Sve o pivu

Yasmin · Prijatelj foruma

Sta je pivo?
Pivo je blago alkoholno pice i proizodi se od jecma, ili preciznije od jecmenog slada. Slad je isklijali jecam koji za razliku od polaznog zrna, sadrzi enzime potrebne za razgradnju skroba i proteina i omogucavaju dobijanje pivske sladovine koja ce kasnije vrenjem dati pivo. Jecam nije jedina zitarica od koje se dobija pivo, ali je osnovna sirovina najveceg broja piva u svetu.

Druge osnovne sirovine od kojih se dobija pivo su voda, hmelj i pivski kvasac. Voda je nezamenjljiv sastojak, od cijeg kvaliteta u mnogome zavisi i kvalitet i tip piva. Soli rastvorene u vodi uticu na reakcije koje se odvijaju u toku proizvodnje i kao takve uticu na ukus, boju i miris finalnog proizvoda.
Hmelj se dodaje u vrlo maloj kolicini, od svega nekoliko stotina grama na sto litara sladovine, ali isto tako u mnogome doprinosi ukusu, mirisu i stabilnosti proizvoda. Daje karakteristicnu prijatnu gorcinu i specificnu, prepoznatljivu aromu. Sa druge strane, gorke komponente hmelja imaju baktericidna svojstva i uticu na stabilnost piva i jedan su od razloga zbog koga pivo ne moze sadrzati stetne bakterije.

Pivski kvasac je isto tako sirovina od cijih svojstava u mogome zavise svojstva piva. Vrenje se vrsi uz pomoc strogo odabranih, selekcioniranih sojeva koji upravo odgovaraju zeljenom tipu i obezbedjuju njegovu stabilnost i trajost.

Pivari kvalitetu svake od ovih sirovina posvecuju velika paznja jer dobro znaju da je svaka od njih, u svom domenu, odgovarnja za dobijanje specificnih finalnih karakteristika piva. Jer ne kaze su uzlud da je slad "dusa" piva, hmelj "zacin", kvasac "duh", a voda njegovo "telo".

Danas se najcesce jedan deo slada zamenjuje drugim zitaricama (tzv. nesladovanim zitaricama): kukuruzom, psenicom, pirincem, ili samim jecmom. To se radi sa ciljem da se dobije jeftiniji, pristupacniji proizvod to je praksa koja je zastupljena u skoro celom svetu.

Cesto se postavlja pitanje, da li je pivo, nakon zamene dela slada drugim zitaricama, losijeg kvaliteta od piva dobijenog od cistog slada. Na njega nije tako lako dati odgovor. Pivo od cistog slada ima sva plemenita svojstva sirovine od koje je proizvedeno. Zamenom dela slada drugim zitaricama sigutno je da se ne moze dobiti potpuno isti proizvod. Ovakvo pivo imace nesto izmenjana svojstva, a kako ce ona biti primljenja zavisi i od umeca pivara i ukusa potrosaca.

Pivo ima nizak sadrzaj alkohola, koji najcesce ne prelazi 3,5 - 5%. Ova mala kolicina alkohola se na ukusu ne oseca, ali pojacava ukus i miris ostalih sastojaka i doprinosi harmonizovanju arome. Priblizno isto toliko ima i ekstrakta u pivu. On daje punocu ukusa i karakteristicnu prepoznatljivost svakom pivu po naosob.

Reskost piva posledica je prisustva ugljen dioksida. Ima ga oko 4.5 g/L, a to je priblizno onoliko koliko ga ima i u gaziranim napitcima tipa Cole i mineralnim vodama. Medjutim, za razliku od onog u gaziranim napitcima, CO2 u pivu je vezan. Zbog toga se mnogo sporije izdvaja, dugo ostaje u pivu, daje karakteristicnu finu reskost i stvara obilnu sitnozrnu penu (kragnu), koja je jedno od merila kvaliteta piva.

