Kako ukloniti stres...

anchi22 · **•• 20:01 ••**

Stres je moguće ublažiti i otkloniti. Ali ako poznate metode, poput dužeg i redovnog sna, vežbanja i ujednačene ishrane ne pomognu, zašto ne biste probali nešto drugačije.

Većina ljudi je svesna onoga što kod njih izaziva stres. Problemi sa novcem, usklađivanje obaveza na poslu i kod kuće, brzina života koji vode... Sve su to faktori koji mogu dovesti do ivice.

Pročitajte koje to sve bizarne metode ljudi koriste kako bi otklonili stres i isprobajte neku od njih. Možda deluje i na vas.

Masaža zmijama
Neki ljudi uživaju u tome da im zmije koje nisu otrovne gmižu po leđima i telu. Što veće zmije, to je veći pritisak na mišiće, a time se i pritisak i napetost tela brže otklanja.

Masaža vilice
Masiranje oblasti oko vilice kako bi se otklonila napetost mišića može dosta da pomogne. Ukoliko je kontrakcija mišića vilice česta, javljaju se glavobolje i drugi bolovi, pa pritisak na ove mišiće otlanja napetost.

Brčkanje u pivu
Ako vas krigla piva opušta, možda bi kupanje u kadi punoj piva moglo da otkloni sav stres koji se u vama nakupio. Pivo, zagrejano do temperature pogodne za kupanje pogodno deluje na relaksaciju mišića, a najzaslužniji za to je hmelj (Humulus lupulus), koji deluje kao sedativ.

Hmelj se može nabaviti i u mnogom prodavnicama zdrave hrane u vidu ekstrakta, a nekoliko kapi hmelja u čaši vode takođe može pomoći kao anti-stress terapija.

Peglanje
Peglanje nije baš popularan kućni posao, ali pokreti koji se kod peglanja prave mogu biti izuzetno korisni kod otklanjanja tenzije i stresa. Ovi pokreti dovode se u vezu sa meditacijom, a ona je poznata kao odličan recept za umirenje tela i uma.

Kupanje u cveću
Još od davnina ljudi koriste cveće u svojim kupkama, jer je poznato da medicinska svojstva biljaka i cveća značajno utiču na regeneraciju organizma, dok prijatni mirisi omogućuju protok energije.

Upravo ti mirisi cveća utiču na limbički deo mozga, koji je povezan sa emocijama. Umesto pravog cveća možete koristiti i esencijalna ulja lavande ili nane, koja okrepljuju i umiruju.

Vrištanje
Iako mnogi ljudi mogu da vrište spontano, mnogima je za to potrebna priprema u vidu zatezanja ruku, ramena, grudi, lica... Stručnjaci ističu da vam za vrištanje nije potrebno otvoreno polje, gde nema nikoga. Punom snagom možete vrištati i u jastuk, a samo 10 sekundi vrištanja je dovoljno kako bi se otklonio nagomilani stres.

Zamračite se
Pre pojave elektriciteta, ljudi su se budili u zoru, a na spavanje odlazili u sumrak. Danas, svetlo je sa nama čak i dok spavamo. Ovo značajno utiče na sposobnost organizma da luči melatonin, koji nam pomaže da mirno spavamo.

Nedostatak zdravog sna kod osobe može smanjiti sposobnost da se efektno izbori sa dnevnim problemima, što na kraju do vodi do stresa i razara imuni sistem.

Preporučuje se gašenje ili smanjivanje svetla, bar sat vremena pre spavanja, a alternativa je nošenje maske preko očiju za vreme spavanja.

(MONDO)

gkukolj · **-tončica-palončica-**

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Stalno ste pod pritiskom? Ponekad imate osjećaj da vas hrana koju unosite čini još više umornima?

Istina je da neke namirnice sadrže sastojke koji vam mogu, kako pomoći pri redukciji stresa, tako vas i učiniti još umornijima i iscrpljenijima. Ovo su neke koje su definitivno na strani vašeg zdravlja!

Narandže

Poznato je da vitamin C reducira količinu stresa i krvni pritisak vraća u normalno stanje nakon stresnih situacija. Vitamin C je također poznat i po tome što podiže imunitet.

Bademi, pistacije i orasi

Bademi su puni vitamina B i E koji podižu imunitet,dok orasi i pistacije snižavaju povišen krvni pritisak.

Špinat

Nedostatak magnezija može uzrokovati glavobolje i stalan osjećaj umora. Jedna šolja špinata opskrbljuje 40%dnevnih potreba za magnezijem.

Losos

Prehrana bogata omega-3 kiselinama čuva srce od bolesti. Također, omega-3 masne kiseline reduciraju i uravnotežuju hormone stresa kortizol i adrenalin.

Sušene kajsije

Bogate su magnezijem, koji je kontrolor stresa, kao i prirodni način za opuštanje mišića.

Pureće meso

Pureće meso sadrži amino kiselinu zvanu L-triptofan., koja potiče lučenje hormona sreće, serotonina. Ovo je razlog što se većina ljudi koji čestoi konzumiraju pureće meso osjećaju opušteno, a ponekad i usporeno nakon obroka sa puretinom. L- triptofan ima smirujući efekt.

Avokado

Mononezasićene masnoće i kalij iz avokada pomažu pri smanjenju krvnog pritiska. Stručnjaci se slažu da je hrana bogata kalijem idealna za borbu protiv visokog krvnog pritiska, a u avokado sadrži veću količinu kalija od banana.

Zeleno povrće

Brokule i svo tamno zeleno povrće su vitaminske bombe koje vam pomažu povratiti energiju u vrijeme stresnih perioda.

Naporno vam je na poslu i svakodnevno vam se nakuplja sve više stresa?
Stres je naša reakcija na bilo kakav poticaj (fizički, mentalni, emocinalni, unutarnji ili vanjski) koji nas uzrujava. Svatko se na svoj način nosi sa stresom, a kada su reakcije neprimjerene mogu dovesti i do problema sa zdravljem. Bolesti najčešće povezane sa osobama koje su pod stresom su srčana oboljenja, visoki tlak i rak.

Osim toga, doktori sve više primjećuju utjecaj stresa na zdravlje i njegovu povezanost s astmom, alergijama, migrenom, čirom na želucu, problemima s probavom i kožnim oboljenjima. U stvari 75 -90 posto svih posjeta liječniku vezano je uz stres.

Kako biste se efikasno pozabavili stresom, prepoznajte izvore stresa bilo u vama samima ili u okolini, a onda planirajte strategiju kojim ćete ga se riješiti.

Sve nekih od načina koji će vam pomoći u tome:

1. Ustajte rano – barem sat vremena ujutro odvojite kako biste se mirno pripremili za dan i organizirali se.

2. Podijelite teret obaveza (koje možete) s obitelji i kolegama na poslu.

3. Odmorite se u toku dana, makar i na 10 minuta, kako biste razbistrili um i došli do zraka

4.Odvojite vrijeme u tjednu za vježbanje. Vježbanje je izvrsno za izbacivanje negativne energije.

