Baski i njihov čudni jezik

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Baskijski narod predstavlja jednu od najvećih zagonetki u istoriji: njihov jezik nije povezan ni sa jednim evropskim jezikom. Baski hiljadama godina žive u svojoj brdovitoj otadžbini na Pirinejima, ali naučnici i lingvisti tek su na pragu odgonetanja tajne njihovog porekla.

Otadžbina Baska nalazi se na obalama Biskajskog zaliva, na samoj granici između Francuske i Španije. Od 1979.godine španski deo te teritorije, koji obuhvata provincije Guipuskoa, Viskaju i Alavu, ima poseban status autonomnog regiona.
Baska ima tek oko dva miliona, ali je ovaj narod svestan svog osobenog nasleđa. Njihov osećaj za tradiciju izražen je u plesu i igrama, kao što su spektakularni ples sa mačevima i štapovima ili igra sa loptom poznata kao pelota. U baskijske jedinstvene običaje ubraja se i zakon o nasleđu bez testamenta, koji se prenosi sa kolena na koleno, a po kom prvorođeno dete - muško ili žensko - uvek nasleđuje roditeljsku zemlju.
Ipak, najupadljivija odlika baskijskog naroda jeste njihov jezik - euskara.Među mnogobrojnim evropskim jezicima, baskijski jezik je jedan od svega nekoliko koji ne potiču od indoevropske porodice jezika. Isto tako, Baski su jedini narod u Evropi koji svoj nacionalni identitet zasniva isključivo na jeziku. Bask, koji sebe zove Euskaldun, tj. onaj koji govori euskaru, svoju zemlju naziva Euskadi ili Euskal-herri, to jest zemljom baskijskog jezika. Drugim rečima, biti Bask znači govoriti baskijski.

Doseljenici sa dugom istorijom

Uprkos opsežnom istraživanju i dalje nije moguće utvrditi poreklo baskijskog naroda. Istoričari, međutim, znaju da Baski odavno naseljavaju oblasti koje im i danas pripadaju, kao i to da ne dolaze u dodir sa ostalim grupama stanovnika. Testovi su pokazali da je krvna grupa B izuzetno retka među Baskima, dok je grupa 0 uobičajena, kao i da kod njih postoji najveći procenat pozitivnog rezus faktora na svetu. Baskijska prezimena se prepoznatljiva i često se podudaraju s nazivima gradova i sela, što ukazuje na snažnu povezanost s prebivalištem. Baskijska kultura se takođe ogleda u prezimenima: kako je kuća (exte) centar života, ne iznenađuje to što su najčešća prezimena Exte-a (kuća), Exte-berri (nova kuća) i Exte-gorri (crvena kuća).
Tri četvrtine Baska živi u Španiji, a jedna četvrtina u Francuskoj. Međutim, svega polovina onih koji žive u Španiji upotrebljava baskijski jezik u svakodnevnom govoru. U Francuskoj je taj broj još manji jer se baskijski ne uči u školi.
U govornom jeziku ima šest glavnih dijalekata. Zbog te raznolikosti sporazumevanje je veoma teško. Akademija baskijskog jezika ustanovila je neku vrstu veštaćke mešavine, tzv. euskara batua, kao zajednički pisani jezik koji se podučava u školama i na univerzitetima na teritoriji Španije.
U poređenju sa indoevropskim jezicima, na primer, engleskim, francuskim, nemačkim i ruskim, baskijski ima brojne posebne odlike. Na primer, postoji svega nekoliko apstraktnih termina, kao što su "životinja" i "vreme". Čak su i lingvistički oblici neobični. Primer za to je tzv. egativna konstrukcija: dok se izvor radnje neprolaznog glagola izražava nominativom, izvor radnje prelaznog glagola iziskuje ergativ, koji se prepoznaje po nastavku -k.
Ako je u rečenici "Baigori leži u planinama" ("Baigorri mendi artean da") imenica, koja označava naziv mesta u nominativu, ergativna konstrukcija "Baigori pobeđuje" glasi:"Baigorr-k partida irabayi du".
Ove i ostale jezičke specifičnosti oduvek su predstavljale izazov za lingviste. Prema najnovijim teorijam, baskijski je zaseban jezik koji nije povezan ni sa jednim drugim.Međutim, naučnici imaju i nekoliko pretpostavki o poreklu baskijskog jezika.