Trajnost piva zavisi od nacina njegove proizvodnje i stabilizacije i po pravilu je deklarisana. Pri tome treba znati da je pivo potpuno prirodan napitak koji se ne konzervise sredtsvima za konzervisanje. Njegova stabilnost posledica je dobro i pazljivo vodjenog procesa proizvodnje, a povecava se samo primenom pasterizacije, ili sterilfiltracije.

Jos jedan podatak koji govori o kvalitetu piva i koji se deklarise je sadrzaj polaznog ekstrakta, ili sadrzaj alkohola. Interesantno je da se sradzaj ekstrakta o kome je rec, ne odnosi na ekstrakt u pivu, vec na ekstrakt sladovine od koga je pivo dobijeno.

U svetu postoji dosta razlizitih tipova piva, koja se medjusobno razlikuju i po primenjenom postupku proizvodnje i po sirovinama od kojih se proizvodi. Samim tim karakteristike svih ovih piva su u mnogome razlikuju. Prakticno svaka pivara ima svoje pivo prepoznatljivog ukusa i arome.

Yasmin · Prijatelj foruma

Homo sapiens pivopius!

Pivo nije najstarije alkoholno pice poznato coveku. Cinjenica da se spontanim vrenjem vocnog soka, ili meda moze dobiti prijatan napitak, bila je poznata hiljadama godina pre nego sto je razvijeno umece spravljanja piva. Ljubitelji vina vole da kazu kako je vino "dar bogova". Mozda su i u pravu, jer lako je predpostaviti da je prvi put dobijeno pukum slucajem. Da bi se dobilo pivo, bilo je potrebno mnogo manje srece, a mnogo vise umeca. Bilo je potrebno da nas predak dozivi dosta veliki evoluativni napredak i da savlada mnogo zivotnih prepreka, zasta je sigurno bilo potrebno da prodje dosta vremena.
Kako govorimo o periodu o kome nema pisanih tragova, moramo se osloniti na logiku i iskustvo. Napitak slican pivu pojavio se najverovatnije u periodu kada je potreba za cuvanjem hrane, naterala primitivnog coveka da melje proklijala zrna zitarica, formira ih u oblik testa i susi, kako bi ga mogao jesti onda kada druge hrane nema. Mleo je zrna koja je prethodno pustio da proklijaju jer je, verovatno opet sticajem okolnosti, shvatio da su ona mnogo bolja i ukusnija. Tada nije znao da ova zrna imaju u sebi sastojke (enzime) koji omogucavaju razgradnju sastojaka zrna (skroba i proteina) i kao takva su ne samo ukusnija nego se lakse vare i zdravija su.

Dobijeno suvo testo sluzilo je za jelo, ali se moglo i drobiti i mesati sa vodom. Ovo drugo resenje ubrzo se pokazalo daleko interesantnijim jer su se posle relativno kratkog vremena dobijala dva vrlo korisna proizvoda: napitak prijatnog ukusa i mirisa lekovitih svojstava i ostatak dragocen u pripremanju druge hrane. Danas znamo o cemu se radi. Fermentisani napitak koji se dobijao spontanim vrenjem rastvora secera i bio preteca danasnjeg piva, bio je bogat vitaminima i mineralima, a ostatak u obliku testa, (maja) proizvod bogat kvascima i proteinima potreban za spravljanje hleba.

Napitci koji su preteca danasnjeg piva, proizvodili su se na slican nacin kod svih drevnih plemena i naroda. Zitarice su se namakale u vodu, pri cemu se omotac zrna (plevica) delimicno odvajao i zrna zapocinjala da klijaju. Nakon odredjenog vremena, zrna su susena, usitnjavana i ponovo mesana sa vodom, kako bi se dobilo vlazno testo. U njega se dodavalo testo (maja) iz prethodne partije, koje se na odgovarajucoj temperaturi cuvalo do naredne upotrebe, kako bi kvasci ostali aktivni. Usled delovanja kvasaca i bakterija mlecnokiselinskog vrenja, zapremina testa je rasla uz razgradnju skroba i nastanak secera. Ako se istovremeno proizvodio hleb, ovako naraslo testo je mesano sa novom kolicinom usitnjenih zitarica (psenice, jecma, ili prosa), ostavljano da fermentise izvesno vreme i nakon toga peklo.

