Anegdote

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Porez na žensku ljepotu

Pisac Stevan Sremac bio je u jednom društvu u kome se poveo i razgovor o porezima. Neko je vrijeme slušao, a zatim se i on javio za riječ:
"Mislim da bi od svih poreza najunosniji bio onaj na žensku ljepotu."
"Kako to?", svi su željeli da čuju odgovor.
"Zato što bi ga svaka žena s oduševljenjem plaćala", spremno im odgovori Sremac.

Cijena slobode za Gorkog

Jednom su pisca Maksima Gorkog priveli policajci zbog skitnje. Kada je u policiji rekao svoje ime, tamošnji činovnik ga je upitao da nije možda rođak pisca Gorkog. Pisac mu je odgovorio da je to on, lično.
"To mi morate i dokazati," reče činovnik. "Sjedite za moj sto i napišite novelu."
Gorki je sjeo i za tren oka napisao željenu stvar.
Pisac je poslije toga odmah pušten na slobodu, ali je zato novela uskoro štampana u lokalnim novinama s potpisom - policijskog činovnika.

"Blago tebi, gospodaru"

Knez Miloš Obrenović je 1830. godine sastavio skupštinu od neukih i od njega zavisnih seljaka i sa njima se igrao "demokratije".
Pred takvom skupštinom on je, razumije se, mogao da se hvali, jer su mu svi odano klimali glavom. Samo je jedan od poslanika uvijek ćutao. Zapazivši to, Miloš ga jednom pozva da kaže šta misli. Poslanik nije oklijevao, već mu reče:
"Blago tebi, gospodaru, što se niko ne usuđuje da ti u lice kaže da lažeš!"

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Zbunjeni Darvin

Često se događa da i najobičnije pitanje zbuni i najvećeg naučnika. Tako je bilo i sa tvorcem čuvene teorije o organskoj evoluciji Čarlsom Darvinom, kada mu je njegova mala sinovica postavila pitanje u obliku zagonetke:
- Šta ima mačka što nema nijedna druga životinja?
Darvin je dugo razmišljao i, nemoćan da nađe odgovor, najzad se predao, a djevojčici je bilo drago što ga je dovela u takvu nepriliku.
- Oh, dragi striče, zar zaista ne znaš?! Pa, zna se - mačiće! - rekla mu je likujući.

Veterinar i Bizmark

Njemački gvozdeni kancelar Oto fon Bizmark nije volio da mu dosađuju pitanjima. Imao je običaj da viče čak i na svog ljekara kada bi ga ovaj upitao za zdravlje. Jednoga dana je ljekaru Šveningeru to dodijalo pa mu je ovako odgovorio:
- Uvijek sam vam rado na usluzi, ali ako ne želite da vas pitam, kao što mora da ispituje ljekar, onda vam preporučujem da pozovete veterinara. On ima iskustva sa pacijentima koji nemaju dar govora.

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Pobožno sviranje

Čuveni kompozitor Ludvig van Betoven sjedio je jedno veče u društvu u kome je domaćinova kćerka prisutnima "dosađivala" svirajući na klaviru neki preludijum. Kada je domaćica zamolila kompozitora da iskreno kaže šta misli o njenom muziciranju, Betoven je rekao:" Vidim da je vaša kći duboko pobožna."
"A kakve veze s vjerom ima njena umjetnost?", začuđeno je upitala djevojčina majka.
"Ona svira po načelima Svetog pisma: neka lijeva ruka ne zna šta radi desna", ljubazno joj je odgovorio Betoven.

Izvor:"Plitikin zabavnik" 3053/2010

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Mokranjčev savjet

Naš znameniti kompozitor Stevan Mokranjac jednom je, zbog nepažljive pjevačice koja se neprestano bunila, više puta morao da prekida probu svog hora. Kada mu je to dojadilo, on joj je ljutito rekao:
- Izvinite, ali vi danas stalno naopako pjevate!
- Ja?! - uvirijeđeno mu je odgovorila uobražena pjevačica - Ja se ne bunim iako imam boljis luh nego mnogi profesionalni dirigenti.
Mokranjac se tada naklonio i ovako posavjetovao pjevačicu:
- Ako je tako, gospođice, onda vas molim da ubuduće pjevate sluhom.