Da li su Adam i Eva govorili baskijski

Do naizgled neprihvatljivog zaključka došao je jedan baskijski sveštenik u 18.veku. On je verovao da je baskijski jezik najstariji jezik na svetu i da su ga govorili Adam i Eva. Ipak, prvo pravo izučavanje istorijskih korena euskare sproveo je pruski filolog i reformator školastva Vilhelm fon Humbolt (1767-1835).
Istorijsko istraživanje je od presudnog značaja u potrazi za poreklom baskijskog jezika. Sami Baski su ubeđeni da su Iberijci (narod po kome je Iberijsko poluostrvo dobilo ime), već živeli na poluostrvu u drugoj polovini prvog milenijuma pre n.e. a da su se Vaskoni, preci savremenih Baska, nastanili u sadašnjoj otadžbini pre rimskog osvajanja Iberijskog poluostrva od 3. do 1. veka pre n.e. Zbog toga Baski misle da su jezici Iberijaca i Vaskona duboko uticali jedan na drugi.
Na nesreću, i dalje nije moguće dokazati ovu pretpostavku. U pisanom obliku baskijski je poznat od 1545.godine, kada je odštampana prva knjiga na baskijskom. S druge strane, dokazi o baskijskom postoje još od doba pre rimskih osvajanja, ali i dalje nisu dešifrovani.

Kavkaska veza?

U drevno doba kavkaski Iberijci živeli su na obalama Crnog mora, u današnjoj Gruziji, na osnovu čega pojedini lingvisti pretpostavljaju da je baskijski povezan s indoevropskim jezicima u oblasti Kavkaza. Smatraju da su Kavkasci i Baski potomci ogromnog indoevropskog naroda koji je kasnije proteran u planinske oblasti starog kontinenta. Dok pojedine jezičke karakteristike naizgled potkrepljuju ovu pretpostavku, većina lingvista smatra da nije moguće odrediti vezu između kavkaskih jezika, a kamoli prepoznati sličnost sa baskijskim jezikom.
U stvari, mnogo je razumnije potražiti lingvističke veze bliže kući - na primer, oko Gibraltarskog moreuza. Severnoafrički grad država Katragina osnovala je veliki broj trgovačkih luka u današnjoj Španiji. Jednu od njih, Kartahenu, osnovanu 226.pre n.e. u jugoistočnoj Španiji posećivali su i Vaskoni. Nekoliko godina kasnije veliki katraginski vojskovođa Hanibal (247-182.pre n.e.) suprotstavio se rimskoj vlasti. Hanibal je okupio ogromnu vojsku, kao i slonove i konjanike iz Numidije, pretke berberskog naroda iz Severne Afrike.
Rimljani su dozvolili Hanibalu da se iskrca severno od Barselone 218.pre n.e. i tako je počelo osvajanje Iberijskog poluostrva. Devetsto godina kasnije Arapi su osvojili Španiju; u njihovim redovima bilo je Berbera, koje je predvodio emir Tarik, od čijeg je imena potekao naziv Gibraltar. Berberi iz Severne Afrike, Iberijci s istoka Španije i Vaskoni iz Pirineja sigurno su često dolazili u kontakt, što bi moglo da ukaže na povezanost njihovih jezika.
Da bi se dobio odgovor na ovo pitanje, u toku je detaljno istraživanje berberskih jezika, kojima su se stručnjaci pozabavili tek u 20.veku. Međutim, lingvisti još ne mogu da shvate drevne berberske natpise. Nije im pošlo za rukom ni da dešifruju iberijski jezik. Zahvaljujući radovima Španca Manuela Gomeza Morena, objavljenih tokom 20.veka, sada je moguće čitati natpise i zapise na novčićima ovog naroda, ali ne i shvatiti njihovo značenje.
Zbog složenih veza između Kartaginjana, Grka, Rimljana i Iberijaca, i dalje postoji nada da će biti otkriveni tekstovi na dva ili više jezika - poput kamena iz Rozete. To bi rešilo zagonetku iberijskog jezika i omogućilo naučnicima da ga uporede sa baskijskim jezikom.