Kada su proizvodili pivo, umesto zitarica, dodavana je voda. Vremenom proizvodnja hleba i piva postale su nezavisne jedna od druge, mada su cesto i dalje vodjene paralelno.

Sa malim izmenama na ovaj isti nacin pivo se proizvodilo hiljadama godina. Dva osnovna momenta: da se kao polazna sirovina koriste isklijale zitarice i to: da se fermentacija vrsi dodatom kulturom kvasaca, a ne spontano, zadrzala su se i dan danas i osnova je savremene proizvodnje piva.

Yasmin · Prijatelj foruma

Pivo - pice staro koliko i covek

Pivo, penusavi, iskricavi napitak u sebi sadrzi deo magije zbog koje se svakog minuta u svetu popije skoro 6 miliona litra. Dovoljan razlog da se njime malo vise pozabavi i da se o njemu nesto vise sazna.

Pivo je jedno od najstarijih pica poznatih coveku. Pice koje ga je pratilo kroz celu njegovu burnu istoriju i bilo svedok svih drevnih civilazija koje su nastajale i nestajale.
Od pamtiveka je bilo sredsvo za osvezenje i uzivanje, ali i hrana, pa i lek. Prinosilo se kao zrtva bogovima, koristilo se u religioznim obredima, ali ipak iznad svega bilo pice obicnih smrtnika. Pili su ga jos stari Sumeri i cuvali tajnu njegovog spravljanja. Kralj Hamurabi ga je uvrstio u svoj zakonik i trgovao njime sa svojim susedima. Faraoni su ga nosili sobom na svoj put u zagroban zivot, ali su njime pojili i radnike koji su gradili piramide, da bi za njega bili spremni. Pili su ga stari Grci, pre nego sto je vino osvojilo ovo podrucje. Rimljani su ga nasledili, a plemena koja su im oduzela sjaj nosila na sve svoje pohode. Ni jedan poznati ep nije spevan, a da mu u njemu nije posvecena duzna paznja. To je oduvek bilo pice koje je donosilo osvezenje, utoljavalo glad, davalo snagu i podsticaj, ali i umirivalo i opustalo.

Oduvek pili su ga bogati i siromasni, iz zlatnih putira i glinenih vrceva, da bi osetili njegova dragocena svojstva. Pilo se da bi se umoran tezak nakon teskog rada okrepio i povratio u zivot, ratnik dobio energiju za napore koji ga ocekuju, zedan napojio i osvezio, opterecen opustio i odmorio, bolesatan okrepio i razveselio, a onaj koji pati od nesanice lakse utonuo u san. Deluje kao hrana i kao lek. Ono utoli glad, ali i osnazi organizam. Smiruje nerve, a ozivi celo telo. Naravno mora se piti sa razumom i sa merom. Oni koji su se o to oglusili osetili su posledice. Ni jedno pijanstvo nije prijatno, a ono od piva se posebno dugo pamti. Ali to je prica za sebe.

U pocetku, spravljanje piva bilo je iskljucivo zensko umece. Zene su bile te koje su ga varile i prodavale, a ako bi izazvalo cudno ponasanje preterano revnih gostiju, zbog toga bile i spaljivane kao vestice. Slavu spravljanja dobrog piva, kasnije su preuzeli kaludjeri i cesto po njemu postajali daleko poznatiji nego po duhovnim tekovinama svojih manastira. Pivo je postalo unosna radinost, a umece njegovog spravljanja donosilo je ugled i prestiz. Na njemu su bogati postajali jos bogatiji, a siromasni su na njega trosili poslednju paru.

Spravjanje piva dugo je bilo obavijeno tajnom. Prenosilo se kolena na koleno i u sebi dugo nosilo nesto misticno. Danas u njegovom dobijaju vise nema tajni, ali trag misticnosti je ostao.