5. Nemojte na sebe preuzeti previše obaveza odjednom.

6. Dozvolite si da budete nesavršeni, barem s vremena na vrijeme.

7. Naučite reći “ne”.

8. Riješite se suvišnog nereda iz života

9. Povremeno se opustite uz dobru glazbu.

10. Naučite opraštati.

Smanjite stres i ojačajte imunološki sustav

Stres je postao konstantan faktor u današnjem brzom svijetu. Ako ne provjeravamo razinu stresa kojem smo izloženi, možemo ubrzo osjetiti negativne posljedice za naše zdravlje. Način na koji se nosite sa stresom može značiti razliku između zdravlja i poletnosti ili osjetljivosti na bolest i zaraze. Stres može oslabiti imunološki sustav i ubrzati proces starenja. Vaša sposobnost opuštanja utječe na vašu vitalnost, pomlađivanje i dugovječnost.

Zdrav imunološki sustav regulira proces ozdravljivanja našeg tijela, te ga štiti od infekcija i zaraznih bolesti. Stres može kompromitirati funkcioniranje imunološkog sustava, što može rezultirati prehladama, gripom, umorom, poremećajima krvožilnog sustava i preranim starenjem. Stres povećava krvni tlak, ubrzava rad srca, povećava razine glukoze, adrenalina i slobodnih radikala. U stresnim situacijama organizam je u stanju “pripreme za borbu ili bijeg”, srce je opterećeno, a javlja se i osjećaj tjeskobe i depresije.

Zaštita imunološkog sustava je vrlo bitna za dug život, osjećat ćete se mlađi i bit ćete zdravi. Dajemo vam savjete kako na prirodan način smanjiti stres, poboljšati imunološki sustav i usporiti starenje.

Šetnja i fizička aktivnost (ples, vožnja biciklom, plivanje, …)

Redovita vježba i fizička aktivnost jačaju vaš imunološki i krvožilni sustav, srce, mišiće i kosti. Isto tako stimuliraju oslobađanje endorfina, poboljšavaju mentalno funkcioniranje, koncentraciju i kognitivne procese, snižava kolesterol, krvni tlak, kortizol i druge hormone stresa. Ako vježbate tri puta dnevno po 10-minuta, isto je učinkovito kao i 30-minuta vježbe, a mnogo ćete lakše uklopiti u dnevne aktivnosti.

Joga i istezanje

Polagani pokreti i kontrolirani stavovi joge učvršćuju snagu mišića, poboljšavaju fleksibilnost, pokretljivost, ravnotežu, disanje, krvni tlak, a pozitivno djeluju na smirenost, usredotočenost i bristrinu uma. Istezanje umanjuje mentalni i fizički stres, napetost i tjeskobu, poboljšava san, smanjuje krvni tlak i umiruje rad srca.

Smijeh i humor

Ima nešto istine u izreci smijeh je najbolji lijek. Smijanje smanjuje hormone stresa poput adrenalina (epinefrin) i kortizol. Povoljno djeluje i na imunološki sustav, povećavajući broj i aktivnost limfocita. Ove stanice predstavljaju prvu liniju obrane protiv virusnih oboljenja i oštećenih stanica. Pronađite humor u stvarima koje vas okružuju i bavite se aktivnostima gdje se puno smijete kako bi povećali svoj imunološki sustav i otpornost na bolesti.

Zdrava prehrana

Jedite hranu bogatu antioksidansima (poput vitamina A, C, E i likopena), omega-3 masne kiseline i folne kiseline. Antioksidansi vam pomažu neutralizirati slobodne radikale, to su molekule koje oštećuju stanice i jedan su od uzroka srčanih bolesti, raka i preranog starenja. Omega-3 masne kiseline (polinezasićene kiseline) imaju protuupalno djelovanje, povoljno djeluju na kardiovaskularni i imunološki sustav. Vrlo su korisne u prevenciji i kontroli visokog kolesterola, hipertenzije, srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa, depresije, upalnih i autoimunoloških poremećaja. Folne kiseline sprečavaju slabljenje kognitivnih funkcija, oštećenja krvnih žila i moždanih stanica, tako da snižavaju razinu homocisteina. Imaju povoljan učinak na DNA strukturu (što je vrlo važno kod starenja i u trudnoći) i na crvene krvne stanice. Izvrsni izvori hrane za ove nutrijente su :

Antioksidansi – bundeve, slatki krumpir, mrkva, kelj, grejp, borovnice, jagode, lubenice, naranče, paprike, rajčice, brokula, sjemenke suncokreta, bademi i maslinovo ulje.

Omega-3 masne kiseline- sjemenke lana, orasi, soja, losos i sjemenke bundeve.

Folne kiseline – tamnozeleno lisnato povrće, grah, šparoge, kelj pupčar i repa.

Glazba

Slušanje omiljene glazbe je izvrsna metoda smanjenja stresa i oslobađanja od tjeskobe. Vaš ukus za glazbu određuje kakva vrsta umirujućih zvukova najbolje ublažuje napetost, krvni tlak, te vas opušta. Obratite pažnju na to kako se osjećate kad čujete određenu pjesmu ili vrstu glazbe, i nastavite slušati ono što ima na vas umirujući učinak.

Spavanje

Dovoljna količina sna ima veliki utjecaj na razinu stresa, imunološke funkcije i otpornost na bolesti. Kronično pomanjkanje sna vas može ostaviti nervoznim, zaboravljivim, sklonim nezgodama a možete imati i probleme sa koncentracijom, a bit će vam teže nositi se sa svakodnevnim zadaćama. Dugoročno pomanjkanje sna može rezultirati srčanim bolestima, moždanim udarom, hipertenzijom i tjeskobom. Za vrijeme spavanja vaš se organizam i imunološki sustav obnavljaju. Probajte spavati 7-8 sati svaku noć. Upamtite da odmor i relaksacija idu ruku pod ruku.

Pozitivno razmišljanje

Optimizam može suzbiti negativan utjecaj stresa, napetosti i tjeskobe na vaše tijelo i imunološki sustav. Često način na koji percipirate stvari određuje da li će vas nešto uzrujati mentalno i fizički. Pozitivan stav, pronalaženje dobrog u životu i gledanje na vedru stranu stvari povećava vašu sposobnost da se učinkovito nosite sa stresom.

Čaj

Redovito konzumiranje čaja kroz dan pomaže jačanju vašeg imunološkog sustava i sposobnosti tijela da se bori protiv infekcija i bakterija. Zeleni i crni čaj sadrže korisnu aminokiselinu zvanu L-teanin, koja povećava sposobnost organizma da se bori protiv infekcija. Isto tako poboljšava sposobnost opuštanja, smirivanja i opće dobrobiti organizma utjecajem na oslobađanje i koncentraciju neurotransmitera (poput dopamina, seratonina i GABA) u mozgu.

