontrolama svakih nekoliko godina. Većina ljudi misli da, dokle god jasno vide, nema nikakve potrebe da kontrolišu vid. Naprotiv, vid slabi postepeno, stoga će nam redovna kon trola pomoći da na vrijeme otkrijemo eventualne promjene.

Nositi sunčane naočale

Zaštita očiju od sunčevih zraka ne bi trebala biti stvar pomodarstva i trenda, nego obaveza svake osobe koja na ispra van način vodi računa o svom zdravlju. Studije su pokazale da duža i učestala izloženost jakom suncu povećava rizik od pojave katarakte i redukuje sliku u centralnom dijelu retine. Stoga su sunčane naočale u ljetnom, pa i zims kom periodu na područjima gdje ima mnogo snijega, neophodne.
Kontrolisati dijabetes

Dijabetička retinopatija, stanje do ko jeg dovodi visok nivo glukoze u krvi koji oštećuje krvne sudove oka, jedan je od vodećih uzroka sljepoće u svije tu. Svaka osoba koja boluje od dijabe tesa, bilo da je riječ o tipu1 ili tipu2, treba jednom godišnje otići na redovan oftalmološki pregled. Dr. Geenstein ističe da osobe koje dijabetes drže pod kontrolom mogu spriječiti oštećenje vida.

Mrkva nije dovoljna

Iako su nas roditelji uvijek tjerali da jedemo povrće, uključujući i mrkvu, na ovaj ukusni plod zemlje ne treba se previše oslanjati. Kod nekih ljudi koji imaju nezdrave očne nerve ili iz razito suhu rožnjaču, pravilna ishrana može pomoći, ali ti slučajevi su ri jetki. To naravno, ne znači kako ne trebamo imati izbalansiranu ishranu koja poboljšava cjelokupno zdravlje, a koja je jedan od najvažnijih faktora izlječenja kod nekih bolesti, kao što je dijabetes. I da, prestanite pušiti, jer pušenje povećava rizik od nastajanja katarakte.

Odmorite oči od sočiva

Iako je upotreba kontaktnih leća, odnosno sočiva odobrena od zdravst venih organizacija, to ne znači da ih u očima smijemo zadržati koliko god želimo. Sočiva koja stoje predugo u očima, naročito preko noći, mogu dovesti do mnogih infekcija. Iako većina proizvođača garantira sigurnost produžene upotrebe, dr. Greenstein to ne preporučuje.

{Ljepota}

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Namirnice koje hrane naše oči

Čulo vida je najosjetljivije i najvažnije čulo čovjeka. Preko naših očiju primamo sve signale i informacije iz vanjskog svijeta.

Ishrana je veoma važan faktor u očuvanju vida. Bez neophodnih vitamina, minerala i drugih hranjivih supstanci nema niti zdravog vida.

Od vitamina, vitamin A je svakako na prvom mjestu. Nalazimo ga u mrkvi i paprikama, ali u neaktivnom betakarotenskom obliku, koji će uz dovoljno željeza i cinka preći u aktivan oblik ovoga vitamina.. Svima već dobro poznati antioksidans je i vitamin C koji jača krvne sudove oka i bori se protiv slobodnih radikala kojih najviše ima u našim sočivima. Svakodnevnim unosom svježeg voća i povrća osigurati ćemo uparvo onu količinu ovog vitamina koja je potrebna za zdrav vid.

Da bi vanjski signali preko našega oka bili preneseni do mozga, potrebni su zdravi nervi prenosnici. Za njihovo zdravlje zaduženi su vitamini B kompleksa, kao i mineral magnezij koji osigurava veoma važnu prokrvljenost očiju, kao i mozga.

Umjesto nezdravih gaziranih pića, popijte sok od borovnica ili kupina. Ovo bobičasto voće sadrži antocijan, pigment koji poboljšava zdravlje naših očiju, ali i nimalo zanemariv noćni vid i adaptaciju na mrak

{Ljepota}

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Sačuvajte vaše lijepe i zdrave oči!