Kada je tacno pivo nastalo tesko je utvrditi. Prvi pisani tragovi o spravljanju piva datiraju iz perioda 6000 godina p.n.e i poticu od Sumera koji su nastanjivali podrucje Mesopotamije, izmedju reka Tigar i Eufrat. Glinene tablice iz tog vremena ukazuju na to da je pivo bilo omiljeno pice, a pivari ugledni stanovnici dvora. Sumerska civilizacija se ugasila u 2.veku p.n.e., a Vavilon koji ju je nasledio, nastavio je tradiciju spravljanja piva. Kralj Vavilona Hamurabi (1728. do 1686. godine p.n.e.) poznat kao tvorac prvog pisanog zakona (Codex Hammurabi), koji je nadjen urezan u veliki kameni blok, regulisao je izmedju ostalog i uslove proizvodnje i prometa piva. Za to je ocigledno imao razloga, jer je vec tada u prometu bilo 20 razlicitih proizvoda tipa piva. Ovaj zakon bio je u upo-trebi vise od 1000 godina. U to vreme pivo obicno nije prodavano, vec se dobijalo zavisno od statusa, ili se menjalo za jecam. Seljaci su dobijali 2 l, sluge 3 l, a cinovnici i svestenici po 5 l na dan. Mada je bilo i vrlo trazena roba u trgovini. Zna se da je zajedno sa ostalom robom prelazilo put dug 1000 km do susednog Egipta.

Egipat je bio nista manje poznat proizvodjac piva. Artifakti nadjeni u grobnicama iz ovog perioda, pokazuju da je proizvodnja piva i hleba u to vreme bila ne samo razvijena vec i organizovana na komercijalnoj osnovi. Egipatsko pivo bilo je na daleko poznato, a majstori koji su ga spravljali toliko postovani da su dobili poseban hireoglifski znak. Njegova tajna bila je izmedju ostalog i u urmama koje su dodavane radi poboljsanja ukusa. Inace, jos jedan interesantan momenat vezan je za stari Egipat. Dugo se smatralo da je omiljeno pice ove drevne civilizacije bilo vino. Medjutim radi se u stvari o pivu, a zabuna je nastala zbog cinjenice da ga Herodot, cuveni putopisac toga vremena, u svojim zapisima naziva "vinom koje se dobija od jecma".

Za pivo su znali i stari Grci i Rimljani. Njihovo omiljeno pice bilo je vino, ali ono je bilo suvise dragoceno da bi ga bilo dovoljno. Zato je vino proglaseno picem bogova i pili su ga samo povlasceni. Pivo je bilo pice obicnog naroda, dostupno svima. Dionis se cesto poistovecuje sa bogom vina, medjutim, to je nepravda za pivo. Dionis je u staroj Grckoj bio zastitnik vinove loze, ali i zastitnik zabave i zastitinik i vina i piva.

Na Evropski kontinent pivo je preneto dolaskom Keltskih plemena iz Azije, priblizno 1000 godine p.n.e. Ona su neselila zapadnu Evropu: Spaniju, deo Francuske i Britanska ostrava. Germani su se pojavili nesto kasnije, naselivsi danasnju Nemacku, Holandiju i Skandinaviju. Svoja piva nazivali su peor, ili bior (odakle verovatbo potice danasnji naziv beer (bir). I oni su smatrali da je vino namenjeno bogovima, dok je pivo pice koje pripada obicnim smrtnicima. Bilo je toliko omiljeno da su ga opevali u svim svojim sagama i epovima. Najbolji primer je cuvena finska saga Kalevala u kojoj je pivu posveceno 400 stihova, dok je a celokupnom postanku sveta pripalo samo 200.

U Kini se 2000 godine p.n.e. proizvodilo pice koje je imalo karakter vina, ali se pravilo od prosa. Tek nesto kasnije pojavilo se pice slicnih svojstava, ali spravljano od pirinca. I na tlu danasnje Indije i Irana, proizvodila su se pice slicno pivu. Pridavana su im nadprirodna svojstva i cesto su koriscena u religioznim obredima.

Plemena severne Afrike proizvodila su pica slicno pivu od psenice. U juznoj Africi Bantu plemena proizvodila su slican napitak , ali od sirka i prosa koje se na tlu Afrike i dan danas zadrzao.