Hidroterapija

Relaksacija u toploj kupci opušta upaljene mišiće i zglobove, smanjuje stres i napetost i povoljno utječe na spavanje. Dodajte još smirenu glazbu, slabije osvjetljenje i mirisnu pejnušavu kupelj i stvorili ste jeftin i prikladan spa doživljaj u privatnosti svog doma.

Kako bi bolje započeli dan, probajte slijedeći recept, pun antioksidanata i Omega-3 masnih kiselina:

Shake od banana i jagoda

1 banana
1 šalica jagoda (smrznutih ili svježih)
1/2 šalice soka od naranče
1/2 šalice mlijeka od soje
1 žlica sjemenki od lana
1 žlica meda

Izmiksajte sve sastojke u multipraktiku na 1-2 minute, dok smjesa ne postane kremasta i glatka.

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Šta sve može stres?

O svakodnevnoj izloženosti stresu na svakom koraku danas je suvišno govoriti. Koliko stres može biti štetan za naše zdravlje, govore i posljedice koje ostavlja na naš organizam, a koje vam donosimo u nastavku.

Debljina
Svi oni koji stres okrivljuju za svoju prekomjernu težinu, zapravo su jednim dijelom sigurno upravu. Naime, posljednje istraživanje je dokazalo da stalan rast nivoo kortizola, hormona stresa, može uzrokovati pretilost, i to posebnou kombinaciji sa depresijom. Ukoliko je naš organizam pod stresom teško će probavljati hranu i što je najgore neće je pretvoriti u energiju nego u nepoželjno masno tkivo.

Plodnost
Dokazano je da hormon stresa sprječava normalnu funkciju reproduktivnih organa žene, ali i muškarca. On zapravo smanjuje razinu spolnih hormona bez kojih nije moguća ovolucija, a također zaustavlja i stvaranje sperme uz dodatne poremećaje seksualne aktivnosti.

Šećerna bolest
Dijabetes ili šećernu bolest obično povezujemo sa genima, međutim stres je jedan od glavnih okidača u nastanku ove bolesti. Naime, usljed nekog stresnog događaja ćelije naše gušterače pojačano proizvode inzulin koji je zadužen za smanjenje nivoa šećera u krvi. Njegove rezerve se toliko iscrpljuju da gušterača nakon nekon vremena nije umugućnosti da proizvodi dovoljno inzulina, i reguliše nivo šećera, što dovodi do dijabetesa.

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

STRES

Osjećate li svakodnevni stres? Previše stvari morate obaviti, a imate premalo vremena? Čini vam se da biste mogli eksplodirati?

Možda se čini nemogućim, ali možete naučiti živjeti bez stresa jednostavno slušajući se. Ne slušajući, nego slušajući sebe. Slušajte kakve zahtjeve stavljate pred sebe i što je važnije slušajte način na koji ih govorite.

Većina ljudi uopće ne polaže nikakvu pažnju na način razgovora sa samima sobom. Prema drugima su ljubazni, a prema sebi se ponašaju kao zapovjednici. To je zbog toga što nam nikad nitko nije ukazao na važnost razgovora sa samima sobom, te koliko on utječe na naše zadovoljstvo, ali i razinu stresa u životu. Doslovno možete potpuno eliminirati stres, promijenite li način na koji razgovarate sa sobom.

Vjerojatno kao i većina drugih ljudi sebi ste postavili previše zahtjeva, a postavljajući zahtjeve i sami sebi stavljate pritisak njihovog ostvarenja što direktno vodi do stresa.

Kada ponovno sami sebi postavite neki zahtjev, nakon njega postavite i rečenicu: „što ako ne?“. Na taj način ćete uvidjeti da se ništa strašno neće dogoditi ako i ne ispunite taj zadatak. Često će odgovor na takvo pitanje biti samo: „To bi bila katastrofa“. Zbog čega? Ne razradite li odgovor on će u vama proizvesti još više stresa.

Morali biste iz svoje glave potpuno izbaciti izjave tipa - moram. Njih zamijenite s –trebam ili želim.

Nakon toga, ako nešto ne bude išlo prema vašim željama, zamijenite miso – katastrofa, u jednostavno – nije dobro. Jer svaku katastrofu ćete teško podnijeti, a kada nešto nije dobro, to se može riješiti.

Što ako danas ne stignete u banku? Što ako zakasnite 5 minuta po dijete? Naravno da to nije nešto što biste željeli, možda će to i imati posljedice koje neće biti dobre, ali hoće li proizvesti zaista katastrofu koju nećete moći podnijeti?!

Zapamtite da se katastrofalne stvari neće dogoditi samo zbog toga što niste stigli napraviti sve što ste željeli. Katastrofe se najčešće dešavaju zbog više sile, a na nju ne možete utjecati.

Često stres uzrokuje i rečenica „ne mogu to podnijeti… to je..“. Možda vam se neće sviđati rezultati ako stvari ne krenu po vašim željama, ali vjerujte, možete to podnijeti.

Za promjenu razgovora sa samima sobom trebat će vam dosta vježbe. Ne očekujte da će se promjene dogoditi preko noći, poput čarolije. Svakodnevno morate obratiti pažnju kako razgovarate sa sobom, slušajte svoje izjave i izbacite „moram“ rečenice.

Ipak stresne situacije ponekad ne možemo izbjeći, između ostalog, možda i ne trebamo pokušavati izbjegavati neke situacije samo zbog toga što su stresne, jer na taj način mijenjamo i svoju osobnost. Zbog toga bismo morali naučiti nositi se sa stresom i ublažiti njegove posljedice.

* Redovito se opuštajte i naučite meditirati

* Odvojite dovoljno vremena za razonodu. Izvan radnog vremena se bavite stvarima koje vas zanimaju.

* Povremeno razbijte ustaljene navike baveći se nečim novim.

* Napravite redovit raspored spavanja i čvrsto ga se pridržavajte.

* Dosta se odmarajte.

* Vježbajte redovito.

* Izbjegavajte žuriti.

* Ne preskačite obroke zbog žurbe.

* Pišite o stvarima koje vas muče. Zapitajte se što je najgore što vam se može dogoditi? Je li problem zaista vrijedan zabrinutosti.

* Izbjegavajte samosažalijevanje.

* Naučite ponovno uspostaviti ravnotežu nakon stresnog događaja.

* Otvorite se. Stvarajte nova prijateljstva. Trudite se približiti drugim ljudima.

* Kada se nađete u stresnoj situaciji napravite stanku. Ušutite i deset puta duboko udahnite i izdahnite.