Izvor: "Poslednje misterije sveta" - Mladinska knjiga Beograd

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Baskijski jezik
Izvor: Wikipedia

Baskijski dijalekti
Baskijski jezik, takođe euskera ili baskuense (u prošlosti poznat kao Euskara ili Uskara), ne pripada grupi indoevropskih jezika. Danas se govori na sjeveru Španije, u autonomiji Pais Basko, u sjevernoj zoni autonomije Navara i u jugoistočnom djelu Francuske (francuski Pais Basko).

Baskijski jezik je jedini preromanski jezik koji još uvijek postoji na iberijskom poluostrvu. Bio je od velikog utjecaja za razvoj vokalnog sistema španskog ili kastiljanskog jezika. U prvoj polovini XX vijeka je pao u duži period dekadecije, zbog represije i zabrane od strane španskih vlasti (na čelu sa španskim diktatorom Franciskom Frankom), a i opadanja interesovanja među mlađim generacijama. Krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina XX vijeka, počinje ponovni oporavak i oživljavanje baskijskog jezika kao simbola nacionalne svijesti baskijskog naroda.

Uspostavljanjem demokratske vlasti u Španiji i novog ustava 1978. godine, kao i statuta Gernike kojim se reguliše vlast u Pais Basku, baskijski jezik postaje koslužbeni jezik u Španiji i postepeno se vraća u javni život. Jedinstveni baskijski jezik (euskara batua) se razvija od 1968. godine, iz potrebe sjedinjavanja različitih dijalekata radi uspostavljanja jedinstvene linguističke forme. Iako je skoro od nastanka baskijske književnosti postojala polemika oko standardizacije, tek se pedesetih godina XX vijeka definitivno započelo s njom. Na sastanku kongresa Aranđacu, 1968 godine, koji je sazvala Akademija, napravio se definitivan plan za jedinstveni baskijski jezik. Danas je euskara batua zvanična verzija jezika u obrazovanju i književnosti, administraciji, štampi i elektronskim medijima.

Prvi zapisi na baskijskom jeziku pronađeni su u manastiru San Milan od Kogolje, koji se nalazi u Riohi (čije područje je danas poznato u svijetu po odličnim vinima). Tu su se takođe našli i prvi zapisi kastiljanskog jezika. Danas se smatra da je baskijski jedini jezik iz porodice pre-indoevropskih jezika u zapadnoj Evropi, koji je preživio invaziju indoevropskih jezika počevši od XIII vijeka pne.

Od riječi euskara su nastali mnogi od pojmova kojima baskijci definišu sami sebe, ističući njima jezik koji govore, kao na primjer, euskaldun (baskijac koji govori baskijski kao maternji jezik) ili Euskalerija - zemlja gdje žive oni koji govore baskijski, pojam koji se takođe često koristi kao sinonim za baskijski narod. Za označavanje svih drugih jezika baskijci koriste izraz erdara, i za baskijca koji ne govori baskijski jezik se koristi izraz erdaldun, koji, iako u svom opštem značenju ima sličnosti sa izrazom varvarin, ne posjeduje nikakve ponižavajuće primjese.

===============================

Baskijski i čakavski
Izvor: Metapedia
Baskijski jezik (baskijski: Euskara) je jezik kojim govore Baski, prastari brdski narod nastanjen uz Pireneje u sjevernoj Španjolskoj i jugozapadnoj Francuskoj. Baskijski je izolirani jezik koji ne pripada niti jednoj poznatoj jezičnoj porodici. Ima oko milijun govornika, a za oko 700.000 je to glavni materinski jezik. Sami sebe oni na baskijskom nazivaju Euskaldunak.

Povijest
Baskijski jezik je izoliran, tj. ne može se povezati ni s jednim drugim jezikom. Riječi slične suvremenom baskijskom se nalaze na području gdje se danas govori baskijski (u imenima) još u rimsko doba. Postoje mnoge hipoteze kojima se baskijski povezuje s raznim jezicima, ali nijedna nije općenito prihvaćena. Baskijski je priznat u Španjolskoj gdje ima službeni status, ali ne u Francuskoj. Priznavanje i standardizacija jezika se zbila tek. u 20. stoljeću. Baskijski jezici, ime malenoj izoliranoj jezičnoj porodici koja obuhvaća baskijski jezik kojim se služe Baski ili Euskaldunak na području Španjolske i Francuske. Porodici su ranije po ISO-639, pripadala tri jezika čiji su identifikatori bili bqe, bsz i eus. Godine 2007. dva od ta 3 jezika su izgubila poseban status, to su to su suletinski i navarsko-laburdinski koji su kao dialekti uvršteni u zajednički baskijski.