Ukoliko niste znali, oči su poslije mozga najkompleksniji ogran u našem tijelu. Oči imaju čak dva miliona dijelova i proslijeđuju nam 36 000 informacija svakih sat vremena. Vanjski očni mišići koji pomiću oko su najjači mišići u tijelu. Oči su jedini organ u ljudskom tijelu koji radi sa svojim 100% mogućnost, bez ikakvog odmora. Također, oči mogu u samo jednom trenutku pokrenuti stotine mišića i organa u našem tijelu.
Oči su zaista jedan od najvažnijih organa našeg tijela, te stoga ih trebamo paziti i štititi. Najmanje što možete učiniti je redovno umivanje i obavezno skidanje šminke, posebno prije spavanja. Ako primjetite bilo kakvu promjenu sa vidom, poput zamućenog vida, poteškoća pri čitanju, čestih glavobolja, lošijeg vida na daljinu isl. veoma je važno da se odmah javite očnom ljekaru kako biste na vrijeme liječili bilo kakvu poteškoću. Također, zaštitite vaše oči ukoliko radite neki opsaniji posao, npr u laboratoriji, a poželjno je da oči propisno zaštitite od Sunca, i to ne samo ljeti već tokom cijele godine. Kada čitate ili gledate televiziju, obezbijedite odgovarajuću rasvjetu. Ukoliko vaš posao zahtijeva da provodite mnogo vremena za računarom, čitate ili i jedno i drugo, potrebno je da oči odmorite od vizuelno zahtjevnih poslova. Svakih 12-18 mjeseci otiđite na redovnu kontrolu kod oftalmologa kako bi na vrijeme poduzeli mjere za korekciju vida.

Još jedna veoma bitna stavka kada je zdravlje vaših očiju u pitanju, jeste prehrana jer vaše oči trebaju određene vitamine i minerale za održavanje njihove funkcije i zdravlja. Nedavne studije pokazale su da osobe koje imaju problema s očima i vidom općenito mogu promjene na očima ublažiti i usporiti dnevnim uzimanjem tvari s antioksidacijskim potencijalom u koje ubrajamo cink, selen, vitamin A, vitamin C i vitamin E. Pa tako, trebate jesti namirnice bogate cinkom kojeg ima u soji, iznutricama, špinatu, siru, grašku, tuni, sjemenkama tikve itd. Potom, hranu bogatu vitaminom A kojeg ima u mrkvi, špinatu, žumanjku, ribi i ribljem ulju. Također, važan je i vitamin C kojeg ima u agrumima, šipku, lisnatom povrću, paradajzu, paprikama, kupusu itd. Vitamin E prisutan je u ulju pšeničnih klica, suncokretovom ulju, zelenom lisnatom povrću, jajima, bademu, kikirikiju itd. Također, važan je dovoljan unos namirnica bogatih selenom, a njega možete naći u jajima, luku, soku od narandže, smeđoj riži, sjemenkama suncokreta, škampima itd.
Stoga, pravilno se hranite i čuvajte svoje oči. Iako mnogi kažu kako su oči ogledalo duše, prije bi se moglo reči da su one ogledalo svijeta koji vas okružuje. U toku života pruže vam 24 miliona slika svijeta oko vas, te doprinose 80% vašem ukupnom znanju.

{Ljepota}

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Miopija (Kratkovidost)

Kratkovidost ili miopija (myopia) je stanje kod koga zraci svetlosti padaju u fokus ispred mrežnjače (retine), umesto na nju, zbog čega kratkovidi žmirkaju, škilje pokušavajući da dobiju oštru sliku predmeta. Kratkovidi ljudi udaljene predmete vide zamućeno, a na blizu vide relativno dobro. Znak kratkovidosti je, dakle, nemogućnost jasnog gledanja udaljenih predmeta kao što je TV, tabla u učionici ili objekti ispred automobila pri vožnji. Kratkovidost pogađa ljude između 6 i 40 godina. Nakon 45. godine kratkovidost se smanjuje, tj. vid se poboljšava.