* Ne galamite, bez obzira koliko situacija bila stresna naučite se stišati.

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Čokoladom protiv stresa

Sigurno ste već pročitali negdje da je čokolada zdrava. Ako dnevno pojedemo 40 grama crne čokolade ona će smanjiti hormon stresa kod ljudi koji su mu jako izloženi. Ono što smanjuje sters su flavinoidi iz kakaa.
Sprovedeno je istraživanje djelovanja čokolade. Ono je pokazalo da je dnevna konzumacija 40 grama crne čokolade tokom dvije sedmice dovoljna da modificira metabolizam kod zdravih osoba. Onda su istraživanje isprobali na 30 osoba pod stresom. Uz korištenje protonske nuklearne magnetske rezonance (1H NMR), spektroskopije i spektrometrije (MS), utvrđivali su dnevne metaboličke promjene koje su se događale kod ispitanika, koji su dvije sedmice jeli 20 grama crne čokolade ujutro i 20 grama popodne.
Rezultati su pokazali da su čokoladom izazvani metabolički učinci statistički značajniji samo kod osoba sa visokim stepenom tjeskobe. Crna čokolada snizila je razinu adrenalina, noradrenalina, normetanefrina, kortikosterona te hormona stresa kortizola u posmatranoj grupi ispitanika.
Također svakodnevna konzumacija crne čokolade može voditi do dugoročnih povoljnih posljedica za zdravlje koje su povezane sa ublažavanjem stresa.

{Ljepota}

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Stres nas svagdašnji

Suvremeni način života pun je stresa zbog teškog usklađivanja dugog radnog vremena i obiteljskih obaveza, pa je mnogim ljudima vrijeme dragocjeno. Velik problem predstavlja priprema zdravih, uravnoteženih obroka. Upravo zbog stresa koji je prisutan u životu zaposlenih ljudi još je važnije da svoj organizam opskrbite hranom koja mu je potrebna kako biste dobro obavili svoje svakodnevne zadatke i uspješno se nosili sa stresom i pritiskom koje donosi užurbani način života.

Postoji štetan i pozitivan stres. Pozitivan stres je neznatan i potiče na djelovanje i napredovanje. Pokreće energiju aktivnosti koja nas čini brzima i sposobnima, primjerice u slučajevima opasnosti. Štetan stres je svaki iole veći stres koji iscrpljuje snagu i slabi otpornost tijela. Posljedice mogu biti neuroza, oslabljen imunitet, pretjerana osjetljivost ili loš san. Taj stres remeti i metabolizam, izaziva poremećaje u prehrani koji rezultiraju prekomjernim debljanjem ili mršavljenjem. Kako bi postigli ravnotežu organizma potrebna su nam tri bitna faktora: opuštanje, spavanje i zdrava prehrana!

Samo dobra prehrana ne daje imunitet od svih problema koje stres uzrokuje. Moramo kombinirati dobriu ishranu sa strategijama svladavanja stresa kako bismo stres mogli kontrolirati. Lako je u trku preskočiti obrok ili posegnuti za brzom hranom, ali isto je tako lako pripremiti i optimalan, hranjivi obrok zahvaljujući shake napitku Formula 1!

* Ono što jedete i pijete može pomoći ili odmoći sposobnosti vašeg tijela da se nosi sa stresom
* Vaše tijelo može optimalno funkcionirati samo ako mu date najbolje gorivo
* Loša hrana, previše šećera i masti, te prerađenih ugljikohidrata i alkohola mogu imati negativan utjecaj na vašu sposobnost „obračunavanja“ sa stresom, te pojačati osjećaj umora, razdražljivosti i stresa
* Ako „nosite“ prekomjernu težinu, to može izazvati mnogo stresa vašem tijelu i u svakodnevnom životu

Mentalni stres također je vrlo čest u današnjem svijetu. On svakodnevno iscrpljuje snagu našeg imunosustava. Mnogi stručnjaci za zdravlje preporučuju redovito uzimanje dodataka s vitaminima i mineralima kako bismo pomogli našem imunosustavu. Pojedete li po pet porcija svježeg povrća i svježeg voća svakog dana? Ako ne, gubite one dragocjene hranjive tvari koje pomažu u zaštiti vaše dobrobiti. Osjetite prednosti RoseOx kompresa i Formule 4! Nemojte riskirati – uzimajte dodatke prehrani da biste pomogli u smanjenju stresa kojem ste izloženi!

{Zdrava Prehrana}

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Stres

Uobičajeno je shvaćanje pojma stres kao nečeg što nas živcira ili zabrinjava - bolest, svađa, nasilje, problemi na poslu, polaganje ispita.... Međutim naše tijelo shvaća pojam stresa mnogo šire. Stres je sve što od nas zahtijeva prilagodbu, svaka promjena u našim životnim okolnostima, povoljne ili nepovoljne naravi. Već i samo zamišljanje (misao) ili predosjećanje promjene (emocija) stvaraju stres. Stres je i tjelesni napor poput dugog hodanja, nošenja teških predmeta, nagle promjene temperature ili obilnog obroka.

Stres (od engl. stress) doslovce znači udarac. Okolnosti koje izazivaju stres nazivaju se i stresori ("udarači"). Pojam stresa u užem smislu označava reakciju organizmu na djelovanje vanjskog stresora. Kad se "nagomila stres", čovjek se razbolijeva: može se osjećati kronično umorno ili iscrpljeno; može patiti od nesanice ili prevelike potrebe za snom; može izgubiti tek, spolnu želju i sposobnost uživanja u životu; može ga dohvatiti depresija, anksioznost, napadi plača i panike, opsjednutost, fobija..

Stres započinje već s mislima ili emocijama. Sama pomisao na neugodu dovodi do kaskadnog slijeda biokemijskih reakcija koje započinju u dijelovima mozga označnim kao hipotalamus i hipofiza, a čiji je krajnji rezultat stimulacija nadbubrežne žlijezde i pojačano lučenje adrenalina. Samo nekoliko sekundi kasnije srčani, kao i ritam disanja se snažno ubrzavaju, naprežu se mišići, šire zjenice, te se oslobađa glukoza deponirana u jetri i mišićima. Istodobno dolazi do aktivacije gušterače, kao i produkcije inzulina i glukagona, kako bi se stanice tijela dovoljno opskrbile glukozom.

Prekomjerna aktivnost osovine hipotalamus-hipofiza-kora nadbubrežne žlijezde ostavlja snažne posljedice na funkciju štitnjače, te jajnika. Usporedo s CRF (corticotropin realising factor) - hormonom koji će natjerati hipofizu da stimulira koru nadbubrežne žlijezde, hipotamus luči i prolaktin popularno nazvan hormon stresa. Prolaktin ima snažno inhibirajuće djelovanje na produkciju TSH (tireotropin) - hormona koji omogućuje pravilnu funkciju štitnjače, te remeti izlučivanje GnRH (gonadotropin realising hormon) - hormona koji regulira kontrolu izlučivanja FSH (folikulostimulirajući hormon) i LH (luteinizirajući hormon), hormona koji su odgovorni za pravilnu funkciju jajnika.