Rasprostranjenost
Baskijski se govori u nekoliko sjevernih pokrajina Španjolske koje čine tzv. Euskadi (Autonomnu pokrajinu Baskiju), te u susjednim područjima jugozapadne Francuske. Međutim, veća i redovna upotreba baskijskog je tek u primorju na sjeveru te Autonomne pokrajine. Također se dosta govori i u susjednoj pokrajini Nafarroa, koja ima zaseban status i gdje je baskijski službeni u sjeverni dijelovima. Baskijski se stoljećima povlačio pred romanskim jezicima, što se donekle zaustavilo u posljednje vrijeme u okviru višejezične Europske Unije.

Autonomna Baskija
Baskija ili Euskadi (španj. País Vasco, bask. Euskal Autonomia Erkidegoa), španjolska je autonomna zajednica. Dio je većeg teritorija kojeg nazivamo također Baskija, u kojem prebivaju Baski. Smještena je na krajnjem sjeveru Španjolske uz obalBiskajskog zaljeva na Atlantskom oceanu i graniči s Francuskom, na jugu s pokrajinama La Rioja, Kastillia i León, na zapadu s Kantabrijom i na istoku s Navarrom. Baskija je danas priznata u svom Statutu kao nacija. Ona uključuje i povijesna područja Álava (bask. Araba), Guipúzcoa (bask. Gipuzkoa) i Vizcaya (bas. Bizkaia), koja se poklapaju s područjima današnjih provincija, što nose isto ime.

Baskija ima ukupnu površinu od 7.234 km² te 2.124.846 stanovnika, s prosječnom gustoćom naseljenosti od 292,4 stan./km². Glavni je grad Vittoria u provinciji Álava, gdje je sjedište baskijskog Parlamenta i Vlade. Baskija je dvojezična tj. govori se i španjolskim jezikom, ali oko 45% stanovnika govori još i baskijskim (euskara), koji za razliku od ostalih iberskih jezika ne potječe iz latinskog i jedan je od najstarijih jezika u Europi. Oba jezika su službena u Baskiji.

Veći baskijski gradovi
1. Bilbao 354,145 stanovnika
2. Vitoria-Gasteiz 227,568 stanovnika
3. Pamplona 195,769 stanovnika
4. Donostia-San Sebastian 183,308 stanovnika
5. Barakaldo 95,640 stanovnika
6. Getxo 82,327 stanovnika
7. Irun 60,261 stanovnika
8. Portugalete 49,118 stanovnika
9. Santurtzi 47,320 stanovnika
10.Bajona 44,300 stanovnika

Francuska Baskija
Sjeverna Baskija ili Francuska Baskija (francuski: Pays basque français, baskijski: Iparralde je povijesno odvojena od Južne Baskije (bask. Hegoalde) u Španjolskoj. Francuska Baskija se nalazi u zapadnom dijelu departmana Pyrénées-Atlantiques, koji leži u Akvitaniji (Aquitaine) tj. u jugozapadnom kutu Francuske sjeverozapadno od Pireneja. Na sjeveru graniči s departmanom Landes, na zapadu s Atlantskim oceanom, na jugu sa Španjolskom i na istoku s Béarnom, koji čini istočni dio istog departmana Pyrénées-Atlantiques. U tom području postoji baskijski nacionalni pokret za podjelu ovog departmana na dva dijela, baskijski i francuski: Pays Basque i Béarn. Sastoji se od 3 manje baskijske regije:

Basse-Navarre (Nafarroa Beherea na baskijskom)
Labourd (bask. Lapurdi)
Soule (bask. Zuberroa)
Pismo
Baskijski se odavna piše latinicom, u koju su uključena slova C, Q, V, W, Y, ali se većinom ne rabe, izim kod zapisivanja stranih riječi i imena. Dodano je slovo ñ, a digrafi dd, ll, rr, ts, tt, tx, tz imaju značenje posebnih glasova (analogno hrvatskima lj i nj). Potpuna je baskijska abeceda: Aa Bb Cc Dd Ee Ff Gg Hh Ii Jj Kk Ll Mm Nn Ññ Oo Pp Qq Rr Ss Tt Uu Vv Ww Xx Yy Zz