Može se takođe podeliti prema uzroku na:

prelomnu: pri jačoj zakrivljenosti rožnjače
osnu: kada je veća očna osa od 24 mm
indeksna: kod prejakog indeksa prelamanja svetlosti u sočivu, očnoj vodici
akomodacijska: kad postoje akomodacijski grčevi

Klinička slika

Po kliničkom toku kratkovidost može biti:

dobroćudna - benigna
zloćudna - maligna

Benigna kratkovidost se još naziva i školska, javlja se obično od 6 - 15 godina, ne prelazi - 8 dpt i nema komplikacija na mrežnjači ili sudovnjači - horoidei. Koriguje se najslabijim staklima koja daju dobar centralni vid. Prejaka korekcija može dovesti do prelaska u dalekovidost s teškoćama akomodacije.

Maligna kratkovidnost je ređa pojava. Dioptrija se povećava uz naglu ili postupnu pojavu degenerativnih promena na mrežnjači, sudovnjači, staklastom telu, beonjači, vidnom nervu. U ovom slučaju važna je prevencija: izabrati odgovarajuće zanimanje kod koga se vid duže ne zamara, prikladna ishrana bogata vitaminima I hipokorekcija - korekcija manja od dioptrije kako bi se smanjila akomodacija. Smatra se da je mnogo opasnija puna korekcija kojom se postiže jača akomodacija, veće naprezanje oka i pogoršanje degenerativnih komplikacija. Osim ovih preventivnih mera, kod maligne kratkovidnosti se daju i sredstva za širenje krvnih sudova u obliku kapi ili injekcija u oko. Degenerativne promene rešavaju se laserom.

Dijagnoza
Za određivanje stepena kratkovidosti koristi se niz oftalmoloških ispitivanja: sijaskopija, fotoskijaskopija, ispitivanje oštrine vida korekcijom tako da se na jedno pa na oba oka postavlja niz sočiva radi utvrđivanja najprikladnije dioptrije.

Lečenje
Kratkovidost se rešava nošenjem naočara, kontaktnih sočiva ili hirurškim zahvatom. Zavisno od stepena kratkovidosti, naočare ili sočiva treba nositi stalno ili samo povremeno, kad se očekuje gledanje na daljinu, npr. pri vožnji, gledanju filma, predavanjima itd. Kod miopije dioptrija ima negativan predznak. Što je viši broj koji označava kratkovidnost, stanje je teže. Refrakcijski hirurški zahvat može ukloniti problem ili ga smanjiti. Najčešći postupci sprovode se pomoću lasera. Osobe s dioptrijom većom od - 6 imaju veći rizik od nastanka povišenog očnog pritiska (glaukom) i odlubljivnja mrežnjače pa je potrebna redovna kontrola svake godine.

{Stetoskop}

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Glaukom

Glaukom (od grč. glaukos = zelen, zbog sivo-zelenog odsjaja sočiva u zahvaćenom oku) je naziv za grupu bolesti koja vodi ka oštećenju očnog živca i vodeći je uzrok slepila kod ljudi iznad 40 godina. Glaukom nije bolest već sindrom, odnosno skup sledećih simptoma: povišenje očnog pritiska, udubljenje papile očnog živca i oštećenje vidnog polja. Dugotrajno povišen očni pritisak dovodi do druga dva simptoma.

Uzrok nastanka
Glaukom se razvija kada je stvaranje očne vodice povećano ili je njeno oticanje otežano. Tada dolazi do porasta očnog pritiska, do pritiska na nervna vlakna i krvne sudove optičkog nerva i do njihovog oštećenja i uništenja. Postupno se prekida prenos vizuelne poruke do mozga, a rezultat je oštećenje vida i na kraju slepilo.

Podela glaukoma

Glaukomi se dele u tri osnovne velike grupe:

primarni
sekundarni
urođeni (kongenitalni) glaukomi.

Kod primarnog glaukoma postoji povećanje očnog pritiska kojiese ne može dovesti ni u kakvu vezu s nekim očnim ili opštim oboljenjem. Poremećaj u oticanju komorne tečnosti može da nastane zbog bloka ugla korenim delom dužice - angularni oblici ili zbog povećanog otpora u samom zidu ugla – glaukom simplex. Može biti akutni i hronični.
Sekundarni glaukom je povišenje očnog pritiska koje nastaje u toku neke druge očne bolesti (stanja) ili je posledica te bolesti (kao npr. upale, povrede, oštećenja i pomaci sočiva u oku, oboljenja krvnih sudova oka, šećerna bolest, tumori oka).
Urođeni glaukom nastaje jer u uglu prednje očne komore postoji tkivo koje normalno nestaje pre rođenja. Očna vodica ne može oticati i nastaje povišenje očnog pritiska.