Americki kontinent znao je za pivo 3000 godine pre nego sto je sa Kolumbom dosao evropski uticaj. Proizvodilo se od zitarice koja je u tom podneblju dominirala, kukuruza. Inke u juznoj Americi proizvodile su ga davno pre nove ere, a Acteci i Maji koji su se pojavili kas-nije nastavili su tom tradicijom.

Yasmin · Prijatelj foruma

Novi tipovi piva
Poslednjih godina na trzistu su se pojavili novi tipovi piva koji predstavljaju novinu u tradicionalnom pivarstvu.

Draft (draf), ili u Nemackoj Fass (fas) sto u prevodu znaci "piva iz bureta" su piva u bocama i limenkama, posebno "svezeg" ukusa i mirisa koji se tradicionalno vezivao za klasicno proizvedena piva u buradima...

Dry (draj) "suva" piva dolaze is Japana i karakteristicna su po visokoj prevrelosti, malom sadrzaju zaostalog ekstrakta, cime se postize osvezavajuci, pitak ukus i miris...

Ice beer (ajs bir) "ledeno pivo" pojavilo kao novo resenje u Kanadi pocetkom 80.tih godina. Naziv je dobilo po tome, sto se nakon zavseneog glavnog vrenja, "mlado pivo" naglo hladi na temperaturu oko -40C . Specijalnim postupkom dobija se kristalno bistro pivo, cilibarne boje izuzetno pitkog, punog ukusa i arome sa oko 5.6 % alkohola...

Yasmin · Prijatelj foruma

Pivo nije tako loše

Svi znamo za priče o čuvenoj jednoj čaši vina dnevno... Međutim, posle mnoštva studija koje su se bavile dokazivanjem pozitivnog uticaja vina na zdravlje, istraživači sa Univerziteta u Teksasu predstavili su rezultate istraživanja koja su pokazala da i umerena konzumacija piva može biti korisna.

Prvo istraživanje sprovedeno je među 70.000 medicinskih sestara i pokazalo je da umerena konzumacija piva smanjuje izglede za pojavu visokog krvnog pritiska.

U drugom istraživanju učestvovale su 128.934 odrasle osobe - ustanovljeno je da je za muškarce koji piju pivo rizik oboljevanja od neke iz spektra kardiovaskularnih bolesti značajno manji nego za muškarce koji obično piju vino ili žestoka pića (postavlja se pitanje da li ovo ukazuje na korisnost piva ili na štetnost vina, no hajde da im verujemo...).

Nije razjašnjen mehanizam kojim upotreba piva utiče na povećanje gustine kostiju i smanjenje rizika od fraktura, ali je nepobitno utvrđeno da ovakvo dejstvo postoji.

I naravno, neosporno pozitivna strana piva (a pivskog kvasca naročito): velike količine vitamin� B grupe.

Yasmin · Prijatelj foruma

Pivo - od lekovitog sredstva do uzitka

Pivo vec tisucljecima ne predstavlja samo užitak nego mu se pripisuju i ljekovita svojstva. Antropolozi su u više od 1500 godina starom egipatskom kosturu pronašli tragove antibiotika tetraciklina, koji je preko pivskog kvasca dospio u to opojno pice i na taj nacin se pobrinuo za nisku stopu infekcija kod stanovništva, prenosi znanstveni casopis "Bild der Wissenschaft".

Brojna su svjedocanstva starih kultura koja pivo predstavljaju kao ljekovito i kultno pice. Ljudi vjerojatno radije piju pivo, nego što o njemu pišu, jer je i danas nepoznato kada je tocno zavrelo prvo pivo. Prvi pismeni dokaz o tome star je oko 6.000 godina. Rijec je o sumerskoj plocici s podrucja današnjeg Iraka na kojoj je detaljno opisan cjelokupni postupak proizvodnje piva.