Glasovi
Glasovni sustav baskijskog se razlikuje od narječja do narječja, i pokazuje velike utjecaje susjednih romanskih jezika. Sustav standardnog narječja je sljedeći:

bilabijalni dentalni alveolarni palatalni velarni laringalni
ploziv p b t d tt -it- dd -id- k g
frikativ f s h

Sustav samoglasnika je vrlo jednostavan:

prednji srednji stražnji
zatvoren i u
srednji e o
otvoren a

Izgovor
Većina baskijskih suglasnika se izgovara poput hrvatskih, no ima i nekih iznimaka. U baskijskom jeziku ne postoje sljedeći zvukovi koji se u hrvatskom bilježe znakovima: đ, dž, v, z, ž.

x se izgovara kao hrvatsko š z se izgovara kao hrvatsko s (zvuk nalik našem z ne postoji) tz se izgovara kao hrvatsko c tx se izgovara kao hrvatsko č ' ili ć ' ts se izgovara kao hrvatsko c ' ili kao umekšano ć ' (tj) il se izgovara kao hrvatsko ilj in se izgovara kao hrvatsko inj 

Mali rječnik
Primjer važnijih brojeva:

bat "1"
bi "2"
hiru "3"
lau "4"
bost "5"
sei "6"
zazpi "7"
zortzi "8"
bederatzi "9"
hamar "10"
hamaika "11"
hamabi "12"
hogei "20"
hogeita hamar "30" (dosl. "20 10")
hogeita hamaika "31" (dosl. "20 11")
laurogei "80" (dosl. "4 puta 20")
laurogeita hamar "90" (dosl. "4 puta 20 10")
ehun "100"

Dani u tjednu
hrvatski baskijski

ponedjeljak astelehen
utorak astearte
srijeda asteazken
četvrtak ostiral
petak ostegun
subota larunbat
nedjelja igande

Mjeseci u godini
hrvatski baskijski

siječanj Urtarril
veljača Otsail
ožujak Martxo
travanj Apiril
svibanj Maiatz
lipanj Ekain
srpanj Uztail
kolovoz Abuztu
rujan Irail
listopad Urri
studeni Azaro
prosinac Abendu

Primjeri teksta
Gure Aita (baskijski Očenaš):
Gure Aita, zeruetan zarena:
santu izan bedi zure izena,
etor bedi zure erreinua,
egin bedi zure nahia,
zeruan bezala lurrean ere.
Emaiguzu gaur
egun honetako ogia;
barkatu gure zorrak,
guk ere gure zordunei
barkatzen diegun ezkero;
eta ez gu tentaldira eraman,
baina atera gaitzazu gaitzetik.

Esklabu erremintaria

Sartaldeko oihanetan gatibaturik
erromara ekarri zinduten, esklabua,
erremintari ofizioa eman zizuten
eta kateak egiten dituzu.
Labetik ateratzen duzun burdin goria
nahieran molda zenezake,
ezpatak egin ditzakezu
zure herritarrek kateak hauts deitzaten,
baina zuk, esklabu horrek,
kateak egiten dituzu, kate gehiago.

Prijevod: Rob Kovač

Zarobljen u kišnim šumama istoka,
doveli su te u Rim, robe,
i dali ti posao kovača,
i sad radiš lance.
Crveno željezo koje nosiš u peć
može se modelirati kako želiš,
možeš praviti mačeve,
da bi njima ljudi mogli lomiti lance,
ali ti, robe,
ti praviš lance, nove lance.

Neke basko-čakavske sličnosti
Sigurna je činjenica da bar po gramatici, izolirani baskijski i slavensko-hrvatski spadaju u posve drugačije jezične grupe vrlo različitog iskona. Na prvi pogled, baskijski i hrvatski su i po rječniku vrlo različiti, iako već sadrže slične moderne anglizme za tehničke pojmove i više stotina zajedničkih starih romanizama iz latinskoga, ili posredstvom španjolskog kod njih i talijanskoga kod nas.