Osim djelovanja na produkciju GnRH, prolaktin remeti pulzacijsko izlučivanje FSH i LH, neophodno za pravilnu ovulaciju, te onemogućuje pravilnu funkciju žutog tijela jajnika. Rezultat ovakovog djelovanja prolaktina nije samo izostanak ovulacije, nego i nepravilna funkcija jajnika neravnoteža između estrogena i progesterona, te niz nepravilnosti menstruacijskog ciklusa, kao što su pred- i postmenstrualni spotting - oskudno smeđkasto krvarenje prije i nakon menstruacije, mastopatija, PMS.

Ukoliko je naš organizam izložen prevelikom ili predugom stres, centri u mozgu postaju zagušeni neugodnim porukama koje prenosi hormoni stresa, te nastaje manjak neurotransmitera serotonina, noraderenalina i dopamina, koji su odgovorni za naše dobro opće osjećanje. Serotonin (5-HT) je odgovoran za osjećaj spokoja i zaštićenosti, životnog optimizma, te omogućuje zdravo spavanje. Zajedno s melatoninom regulira "biološki sat", koji održava normalan ritam budnosti i sna. Defektan serotoninski sustav povezan je s nesanicom, pospanošću i umorom u krivo doba dana, te uznemirenošću i strahom. Najznačajnija uloga noradrenalina je davanje energije, volje, elana i motivacije, a bez dovoljnih količina noradrenalina osjećamo umor, tromost, pasivnost i nezainteresiranost. Učinak dopamina blisko je povezan s endorfinima, tvarima važnim za smanjenje osjećaja boli. Kod niske razine dopamina, gubi se osjećaj ugode, te je niži prag osjetljivosti za bol

Sedam od deset ljudi smatra svoj život stresnim, a ulaskom u novi milenij izgleda da se životni tempo još više ubrzava. Sve veći broj ljudi lošije spava, budi se uznemiren, dolazi na posao umoran, uzrujava se na poslu, vraća se kući iznerviran prometom. Za razliku od naših predaka, čiji je stres bio prije svega tjelesne prirode, stres 21. stoljeća je uglavnom mentalni i emocionalni.

Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. Još prije deset godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više povećao zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti. Burn out sindrom označava stanje potpune emocionalne iscrpljenosti zbog pretjeranog, a uzaludnog zalaganja na poslu. Izgaranje na poslu slično je sindromu kroničnog umora, ali pritom se mijenja i stav prema poslu, što za umor nije karakteristično.

Jedan od najčešćih uzroka stresa na radnom mjestu, ipak predstavljaju međuljudski odnosi. Stres zbog loših međuljudskih odnosa opisuje i pojam mobbing, koji označava psihoteror na radnom mjestu koji zaposlenici provode prema svojim kolegama. U osnovi je najčešće sukob iz nekog razloga, a nakon njega počinju spletke, podmetanja, ponižavanje i izoliranje. U strahu za radno mjesto "krivac" može razviti burn out sindrom i kronične zdravstvene poteškoće, a izlaz može tražiti u napuštanju posla, pa čak i samoubojstvu. Pa ipak, svaka okolina može uzrokovati stres, i neke razine stresa dio su svakodnevnog života, a ne samo posljedica odnosa i prilika na radnom mjestu.

Mnogi pokušavaju posljedice stresa ublažiti na neprikladan ili čak štetan način. Nikotin, alkohol, kofein, šećer, sredstva za umirenja te opijati najčešća su sredstva kojima pokušavamo smanjiti stres koji osjećamo. Sredstva koja nas potiču na akciju ili stimulansi, djeluju tako da podstiču lučenje neurotransmitera serotonina, noradrenalina i dopamina, ali time uzrokuju stalne velike uspone i padove energije i raspoloženja. Organizam se s vremenom na njih privikava, tako da treba povećavati dozu stimulansa za postizanje istog učinka. Mnogi svakodnevno uzimaju velike količine kave, cigareta, alkohola, čokolade ili svega zajedno. Ove stvar ne samo da ne smanjuju stres, već stvaraju ovisnost razbijajući prirodne antistresne mehanizme.

Umjesto uzimanja stimulansa i sredstava za smirenje, suvremeni čovjek bi trebao naučiti metode za izbjegavanje stresa i smanjivanje njegovih štetnih učinaka. Neke od njih možemo provoditi sami, kao što je smanjenje obima dnevnih obaveza (radnih, obiteljskih, školskih, društvenih), uvođenje pravilne prehrane s mnogo vitamina i minerala, izbjegavanje stimulansa i sedativa, uredan ritam spavanja i budnosti, redovna tjelovježba uz tehnike opuštanja i meditacije.

Definicije stresa
U ne tako davnoj prošlosti, definiciji stresa pridavalo se svojevrsno ezoterično značenje koje je za prosječnu osobu imalo nejasan smisao. Međutim, unatrag posljednja tri desetljeća stres je, doslovce, postao općepoznatim pojmom koji se vrlo često spominje u svakodnevnom govoru. Skoro da se i ne mogu pročitati dnevna novinska idzranja, a da se ova riječ ne pojavi i po nekoliko puta.

Stres se često upotrebljava kao zajednički deskriptor za osjećaje nelagode i nezadovoljstva. Uspješan poduzetnik stres vidi kao tenziju i frustraciju koje su posljedica pritisaka na poslu, kompjutorski programer posljedicama stresa smatra svoje probleme u koncentraciji, medicinska sestra misli da je stres uzrok njezinog trajnog umora, a učitelj u školi osjeća se izložen stresu kada radi s neposlušnim učenicima. Iz ovih je primjera vidljivo kako su gotovo svi ljudi danas u određenoj mjeri svjesni uloge stresa u njihovom životu, ali je svatko doživljava na svoj način.

S obzirom na brojnost postojećih definicija stresa i njihovu višeznačnost, za potrebe ovog članka koncentrirat ćemo se samo na one u uporabi unutar područja medicine stresa. Tako već najnovije izdanje Websterovog međunarodnog rječnika stres definira kao "fizikalni, kemijski ili emotivni podražaj iz okoline koji u pojedinca izaziva nedostatnu adaptaciju, odnosno uzrokuje fiziološku tenziju koja može doprinijeti razvoju bolesti." Dorlandov ilustrirani medicinski rječnik opisuje pak stres kao "zbir bioloških kompenzacijskih reakcija na svaki podražaj (unutarnji ili vanjski) koji narušava stanje homeostaze organizma. Ukoliko su ove reakcije nedostatne za povratak organizma u primarno stanje, dolazi do poremećaja, odnosno stresne reakcije."