Kod Sumerana se rijec "pivo" povezuje s medicinom. Predajom je tako sacuvano "15 recepata za zdrav život", od kojih deset sadržava pivo, kojim se u prvom redu razblaživao okus oporih biljnih ekstrakta. "Tako se olakšavalo gutanje gorkih lijekova", pojasnio je strucnjak za pivo Anton Piendli. Osim toga, cini se da je kod Sumerana pivo imalo odredenu ulogu i u razlicitim obredima. U Europi je tradicija piva duga. Znanstvenici drže mogucim da je ono na škotskom otocju Orkney bilo poznato još prije cetiri ili pet tisuca godina.

Užitak ispijanja piva kod Babilonaca još je poznatiji. Oni su proizvodili najmanje dvadeset razlicitih vrsta piva. Hamurabijev zakonik iz 18. stoljeca prije Krista, opcenito najstariji zakonik, sadržava nekoliko paragrafa vezanih uz pivo i njegovo tocenje. Spominje se cak kako se mora utopiti onoga koji skupo prodaje pivo loše kvalitete.

U starom Egiptu pivo se, zbog velike kolicine hranjivih tvari držalo osnovnom tekucom živežnom namirnicom. Egipcani su zacinjavali pivo ne kao danas gorkim hmeljom, nego cak i sa slatkim datuljama. Egipcani su vjerovali u ljekovito djelovanje piva. Koristili su ga primjerice za lijecenje zubnog mesa, ali i za procišcavanje crijeva.

Znanstveni dokaz o pozitivnim ucincima piva u povijesti, potjecu od antropologa Georgea Armelagosa sa Sveucilišta Emory u Atlanti. On vjeruje da u odredenim uvjetima uzavrelo pivo ima pozitivne ucinke na stanovništvo. U kosturima iz Egipta znanstvenici su pronašli tragove tetraciklina, jednog i danas primjenjivanog antibiotika širokog spektra djelovanja. Armelagos je tu tvar otkrio u kosturima iz Nubije i Jordana pa je zakljucio da su je ljudi preuzimali preko piva i to 1500 godina prije pravog otkrica i primjene tetraciklina u suvremenoj medicini.

Pozitivno djelovanje na zdravlje imao je antibiotik u pivu samo u jako obogacenom obliku - nije bila presudna kolicina konzumiranog piva, nego kolicina u njemu sadržanog antibiotika, što je dalje ovisilo o podrucju i nacinu proizvodnje piva. Nubijski kosturi sadržavali su relativno puno tetraciklina, cime bi se mogla djelomicno objasniti rijetka pojavu infekcija kod tih ljudi. Jak antibiotski sadržaj u pivu pridonosio je poboljšanju cjelovitog zdravstvenog stanja.

Zbog velike prehrambene vrijednosti i opojnog djelovanja, pivo je bilo sastavni dio prehrane. Pivo su cijenili Grci i Rimljani - manje kao pice, obzirom da su oni prednost davali vinu, a više kao ljekovito sredstvo. Hipokrat je, za lijecenje nesanice i groznice, preporucao napitak od jecma. I germanski suvremenici Grka i Rimljana proizvodili su i pili pivo, ali pitanje kako je pivo došlo u srednju Europu nije potpuno razjašnjeno. Najstariji dokaz potjece iz blizine Kulmbacha, gdje je u grobu jednog Nijemca pronadena caša za pivo koja potjece još iz 800. godine prije Krista.

Tehnika proizvodnje piva kao ni dodaci koji su se ubacivali nisu svugdje bili jedinstveni. U vrijeme vladavine bavarskog Herzoga Wilhelma IV 1516. patvorinama je došao kraj: temeljne tvari piva tako su postali voda i jecam, a jedini dodatak hmelj. Kvasac koji je prirodni sastavni dio pivskih proizvoda odgovoran za vrenje, Louis Pasteur otkrio je tek 1876. godine.