Sartr i vječna ljubav

Jedno poveće društvo filozofa cio sat je raspravljalo o ljubavi. Najviše je bilo govora o njenoj prevrtljivosti i nepredvidljivosti. Izgledalo je da su već svi umorni od rasprave, kad se poznati egzistencijalista Žan-Pol Sartr ovako obratio kolegama:
- Kažite šta god hoćete, ali jedno je sigurno. Na svijetu postoji trajna, vječno vjerna, na sve uticaje otporna, ljubav koja traje do smrti.
- Zar zaista mislite da je takva ljubav moguća?! - upita ga jedan sumnjalo.
- Razumije se, to je ljubav prema samome sebi - spremno mu odgovori Sartr.

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Dva pjesnika - previše za porodicu!

Jedan od najvećih njemačkih pjesnika Hajnrih Hajne veoma je volio brata Maksa. Rado mu je čitao svoje stihove i slušao njegove pohvale ili kritike. Jednog dana brat mu je priznao da je i sam napisao nekoliko stihova, pa mu ih je pročitao.
- Bilo bi bolje da pokušaš da pišeš prozu - rekao mu je tada Hajnrih, dodajući: - Već je dovoljno velika nesreća za porodicu što sam ja pjesnik.

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Kroninovi "ćorci"

Poznati škotski pisac i ljekar Arčibald Kronin (1896 - 1981), u mladosti je živio veoma teško i morao je da radi razne poslove. Jednog dana pozvao ga je bogati veleposjednik da mu pomaže u lovu i pri tom mu je samouvjereno rekao:
- Za svaku životinju koju ne ubijem, platiću ti po jednu funtu.
Kad je lov bio završen, poznanici su tražili od Kronina da im kaže kako je bilo.
- Izvanredno! - spremno im je odgovorio Kronin - Da sam imao više "ćoraka", sada bih bio bogataš.

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Vajldovi sekretari

Kad se vratio s jednog putovanja po Americi, poznatog irskog pisca Oskara Vajlda (1856-1900) prijatelji su pitali da li je imao velikog uspjeha.
- Uspjeh uopšte nije prava riječ. Morao sam da uzmem tri sekretara koji nisu radili ništa drugo nego su samo odgovarali na pisma obožavateljki koje su željele da dobiju kovrdžavu vlas moje kose.
- Tri sekretara? Zar jedan nije mogao sve da obavi? - sa čuđenjem su ga pitali.
- Nemoguće! Tako brzo ne raste kosa ni najboljem sekretaru - u svom stilu im je odgovorio Vajld.

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Epitaf za Rišeljea

Ubrzo poslije smrti poznatog sekretara kralja Luja XIII, kardinala Armana Rišeljea, Parizom se raščuo slijedeći satirični epitaf:
"Ovdje počiva čuveni kardinal koji je učinio više zla nego dobra. Dobro je uradio loše, loše je, međutim, uradio dobro."

Nagluva bajka

Vilhelm Grim, jedan od dvojice braće pisaca poznatih bajki, za razliku od brata Jakoba, veoma je volio da izlazi u društvo. Kada ga je neka dana jednom prilikom zamolila da ispriča još nepoznatu bajku, on poslije dužeg oklijevanja ovako poče:
"Jednom je živjela veoma nagluva žena, ružnog lica. Nikada nije govorila i bila je veoma nesrećna jer nijedan ljekar nije mogao da joj pomogne. Ipak je upoznala mladog muškarca. Taj mladić joj je jednom rekao:"Volim te!" I u tom trenutku prestala je da bude nagluva."

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Matoševe rupe

Poznati hrvatski pjesnik, esejista i kritičar Antun Gustav Matoš imao je običaj da poznanicima postavlja neobične zagonetke poput ove:
"U jednu rupu ulaziš, na dvije silaziš i kad misliš da si već izašao, tek se onda nađeš unutra. Šta je to?"
Pošto niko nije znao odgovr, Matoš im ga je dao:
"Pantalone, naravno!"

Pa ko sam ja...

Oskara Vajda, slavnog britanskog pisca, jednom prilikom su zamolili da unese neke izmjene, odnosno da skrati svoj pozorišni komad. Pisac je uporno odbijao. Upravnik pozorišta, s druge strane, uporno je navaljivao da pisac to ipak učini. Jednostavno rečeno, komad je morao da bude skraćen. I dalje se joguneći, pisac je uzviknuo:
"Gospodine, uzaludno navaljujete, pa ko sam ja da mogu i da taknem jedno takvo remek djelo?!"