Hans Selye, jedan od modernih pionira istraživanja stresa, originalno je stres definirao kao "sumu ukupnog trošenja organizma tijekom njegovog životnog vijeka". Kasnije je Selye stres vidio kao "nespecifičnu posljedicu (psihičku i fizičku) bilo kakvog zahtjeva na organizam, a koji nadilazi adaptacijske mogućnosti samog organizma". S obzirom na prethodno navedene definicije, kao i na opće prihvaćenu ulogu koju riječ "stres" ima u svakodnevnoj komunikaciji, možemo zaključiti da se ovaj pojam koristi u najmanje tri značenja, od kojih svako ima svoju ulogu u medicini stresa:

Stres kao "stresor", odnosno kao podražaj koji uzrokuje psihološku ili biološku tenziju, tj. poremećaj homeostaze. Po svojoj prirodi stresori mogu biti vanjski, kao što su primjerice ratne traume ili problemi na poslu, odnosno unutarnji poput tjeskobe, dnevnih briga ili neispunjenih očekivanja;
Stres kao "distres", odnosno kao subjektivni osjećaj tjeskobe, napetosti ili anksioznosti koji je posljedica djelovanja stresora. Još su stari Grci ovaj pojam unutarnjeg nemira poistovjećivali s bolešću;
Stres kao "biološki odgovor". Neki zanstvenici i liječnici objektivizirali su definiciju stresa u smislu postojanja mjerljivih i predvidljivih fizioloških efekata koje uzrokuje stres, odnosno distres. S njihovog gledišta, stres se može opisati opservacijom predviđenih promjena u brzini pulsa, srčanom tlaku, koncentraciji raznih hormona, reaktivnosti imunološkog sustava, te ostalih fizioloških parametara.

Stres i homeostaza
S izuzetkom određenih situacija kao što su rast i razvojni proces, ljudski organizam uglavnom nastoji održati stanje "unutrašnje ravnoteže" svojih fizioloških procesa, a koje nazivamo homeostazom. Stoga, ukoliko stresor naruši ovo stanje stabilnosti, organizam uključuje fiziološke mehanizme koji se opiru ovakvoj promjeni, a koji prema Cohenu i suradnicima, uglavnom djeluje na sljedeće načine:

uključivanjem hipotalamičko/hipofizno/adrenalne (HPA) osovine i lučenjem stresnih hormona (kortizola);
direktnim fiziološkim vezama između središnjeg živčanog i imunološkog sustava;
humoralno induciranim promjenama u središnjem živčanom sustavu, a koje dovode do pojačane aktivacije pojedinih organskih sustava.
Narušavanje homeostaze zbiva se u emotivnoj i biološkoj sferi osobe. Reakcije koje uzrokuje ovakovo narušavanje homeostaze, a koje djeluju putem prethodno navedenih mehanizama, mogu se javiti u dva oblika. Prvo, organizam može pokušati miroljubivo koegzistirati s toksičnim stimulusom, što se tada naziva "sintoksičnom reakcijom". Organizam se također može agresivno braniti od utjecaja stresora, te tada govorimo o "katatoksičnoj reakciji". Premda se ovi termini uglavnom upotrebljavaju u svezi s djelovanjem bioloških stresora, kao što su npr. infektivni organizmi, njihova uporaba uvažena je i kod emotivnih, odnosno psiholoških stresora.

Ukratko, cjeloviti prikaz djelovanja stresa na organizam najbolje je objasniti na modelu općega adaptacijskog sindroma (General Adaptation Syndrome, GAS), kojega je tvorac Hans Selye, a koji sadrži tri faze:

faza alarma. U ovoj fazi uključuje se klasičan "fight or flight" odgovor organizma na doživljenju prijetnju. Stresor (fizički ili psihički) narušava homeostazu organizma, što za posljedicu ima cijeli spektar fizioloških i psiholoških aktivnosti, od povišene adrenalne sekrecije, povišenog pulsa i srčanog tlaka, do psihičkih tenzija i nagona za uklanjanjem prijetnje. U slučaju tjelesne ozljede, dolazi i do upalnih procesa. Metabolizam je ubrzan, a hemokoncentracija povećana;
faza rezistencije. Nakon završetka alarmne faze organizam nastoji smiriti i kontrolirati promjene nastupjele tijekom te faze. Na primjer, adrenalni glukokortikoidni hormoni i ostali fiziološki procesi dovode do ublaživanja upale, ubrzanja anaboličkih procesa i hemodilucije. Psihički dolazi do sučeljavanja sa stresorom i pokušaja uspostave modela koegzistencije. Međutim, ukoliko se ova faza nastavi kroz dulje vrijeme bez povratka u stanje homeostaze, dolazi do treće i posljednje faze;
faza iscrpljenosti. Ovdje stresor perzistira unutar organizma i štetno djeluje, bez obzira na sve pokušaje njegove eliminacije, odnosno aktivnog sučeljavanja i koegzistencije. U konačnici dolazi do deplecije vitalnih kapaciteta organizma, što za oraganizam znači smanjenju funkcionalnost, bolest, pa čak i smrt.

Stres i zdravlje
Kao što smo vidjeli iz prethodnog teksta, procesi utjecaja stresa na zdravlje odvijaju se putem određenih mehanizama. Do sada smo uglavnom govorili o fiziološkim mehanizmima, koji uključuju autonomni živčani sustav i neuroendokrinološke medijatore, a koji pak utječu na rad imunološkog, gastrointestinalnog, kardiovaskularnog i hematopoetskog sustava. Akutna aktivacija ovih mehanizama u slučaju stresa (faza alarma iz općeg adaptacijskog sindroma) dovodi do kratkotrajnih adaptivnih fizioloških promjena, kao i do cijelog niza somatskih rakcija (npr. ubrzanog rada srca, povišene perspiracije, ubrzanog gatrointestinalnog motiliteta itd). Iako ove fiziološke promjene imaju pozitivan kratkotrajan adaptivni učinak, njihova kronična aktivacija, do koje dolazi uslijed dugotrajne izloženosti stresu (faza iscrpljenosti) dovodi do povećanog rizika za razvoj bolesti, te patoloških biokemijskih i morofoloških promjena u središnjem živčanom sustavu.

Uz fiziološke, bihevioralni mehanizmi odgovora na stres također mogu povećati rizik obolijevanja od raznih bolesti, i to najčešće kroz oblike ponašanja koji imaju štetne posljedice za zdravlje, kao što su promijenjene prehrambene i životne navike (npr. povišena konzumacija masnoća i ugljikohidrata, pušenje, manjak sna i tjelesnih aktivnosti, zlouporaba droga i alkohola).