Je li i u kojoj kolicini pivo zdravo, danas se sve više raspravlja. To omiljeno pice, uz vitamine sadržava i tragove brojnih korisnih elemenata i minerala. Niz studija pokazuje pozitivne ucinke alkohola na krvožilni sustav, ali i to gdje završava korist i kada može štetiti, u cemu se znanstvena gledišta još razilaze.

rouzvel · Prijatelj foruma

Ko je reko pivo??? Shocked

Yaco srećo, di me nadje, ma znala sam ja za sva njegova lekovita svojstva još odavno, zato ga toliko i konzumiram Mr. Green

Yasmin · Prijatelj foruma

Filozofija i pivo

Profesor filozofije je pred studentima, a ispred sebe ima nekoliko predmeta. Kada je cas poceo, bez reci uzima u ruke veliku praznu teglu od krastavaca i pocinje je puniti kamenjem precnika oko pet centimetara. Kada je napunio upitao je studente da li je tegla puna. Slozili su se da jeste.

Profesor onda uzima kutiju sa sljunkom i njega sipa u teglu. Teglu je malo protresao i naravno, sljunak je, kotrljajuci se, popunio prostor izmedju kamenja. Onda je ponovo upitao studente da li je tegla puna. Uz smeh su se slozili da jeste.

Profesor sada uzima kutiju sa peskom i sipa ga u teglu. Naravno, pesak je popunio sve ostale supljine.

"A sada" - kaze profesor, "hocu da zamislite da je ovo vas zivot!"

"Kamenje predstavlja vasu porodicu, partnera, vase zdravlje, decu, prijatelje - sve ono sto bi vas zivot cinilo punim i onda kada bi sve drugo nestalo".

"Sljunak su sve druge stvari koje su vazne kao sto je posao, kuca, auto. Pesak je sve ostalo. Sitnice. Ako u teglu prvo stavite pesak, za kamenje i sljunak nece ostati mesta. Isto vazi u zivotu. Ako sve vreme trosite na nevazne stvari, necete imati prostora za ono sto vam je vazno. Obratite paznju na ono sto je kljucno za vasu srecu. Igrajte se sa decom. Nadjite vremena da odete kod lekara na kontrolne preglede. Izvedite svog partnera na neko lepo mesto. Druzite se sa prijateljima. Uvek ce biti vremena za posao, spremanje kuce, popravak auta... Pobrinite se prvo za kamenje, za ono sto je zaista vazno. Postavite svoje prioritete. Sve ostalo je samo pesak!"

A onda, jedan student uze teglu, za koju su se i profesor i svi studenti slozili da je puna i natoci konzervu piva u nju. Naravno, pivo je popunilo sve preostale supljine u tegli. Sada je ona zaista bila puna. Naravoucenije: Koliko god da vam je zivot ispunjen, uvek ima prostora za pivo!!!

Yasmin · Prijatelj foruma

Pivska pena je bas zdrava

Šampon za kosu - Čašu piva sipajte u lonce i ostavite na vatri da proključa na srednjoj vatri. Sačekajte da u lončetu ostane četvrtina sadržaja pošto će time ispariti alkohol koji isušuje kosu. Ohladite pivo, a zatim ga pomešajte sa čašom omiljenog šampona i sipajte u praznu bočicu. Kosu perite na uobičajen način. Imaće lepši sjaj i veći volumen.

Lek za bubrege - Zna se da je pivo diuretik i stoga pomaže da se vaša bešika i bubrezi „isperu”. To je posebno blagotvorno ako imate infekciju mokraćnih kanala ili pesak u bubrezima. Pivo proširuje mokraćne kanale i omogućavaju pesku ili sitnijim kamenčićima da lakše prođu. Osim toga, alkohol će ublažiti bolove koji kod ovih tegoba mogu da budu veoma jaki. Međutim, nemojte da pijete pivo ako uzimate antibiotike ili analgetike, jer ćete poništiti njihovo dejstvo.

Odmorite noge - Sipajte nekoliko ohlađenih flaša piva u lavor i potopite noge. Ledeno pivo sadrži veliku količinu ugljen-dioksida ciji mehurići umirujuće deluje na umorna stopala.