Klinička slika
Normalni očni pritisak iznosi 12 - 22 mmHg (milimetara žive).

Prepreka oticanju očne vodice može biti nagla (akutna), povremena (intermitentna) ili dugotrajna (hronična).
Akutna manifestacija je vrlo burna i zahteva hitnu intervenciju. Na izgled zdrav čovek postaje težak bolesnik, s jakim bolovima u jednom oku i licu, pojavom duginih boja oko izvora svetlosti, glavoboljom, mučninom i povraćanjem, ali i dramatičnim "padom" vida. Očni pritisak raste i do 80 mmHg, oko je crveno i tvrdo kao kamen. Ukoliko se očni pritisak ne snizi unutar nekoliko sati pomoću lekova ili operativnog zahvata može doći do ozbiljnih i trajnih oštećenja vida. Glaukomski napadi mogu biti slabiji i češće se ponavljati. S vremenom strada očni nerv i udubljuje se papila vidnog živca (mesto na kome očni živac napušta oko). Ispadi vidnog polja se pojavljuju vrlo rano, ispadi se šire od periferije prema središtu pa bolesnici imaju suženo vidno polje; gledaju kao kroz dvocevku ili tunel. Kraj procesa je slepilo.

Hronični glaukom obično nastaje kao posledica učestalih nelečenih glaukomskih napada i posledičnih priraslica u uglu prednje komore. Očni pritisak je stalno povišen, razvija se udubljenje i propadanje papile očnog živca s ispadima vidnog polja i na kraju nastaje slepilo.
Urođeni glaukom pri visokom očnom pritisku beonjača se rasteže i oko postaje izrazito veliko, što se naziva hidroftalmus ili buftalmus (volovsko oko). Stanje je obično jednostrano. Povećanje očne jabučice može biti vrlo izrazito pa se može dogoditi njeno pucanje i pri najmanjoj traumi. Oko je izrazito osetljivo na svetlost (fotofobija) pa dete pogled i glavu okreće u suprotnu stranu od izvora svetlosti. Bolest može imati i blaži tok s manjim rastezanjem oka).

Dijagnoza
Nakon razgovora s pacijentom obavlja se pregled oka. Rade se određivanje vida, pregled oka procepnom lampom (biomikroskopom), pregled oftalmoskopom (pregled unutrašnjih struktura oka, koji pokazuje, za glaukom tipične, promene na očnom živcu), tonometrija (merenje očnog pritiska), određivanje vidnog polja (periferni i centralni vid) i gonioskopija (sočivo koje se postavlja na oko kako bi se videlo stanje očnog ugla).

Lečenje
Lečenje glaukoma sprovodi se lekovima, laserom i hirurškim zahvatom. Svrha lečenja lekovima je normalizacija povišenog očnog pritiska. Na taj način se sprečava razvoj oštećenja oka iako je osnovna bolest i dalje prisutna. Laserska hirurgija radi se u svrhu pomaganja oticanja očne vodice iz oka. Operacijom se prave novi putevi za oticanje očne vodice.

{Stetoskop}

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

8 stvari koje oči govore o vašem zdravlju

Ako gledate ljude pravo u oči možete saznati ili ne da li su iskreni. Ali, oko može da "kaže" mnogo i o vašem holesterolu, stanju jetre, dijabetesu. Saznajte kojih 8 bolesti možete videti golim okom.

Oči su jedinstven prozor u ljudsko zdravlje, a oftalmolog Andrew Iwach, iz Američke asocijacije oftalmloga, kaže da su to posebna mesta u ljudskom organizmu gde možemo videti vene, arterije i nerve. Zato pregledom u oko možete otkriti veoma zanimljive podatke.