Utjecaj psiholoških mehanizama aktiviranih stresom na zdravlje organizma može se očitovati u najmanje dva smjera. prvo, negativna razmišljanja o sebi i svojoj okolini mogu u osobe povećati rizik razvoja različitih oblika psihopatologije, uključujući depresiju i anksioznost. Drugo, pod utjecajem stresa, kognitivni i socijalni čimbenici mogu utjecati na percepciju osobe tako da ona samu sebe vidi kao bolesnu i manje vrijednu. Također, u stresnim situacijama somatske senzacije koje bi inače ostale nezapažene mogu biti doživljene kao patološki simptomi.

Epidemiološke studije stresnih životnih situacija koje mogu imati negativan učinak po zdravlje organizma uključuju socijalnu izolaciju, žalovanje, nezaposlenost, loš socioekonomski status, razvod braka, te traumatske stresove popout rata, silovanja, prometnih nesreća itd. Velika većina rezultata ovih studija upućuje na zaključak da su osobe izložene navedenim stresovima manje zdravstveno funkcionalne od ostatka populacije, te da češće obolijevaju od raznih kroničnih bolesti. Od specifičnih bolesti i medicinskih stanja kod kojih se stres navodi kao jedan od značajnih etioloških čimbenika navest ćemo koronarnu srčanu bolest, ulkusnu bolest, Chronovu bolest, psorijazu, diabetes mellitus i reumatoidni artritis. Međutim, ciljane studije u posljednjih desetak godina sve više dovode stres u svezu sa širokim spetkrom raznih sistemskih poremećaja kao što su primjerice multipla skleroza, autoimuni poremećaju i mnoga maligna oboljenja.

S tim u svezi potrebno je usmjeriti daljnje napore u izučavanju utjecaja stresa na ljudsko zdravlje i razvoj bolrsti, posebice u okvirima naše svakodnevice, u kojoj smo svjedoci tragičnog efekta ratnog stresa na više generacija. S obzirom na socioekonomsku situaciju, te trenutačno stanje zdravstvenog sustava u nas, upravo ovakvo djelovanje omogućit će nam pravodobnu prevenciju neželjenih posljedica koje stres ostavlja na ljudskoj psihi i tijelu, a koje su već znane modernoj medicini.

{Poliklinika.Harni}

cezar1071944 · **Glas mog anđela**

Smanjite stres odmah: Smirite se za pet minuta

Svi smo pod stresom, bilo da je uzrok neki problem na poslu, sukob sa prijateljem ili nešto vezano za porodicu. Ovo su najbolji načini da smanjite stres i to samo za pet minuta.

Otarasite se stresa za 5 minuta

1. Udahnite duboko

Kada udahnete duboko, nivo hormona kortizola se dokazano smanjuje, što pomaže da se oslobodite stresa i uznemirenosti. Studije sugerišu da duboko disanje može i da privremeno snizi krvni pritisak.

2. Prsnite neki miris

Studije sugerišu da je aromaterapija dobar način za oslobađanje od stresa. Određene arome, kao što je lavanda, stalno se pokazuju kao uspešnim u smanjivanju stresa.

3. Slušajte muziku

Istraživači ukazuju na različite načine na koje muzika pomaže u oslobađanju od stresa, od toga da pokreće prirodne regulatore stresa u organizmu do pomaganja u lečenju stresa koji ima veze sa medicinskim procedurama.

4. Smejte se

Smeh može da smanji fizičke posledice stresa (kao što je umor) na telo.

5. Popijte čaj

Jedna studija je otkrila da crni čaj smanjuje količinu hormona kortizola u telu posle stresa i doprinosi osećaju opuštenosti.

6. Vežbajte

Navala endorfina posle vežbanja je jedan od načina da oštro sasečete stres.

7. Žvaćite žvaku

Studije sugerišu da žvakanje žvake može da smanji količinu kortizola u telu i tako pomogne u smanjivanju stresa.

8. Idite na masažu

Masaža ne služi samo za oslobađanje od fizičkog bola, već može dosta da učini i za vašu psihu.

9. Zagrlite se

Grljenje može da smanji krvni pritisak i stres kod odraslih.

10. Pričajte o seksu

Studije pokazuju da seks u stvari smanjuje fizičke simptome stresa, napr. smanjuje krvni pritisak.

cezar1071944 · **Glas mog anđela**

Šta je uzrok iscrpljenosti i umora?

Mnogo se ljudi često oseća umorno, a ne znaju da su glavni razlog neobjašnjive iscrpljenosti upravo dnevne navike.
Energiju možete povratiti jednostavnije nego što mislite - prvenstveno, trebalo bi da pripazite šta jedete i pijete.

Zbog kofeina i šećera bit ćete još umorniji jer vam divlja nivo šećera u krvi. Zato je važno jesti mnogo voća, povrća i mahunarki.

Ljudi se osećaju manje umorno ako se zdravo hrane. Uz to, zdrava ishrana znači i da ste mršaviji, a debljina znatno doprinosi umoru.

Nedostatak sna takođe je vrlo čest uzrok umora. Ako ste i vi među nenaspavanima, izbegavajte kafu i alkohol, isključite televizor i neka vam bude tišina u sobi.

Kako biste bili puni energije, vrlo je važno i koliko vežbate.

Redovno vežbajte, ali završite barem tri sata prie spavanja. Vežbanje stvara energiju pa za to izdvojite 40 minuta barem četiri puta u nedelji.

Ukoliko imate manjak kalijuma, bićete stalno umorni, a to ćete saznati testiranjem krvni pretragama.

Ako štitna žlezda ne radi kako treba, osećaćete takođe hroničnu iscrpljenost.

Proverite ove hormone kako biste ustanovili da li ona kriva za vaš umor.

Ako ne pomaže nijedna strategija protiv loših navika, proverite zdravlje.

Hronični je umor povezan s više medicinskih uzroka, a među najčešćima je anemija. Lako ju je ustanoviti analizama krvi, a rešićete je se ishranom bogatom gvožđem.Anemije se rešite ishranom.

Za umor može biti kriva depresija, ali i hrkanje.

Nekontrolisani dijabetes takođe uzrokuje umor, pa proverite nivo šećera u krvi.

Međutim, ako je vaš umor povezan s tugom i gubitkom želje za jelom i ne uživate ni u čemu, verojatno je reč o depresiji.

Da li hrčete? Jeste li nakon sna umorni? U tom slučaju obratite se lekaru, jer više puta noću nakratko prestanete disati.

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Oslobađanje od stresa u 45 sekundi

Ako ste osoba koja živi po modernim standardima, od ranog jutra počinjete sa jurcanjem, radite tokom celog dana, a na posao prestajete da mislite tek kad uveče konačno spustite glavu na jastuk. I to ako ste srećni! Ukoliko mislite da u danu imate previše obaveza da biste stigli da se relaksirate, varate se jer u samo 45 sekundi možete pomoći sebi u oslobađanju od stresa. Evo i kako.