Kipling kao knjižar

Slavi engleski književnik Radjar Kipling u mladosti je neko vrijeme radio kao pomoćnik u knjižari.
"Je li zanimljiva ova knjiga?", pitao ga je jednom neki kupac.
"Ne znam, nisam je pročitao", odvratio mu je Kipling.
"Kako to", začudio se kupac, "prodajete knjige, a ovu niste ni pročitali?"
"Sasvim prirodno! Pomislite šta bi trebalo da uradim da sam, na primjer, apotekar!", odlučno zaključi Kipling kratku raspravu.

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Neka bude pisac

Umjetnika riječi Bernarda Šoa posjetio je jedan roditelj koji je bio u velikoj brizi za svoga sina.
- Imam sina koji je veoma darovit - pohvalio se - Ali, ne može da se odluči da li da bude slikar ili književnik.
Uslijedio je ovaj Šoov odgovor:
- Neka slobodno postane pisac.
- A zašto? - upita na to roditelj.
- Zato što je hartija jeftinija od platna - odgovori Šo.

Iz raja ili iz pakla

Priča se da je jednog dana čuveni humorista Džerom k. Džerom u novinama pročitao vijest o svojoj smrti. Iznenađen, odmah je telefonirao uredniku tih novina,
- Halo! Ovdje Džerom K. Džerom. Pročitao sam u Vašem listu da sam umro!
- Da, i ja sam! - mirno odgovori urednik.
- Zar Vas ovaj moj poziv ne šokira?
- Nimalo! Jedino me zanima odakle se javljate, iz raja ili iz pakla - odbrusi mu urednik.

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Četvrti svjetski rat

Alberta Ajnštajna novinari su jednom pitali kakvo bi oružje, po njegovom mišljenju, moglo da se koristi u Trećem svjetskom ratu.
Čuveni fizičar je odgovorio da to ne zna, ali je odmah i dodao:
- Ali znam kakvo bi se oružje koristilo u Četvrtom svjetskom ratu. Kamenice, velike i male, bez svake sumnje!

Koliko čovjek vrijedi

Naš čuveni glimac Miodrag Petrović Čkalja bio je poznat po tome što je uvijek, dok je trajalo snimanje filma ili neke humoristične serije, pravio urnebes, šaleći se sa kolegama glumcima i sa filmskom ekipom.
Jednom prilikom, dok je bio u društvu sa Pavlom Minčićem i Mijom Aleksićem, poveo se razgovor o znanju stranih jezika, kako je divno kad neko zna strane jezike. Na Pajin komentar da čovjek vrijedi onoliko ljudi koliko zna stranih jezika, šaljivdžija Čkalja je smijući se rekao:
- Ono jeste da je tako. Samo, ne valja kad je neko budala. Onda je budala na nekoliko jezika.

Portret

Pablo Pikaso je često volio da se našali na svoj račun. Jednom čovjeku koji mu je strpljivo pozirao, rekao je:
- Eto, potrudiću se da što prije završim vaš portret, a vi treba da se potrudite da ličite na njega.

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Bog i ja

Mik Džeger, poznati rok - muzičar, naručio je pantalone kod najboljeg njujorškog krojača. Ovaj ih je sašio tek nakon mjesec dana. Kada je došao po njih, uvrijeđeni muzičar reče:
- Bogu je trebalo samo sedam dana da stvori svijet, a vi ste trideset dana šili jedne pantalone!
Krojač se nije dao zbuniti:
- Gospodine, pogledajte kakav je svijet, a pogledajte kakve su ove pantalone!

Žensko pitanje

U vrijeme dok je na televiziji vodio emisiju "Oralno doba", poznati glumac Milan Lane Gutović često je bio "meta" novinarki ženskih časopisa. Poznat po svom britkom humoru i šalama, na pitanje jedne novinarke šta misli o ženama koje žive u gradskoj sredini, Lane je spremno odgovorio:
- Pa, eto, reći ću vam šta mislim o životu žena u gradu. To vam je večita borba. Od osamnaeste do dvadeset i pete godine traje sedmogodišnji rat između srca i pameti. Od dvadeset i pete do pedeset i pete je tridesetogodišnji rat veštačkim sredstvima protiv prirode, a od tada pa do kraja života je neprekidna borba protiv zuba vremena.