NEDOSTATAK OBRVA
Žene tanje obrve zbog mode, ali ako vam nedostaju na pojedinim mestima, krajevima mogu da ukazuju na problem sa tiroidnom žlezdom.

ČMIČAK
Mala izraslina, najčešće u unutrašnjosti ili spoljašnjosti gornjeg ili donjeg kapka, je ružan detalj, ali i znak da biste trebali da se pozabavite svojim zdravljem. Ako čmičak ne prolazi mesecima može da indikuje karcinom lojne žlezde.

ŽUĆKASTE FLEKE NA KAPKU
Xanthelasma palpebra je medicinski izraz za ovu pojavu koja krije problem sa holesterolom. Ukoliko ih imate znači da imate povišen holesterol. Koliko god da su male ove fleke su zapravo masne naslage.

PECKANJE OČIJU ISPRED KOMPJUTERA
Ova pojava znači da ste ili radoholičar ili da previše vremena provodite ispred monitora računara. Uzrokuje je nedostak kontrasta na računaru, nego na običnom papiru. Vaše oči su umorne i taj problem će se pogoršavati sa godinama.

CRVENILO
Ako je crvenilo praćemo kijanjem, curenjem nosa, kašljanjem, u pitanju, je najverovatnije neka vrsta alergije. Možda je u pitanju samo kozmetika koju koristite, ali ovu pojavu treba da ispitate.

ŽUĆKASTA BEONJAČA
Kod beba je ovo normalna pojava koja je posledica žutice. Kod odraslih ukazuje na poremećaj rada jetre, žučne kese, može da indikuje i hepatiis ili cirozu.

IZRAŽENE OČI
Ako vam oči "štrče" imate problem sa radom tiroidne žlezde. Ovo je poznat simptom.

SUVE OČI OSETLJIVE NA SVETLOST
Ako oči nemaju prirodnu potrebnu vlažnost, to otkriva da vam je imuni sistem slab. Ovaj sindrom pogađa najčešće žene preko 40. godina koje boluju od autoimunih bolesti kao što su lupus ili reumatoidni artritis.

{Zena}

Lane86 · **~The last lady~**

Koji su to najčešći problemi s očima?

Najčešći problemi koji se mogu pojaviti su: umor, zamagljenost, upala, suhoća oka... Ponekad Vam se pred očima mogu pojaviti i tačkice... Sve su ovo, u principu, česta stanja koja se u pravilu sama poprave, ali ako se desi da potraju duže, obavezno potražite pomoć oftalmologa...

Oči vam se mogu umoriti, a vid zamagliti ako provodite mnogo vremena pred računarom ili gledajući televiziju... Upotreba računara Vam neće uzrokovati trajno oštećenje vida, no može uzrokovati nelagodu... Ako od pre imate problem s očima koji niste ispravili/izlečili, korišćenjem računara vaše će se oči dodatno naprezati, a vid Vam se može zamagliti... Ako ste koncentrisani na rad na računaru ili na gledanje televizije, redje trepćete, te Vam se zbog toga mogu isušiti oči...

Pojava tačkica pred očima

Tačkice se pojavljuju kao mrljice koje ponekad vidite pred očima... Vrlo su česte i iritantne, ali prilično su bezopasne... Možete ih imati dugo, a u pravilu spontano nestaju... Ponekad tačkice pred očima mogu biti znak nečeg ozbiljnijeg - ako vidite nove tačkice ili iznenadno sevanje pred očima ili ste izgubili djelimično vid, to mogu biti znakovi da su vam oči u opasnosti, stoga bez odlaganja idite doktoru specijalisti...

Treperenje/titranje oka

Blefarospazma je nevoljno trzanje mišića kapka koje obično uzrokuje stres ili umor... Treperenje oka je često stanje, koje se svako malo ponavlja, obično na istom oku ili na istom prostoru oko kapka... Vi možete trzanje jako osetiti, ali drugi ljudi u vašoj okolini obično neće primetiti promene, izuzev ako im kažete da direktno gledaju u vaše oko... Rešenje za ovaj problem je odlazak na spavanje što ranije... Naravno, ako problem duže potraje, potražite pomoć oftalmologa...