Ako se zanemare ti općerašireni anglizmi i romanizmi, u zajedničkom službenom rječniku preostaje tek malo poveznica. Poredbom njihova službenog rječnika za europske škole (Hitzegia 2000) i našega standardnog "Londonca" (usp. M. Yošamya 2005, Lovrić i surad. 2004. i 2007), osim romanizama danas postoji tek 13 sličnih baskijskih riječi: gora (= gora-brdski lanac), goratasun (gorštakinja-brđanka), goritu (gorjeti: čakav. goriti), jasta (jesti), kutxa (kuća), prestatu (prestati), puztatu (pustiti), umetoki (umetak-uložak), uxaratu (usrati), xuko (suho: čak. šuhò), zapo (žaba), zitu (žito: čak. zyto), zoritu (do-zoriti) i xilo (šilo-špica).

Ipak sve do 1918, u javnomu kultiviranom jeziku Hrvatske do Vuka Karadžića se rabilo bar pedesetak inih baskijskom sličnih riječi koje su potom iz srpskohrvatskog izbačene kao arhaizmi i dosad nisu vraćene - ali su još očuvane kod čakavaca i kajkavaca (č.-k.): uz već spomenute još npr. askatu (tražiti: čakavsko-kajkavski: iskati), jabetu (silovati: cak. yebát), makilatu (batinati: č.-k. makljati), ufatu (nadati se: č.-k. ufati), xilatu (ušiljiti: č. šilat), zabartu (zaboraviti: č.-k. zabiti), zuri (suri-sivi), itd.

Bodulski cakavizam
Taj broj baskijskih sličnosti rječnika još je veći (blizu 100 homonima) u nepalatalnom bodulskom cakavizmu jadranskih otočana, gdje su uz gore spomenute još zajedničke npr. broska (kupus: bodul. broskva), gorahani (planinski: bod. gorynji), kraska (krš-kamenjara: bod. kràsa), makilada (batinanje: bod. makjâda), tripontzi (iznutrice-fileki: bod. trìpice), triskatu (mlatiti-lupati: bod. triskàt), xirula (sviraljka: bod. šurla), zoritze (zrelost: bod. zrilòšt), itd.

Daleko najveći broj tih basko-čakavskih homonima (euskadizmi) dosad ima naš arhajski pradialekt "Gan-Veyãn" (nepalatalna scakavica) iz brdskih sela između Vrbnika i Baške, gdje se sve donedavna rabilo blizu 300 sličnih riječi istog značenja (Mitjel Yoshamya 2005), a izvan Španjolske i Francuske je taj naš govor bar leksički dosta sličan baskijskomu, uključivo i sam toponim Baška koji se lokalno "scakavski" kaže Baska. Po očuvanim toponimima izgleda da je sličnih euskadizama donedavna bilo još i u govoru Raba, ali su s izumiranjem izvornoga rabskog cakavizma tu dosad nestali, a dogmatski jugoslavisti ih nisu popisali (sad je prekasno). Znakovito je da se oko tog područja u Kvarneru nalazi, unutar Hrvatske i najveći postotak sličnoga baskijskog genoma (19 %), pa još isti baskijski običaj kuhanja mlijeka ubačenim vrelim kamenom, te još lokalna legenda o pradavnom oceanskom kitolovu (Povèda ud orkatûrih) - iako kitova za lov nema na Jadranu ni Mediteranu. Sve to možda upućuje na moguće stare veze Baska i naše Baške, koje još treba poredbeno proučiti.

Osim gore navedenih čakavskih izoglosa na više otoka, ini važniji primjeri tih bodulskih euskadizama kakvih uglavnom nema drugdje u Europi izvan Baskije, na jugoistočnom Krku su npr.: gòrika (odozgo: bas. goraki), gorÿnji (planinski: bas. gorahani), kargát (tovariti: bas. kargatu), makjàt (batinati: bas. makilatu), pùska (općina: bas. puska), seupàt (nadati se: bas. ufatu), šilàt (naoštriti: bas. xilatu), šuhàt (osušiti: bas. xukatu), šurìt (posijediti: bas. zuritu), šušûr (šapat: bas. xuxurla), šušurlàt (šaptati: bas. xuxurlatu), triskàvac (gromovnik: bas. triskantza), ûla (pčela: bas. uli), ulîšće (košnica: bas. ulitxa), ulenjâk (saće-pčelinjak: bas. ulixetan), ûša (guska: bas. usoa), ÿšt-yâl (jesti-jeo: bas. jasta-jan), zilokân (nagrižen-rastočen: bas. ziloka), zilokàt (rastočiti-nagristi: zilokatu), zincàt (cvrčati-zujati: bas. zintzatu), ...itd.