PROČITAJTE PESMU

Nekoliko sekundi je sasvim dovoljno da pročitate haiku ili da se podsetite svog omiljenog soneta. Lep jezik može da bude način da osvežite um i odagnate dnevne brige.

Ukoliko ne volite poeziju, odaberiti neki kvalitetno napisan humoristički isečak. Nećete se pokajati.

IZDUVAJTE SE

Ustanite sa stolice i pokrenite se. Dok šetate, makar i samo nekoliko sekundi, sagorevate negativnu energiju, pa ćete se osetiti osveženo i kao da ste mentalno sposobniji da se uhvatite u koštac sa dnevnim stresovima.

Ako u tih nekoliko sekundi možete da se dočepate i malo sunca, utoliko bolje. Nikad ne podcenjujte uticaj sunca i svežeg vazduha na raspoloženje.

PRATITE NOS

Prijatni mirisi mogu da vam osveže dan i imaju povoljan uticaj na raspoloženje. Zato svuda sa sobom nosite malu bočicu aromatičnih ulja i kada stres počne da se gomila, relaksirajte se mirisom.

Ako kod sebe nemate eterično ulje, mogla bi da vam posluži i pomorandža joju ćete oljuštiti kod svog stola, iscediti koru i tako okružiti svoj radni prostor prijatnim i osvežavajućim mirisom.

UZDIGNITE MOZAK

Meditirajte, pomolite se, komunicirajte sa prirodom, šta god vam najviše odgovara.

Nekoliko trenutaka posvetite sebi, fokusirajte se, otvorite um i probajte da se napunite duhovnom energijom.

POSLUŠAJTE PESMU KOJA VAS POKREĆE

Taktovi prave pesme mogu promeniti pogled na svet u manje od 45 sekundi. Bilo da je u pitanju energična moderna muzika koja vas podiže ili klasična melodija koja vam smiruje i stimuliše duh, odaberite ritam koji vam najviše odgovara i napunite baterije tako što ćete se nekoliko sekundi posvetiti omiljenim tonovima.

NE ZABORAVITE DA DIŠETE

Vrlo je jednostavno, odvojite nekoliko trenutaka u kojima ćete se posvetiti samo svom disanju. Udahnite duboko i mirno kroz nos i isto tako izdahnite na usta, pa to ponovite nekoliko puta.

CEREKAJTE SE

Napravite pauzu u društvu duhovitog kolege ili nekog od kancelarijskih spadala ili na internetu potražite neki duhovit poster ili aforizam.

Ne kaže se za džaba da je smeh najbolji lek, pa nekoliko sekundi smejanja od srca može značajno da vam poboljša dan i izoštri mozak za nove zadatke.

ORGANIZUJTE SE

Za nekoga je najbolji način da se oslobodi od stresa da sredi kuću i da se organizuje.

I na poslu uvek ima šta da se sredi, pa nađite vremena da sredite papire, reorganizujete kartoteku ili foldere na računaru. Kada je sve sređeno i na mestu, posao će delovati manje zahtevno.

UKRADITE MALO NEŽNOSTI

Ako imate kućnog ljubimca pomazite se sa njim pre nego što krenete u novi dan, a ako nemate, zgrabite mekano ćebe ili džemper, pa probajte da profitirate od tog nežnog dodira. Mnogo ljudi oseća olakšanje i sreću pri dodiru sa nečim mekanim i nežnim.

ŽVAĆITE

Jelo i piće pomažu da se opustimo, a ako napravite pametne izbore hrane, vaš dan bi mogao da bude mnogo lakši jer ste telo napunili dovoljnom količinom energije a niste ga previše opteretili.

{Zena.rs}

cezar1071944 · **Glas mog anđela**

6 trikova koji stres drže pod kontrolom

Loren Miler, autor knjige “ 5 minuta do oslobađanja od stresa” savetuje da je u prevažilaženju stresnih situacija ključno da se percepcija stresa promeni, a uznemirujući događaji transformišu. Iako zvuči kao komplikovan proces, sporovodi se u nekoliko koraka. Važno je da se u suočavanju sa stresom ne osećate kao žrtva već da se hrabro upustite u borbu sa njim.

1 ) Budite oprezni u "etiketiranju" dogadjaja

Život se neprestano dešava, i zadržava svoju objektivnost sve dok ne počnete da razmišljate o njemu. Način na koji označimo neku događaj, da li je radostan, pozitivan ili bolan, određuje kako će naše telo reagovati na njega. Mozak govori telu kako da reaguje na dešavanja.

Pre nego što prosudite o nekoj situaciji i svrstate je u određenu kategoriju, dobro promislite. Vaš izbor je da li će neko iskustvo za vas postati korisno, pa će vas naučiti novim stavrima ili bolno, pa će prourokovati negativna osećanja.

2) BRIŠITE negativne misli

Kao što tekst na ekranu kompjutera, obrišete pritiskom na dugme “delete”, tako možete da eliminišete i misli koje vas uznemiravaju. Dobro je da reč “delete” izgovorite naglas, tako ćete negativnim mislima oduzeti moć da definišu vašu stvarnost.

3) UPOTREBITE maštu

Ako ne možete da se izborite sa negativnim raspoloženjima, okrenite se mašti. Mislite na trenutke kada ste bili srećni, Miler ističe da ovakva tehnika zlata vredi.

Mašta može da promeni naš stav i percepciju.

- Naš svesni um ne poznaje razliku između stavrnosti i mašte. Dakle, ako se prisetimo nekog mirnog iskustva, i mi ćemo početi da se osećamo smireno - kaže Loren Miler.

4) POSMATRAJTE svoj život kao film

Vaš život je film, a vi ste režiser, zato odlučite koji su događaji najnepovoljniji za vas i napravite rez. Budite posmatač događaja.

Zamislite scenu koja je izazvala stres, a zatim i vašu reakciju na nju. Postoji mnogo toga što možete da promenite, od uzroka do posledice stresa.

Kada probleme posmatrate iz ovog ugla, videćete koliko stvari u životu je pod vašom kontrolom.

5) IMAJTE na umu najveće vrednosti

Napravite listu stvari i ljudi koji su vam najvažniji u životu. Pogled na nju promeniće vaš ugao gledanja na životna dešavanja. Stres često izaziva zaboravljanje razlike između bitnog i nebitnog.

6) SUOČITE se sa prolaznošću života

Kada se jave stresne situacije, zapitajte se : “Da li želim da o ovome brinem do smrti?”. Možda zvuči pomalo ekstremno, ali kada shvatite prolaznost života, uvidećete da vaše vreme i brigu zaslužuju suštinske stvari.

Okidačima stresa daje se prevelika moć. Zapravo, vi im dajete, pa je vi i ukinite.

(Izvor.zena.blic.rs)