Zamagljen vid noću ili zbog slabije rasvete

Postoji mnogo razloga zbog kojih vam se može zamagliti vid noću... Npr. umorni ste od posla i vaše su oči izmorene... Ako ste dalekovidi ili patite od astigmatizma, tokom dana ćete to moći kompenzirati, ali kad se oči umore, vid može postati zamagljen... Može se desiti da ste malo kratkovidi... To Vam neće smetati pod normalnom rasvetom, no oseti će te to pri slabijem svetlu... Posetite oftamologa i proverite Vašu dioptriju... Još jedan razlog zbog kojeg Vam se vid može zamagliti je isušenost očiju... Do toga dolazi najčešće ako ste celi dan blizu radijatora ili klima uređaja, te Vam se suze u očima isuše, ali odmah nakon što par puta trepnete bi se trebalo pročistiti...

Staklaste oči

Obično se javlja kao manja infekcija kapka, koja uzrokuje iritaciju prilikom buđenja, te jače lučenje suza... Suve oči uzrokuju brojni faktori: opšte zdravstveno stanja, uticaj okoline, lekovi... Suvoća očiju podstiče stvaranje suza, ali može se raditi i o blagoj alergijskoj reakciji, stranom tielu u oku, i sl..... Bilo bi dobro da odete na pregled kod doktora i proverite tačan uzrok problema...

Sprečite naprezanje očiju

Problem suvih očiju, te smanjenje rizika pojave umora ili upale očiju dok čitate ili koristite računar najbolje rešavate redovnim odmaranjem, te povremenim skretanjem pogleda na predmete različitih udaljenosti u prostoriji...

Nekoliko saveta za lepe, blistave oči:

1. Pokušajte koristiti umetne suze... Potražite u apotekama i pitajte za savet koje bi Vama mogle najbolje odgovarati...

2. Smanjite upale... Cyclosporine emulzija i slični proizvodi Vam mogu pomoći u povećanju proizvodnje suza i smanjiti upalu koja dovodi do crvenila i hronično suvog oka...

3. Kontrolišite svoju okolinu... Ventilatore, klima uređaje i druge proizvode koji vam direktno duvaju u lice i oči držite podalje od sebe... Oni povećavaju isparavanje suza i stvaraju suvu površinu oka...

4. Odmorite oči od kontaktnih sočiva... Ako nosite sočiva, proverite, pre svega, da li ih pravilno nosite i održavate... Ako da, onda porazgovarajte sa svojim doktorom o privremenom prekidu nošenja istih... Kontaktna sočiva mogu pogoršati simptome suvog oka i crvenilo...

5. Posjetite svog doktora... Oftamolog Vam može pomoći u odredjivanju tačnog leka za natečene, crvene ili suve oči...

~bh.bebe.zdravlje~

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Saznajte šta sve piše na očnom dnu

Oči su ogledalo duše jer u njima piše da li je neko tužan, veseo, umoran ili ljut, ali iz njih može da se sazna mnogo i o opštem zdravstvenom stanju organizma. Nekada su promene i poremećaji toliko očigledni da se vide i golim okom, ali većina se ipak otkriva detaljnim pregledima očnog dna.

Oštećenja očnog živca su nepopravljiva pa je jako bitno na vreme otkriti njihov uzrok
– Očno dno (fundus oculi) unutrašnji je deo oka koji se nalazi iza sočiva. Pregled očnog dna uključuje pregled staklastog tela, papile (početak vidnog živca), krvnih sudova, mrežnjače, makule (žute mrlje) i perifernih delova mrežnjače (retine). Veoma je pouzdan u otkrivanju promena u oku i poremećaja u organizmu – kaže dr Slađana Delević, oftalmolog i medicinski direktor Specijalne bolnice za oftalmologiju „Okulus“.

Krvni sudovi kao na dlanu
Očno dno je, objašnjava doktorka, veoma složeno jer se na njemu, osim očnog živca, nalazi i žuta mrlja, poznata i kao tačka jasnog vida. Ona nam omogućava da čitamo, pišemo i da jasno vidimo konkretne predmete koje posmatramo. Oko nje se nalaze druge nervne ćelije koje omogućavaju periferni vid.
Na očnom dnu nalazi se i čitava mreža krvnih sudova koja hrani mrežnjaču. To su jedini krvni sudovi u organizmu koji mogu da se posmatraju bez doplera, kontrasta, odnosno neinvazivnim pregledima.
– Upravo zbog ove kompleksne strukture pregled očnog dna pruža lekaru uvid ne samo u bolesti oka nego i u celokupno zdravstveno stanje organizma – kaže dr Slađana Delević.

Promene se lako uočavaju
Pregledom očnog živca otkrivaju se oštećenja koja su posledica glaukoma (očnog pritiska), neuroloških bolesti kao što je multiplaskleroza, povreda, tumora na mozgu, promena u očnoj duplji i drugim okolnim strukturama. Oštećenja očnog živca su nepopravljiva, pa je jako bitno na vreme otkriti njihov uzrok.
Posle 40. godine preventivne preglede treba raditi jednom godišnje. Ako spadate u rizične grupe, na pregled treba ići i češće
Međutim, pregled žute mrlje je jako značajan za procenu vida. Ukoliko postoje oštećenja žute mrlje, dolazi do slabljenja ili gubitka centralnog vida, a na njih treba posumnjati ukoliko se prilikom čitanja u sredini teksta javljaju rupe, talasi i zakrivljenja.
Oštećenja žute mrlje mogu biti urođena ili stečena usled starosti. Da bi se predupredile ove degenerativne promene, oftalmolozi preporučuju uzimanje određenih vitaminskih suplemenata, dok se za lečenje postojećih promena koriste lekovi.
Pregledom očnog dna može da se ispita i stanje krvnih sudova mrežnjače. Ukoliko na očnim arterijama i venama postoje određena oštećenja, treba detaljno ispitati i druge krvne sudove u organizmu jer postoji velika verovatnoća da su i oni u lošem stanju.
Oštećenja krvnih sudova nastaju usled dijabetesa, povišenog krvnog pritiska i aterosklerotičnih bolesti koje su posledica visokog nivoa holesterola i drugih štetnih masnoća.

Zabranjena vožnja posle pregleda
– Da bi se uradio pregled očnog dna, zenice treba da budu dobro raširene, a to se radi ukapavanjem kapi. Nakon toga lekar mikroskopom posmatra očno dno pomoću specijalnih lupa koje mu omogućavaju da sagleda i najsitnije detalje. Ukoliko je potrebno, lekar će predložiti dopunske dijagnostičke preglede – kaže dr Delević.
Na sreću, danas se koriste aparati koji prave trodimenzionalne snimke očnog živca ili žute mrlje (HRT i OCT) i omogućavaju rano otkrivanje i najsitnijih promena. U nekim slučajevima potrebno je uraditi i snimanja pomoću kontrastnih supstanci da bi se utvrdilo stanje krvnih sudova mrežnjače (fluoresceinska angiografija).
Pregled očnog dna nije bolan ni neprijatan, pa se pacijenti žale samo na jačinu svetla i zamućenje vida usled širokih zenica. Posle pregleda preporučuje se nošenje naočara za sunce, a dok traje dejstvo kapi za širenje zenica, treba izbegavati vožnju, čitanje i pisanje.

Neophodne su redovne kontrole
Dr Slađana Delević naglašava da pacijenti određenih kategorija moraju redovno da odlaze na preglede očnog dna kako bi imali bolji uvid u svoje zdravstveno stanje. Ovi pregledi ukazaće im na to da li je došlo do pogoršanja osnovne bolesti, kao i na uznapredovale degenerativne promene u samom oku.
1. Oboleli od dijabetesa. Što bolest duže traje, pregledi su češći.
2. Pacijenti koji boluju od arterijske hipertenzije, naročito oni čiji krvni pritisak nije stabilan.
3. Osobe sa srednjim i visokim stepenom kratkovidosti pošto kod njih dolazi do istanjenja i pucanja mrežnjače.
4. Pacijenti koji pate od glaukoma, povišenog očnog pritiska.
5. Svi ljudi stariji od 50 godina – preventivno.

{Zena}