Protiv nesanice - Greg Smit, autor „Biblije pivopija”, kaže da žene često dolaze u njegovu pivaru i traže hmelj koji se koristi u proizvodnji ovog popularnog napitka. „One ga ušivaju u jastuke”, objašnjava on. „Miris hmelja navodno uspavljuje, naročito bebe koje pate od grčeva.” S obzirom na veliki broj zahteva, mora da u tome ima nečega.

Yasmin · Prijatelj foruma

SVE O PIVU

Pivo je jedno od najpopularnijih alkoholnih pica. Prakticki se konzumira u svakoj zemlji svijeta pa tako i kod nas. Tokom 1985. ekipa Nacionalnog skotskog muzeja iz Edinburgha iskopala je u Rumu, na jednom od hebridskih otoka, posudu od terakote s nepoznatim sastojcima, iz neolitskog doba. Analizom tog nalaza dobijen je napitak za pivo, koje se pravilo iz zobi, jecma, meda i paprati.
Ovo pice, za koje mnogi tvrde da je zapravo jelo, koristilo se vec u predistorijskom razdoblju. Proizvodili su ga Kelti, Germani, Slaveni i Skiti... Proizvodio se iz jecma, pšenice, zobi i heljde, a mnogi stari narodi zacinjavali su ga raznim mirodijama i medom. Današnji glavni sastojak hmelj poceo se koristiti tek u VIII stoljecu. Pivopijska središta u starom vijeku bila su u Armeniji, Mezopotamiji i Egiptu. Iz tih su podrucja pivo poslije preuzeli Grci i Rimljani.

Pivo se našlo i u prvom pisanom zakoniku na svijetu - Hamurabijevom zakoniku (uklesanom klinastim pismom na stupu od crnog diurita - vrsta kamena vulkanskog porijekla). Hamurabi, babilonski kralj (1729. - 1686.g.p.n.e.) kaze: "Pivo ne smije sadrzati previše vode i ne smije se prodavati po previsokoj cijeni" (Zivio Kralj!!!!) Smile

) U zakonu jos stoji:

"Ako ne naplacuje gostu zitom, nego trazi novac, vara li na tezini ili toci lose pice, treba biti pozvana na odgovornost i bacena u vodu. U pivnici zena moze biti tociteljica, ali u pivnicu ne smije doci kao gosca.Zena koja zeli posjetiti krcmu da u njoj pije, ima se spaliti." (Zakon je zakon) Smile

)

Zna se da je tada pivo bila jedna od svakidašnjih potreba da bi se ugasila zed, a i zbog njegove energetske vrijednosti. Kopaci kanala i muškarci zaposleni u polju dobijali su dnevno do pet litara piva, a zene koje su obavljale teze fizicke poslove dvije do tri litre.

Rijec pivo (birra, bier, beer, bicre) nastala je u samostanima negdje izmedu šestog i sedmog stoljeca, u vrijeme kad se pivu pri varenju poceo dodavati hmelj. U srednjem vijeku proizvodnjom pive bavili su se samostani, a danas je to snazna grana industrije. Najveci proizvodaci su Njemacka, Velika Britanija, SAD, zatim Ceška, Belgija i Irska.

Istorija piva se nastavlja kroz Sumerane, Etrušcane, Rimljane, nordijske barbare i nakon toga kršcansku europu. Redovnici su bili prvi koji su pivu pridodali hmelj - iz "medicinskih" razloga, a i radi boljeg konzerviranja. Ono je proglašeno kršcanskim ljekovitim napitkom", što ga je trebalo ukljuciti u samostansku prehranu, a smjelo se piti i u dane posta.

Pivo se pije u svakoj prilici. No dok je kod nas gotovo šokantno piti pivo uz ribu, to je sasvim uobicajeno u Belgiji, Njemackoj, Engleskoj... Uzgred, u tim zemljama jede se cešce i više ribe nego kod nas. U spomenutim zemljama gotovo svaki bolji kafic ili restoran ima svoju vlastitu proizvodnju jako dobre pive. Kad se pije puno piva, jednostavnije je piti toceno. No, poznavatelji tvrde da je ipak puno ukusnije pivo iz boce

Pivo kao lijek

Tvari iz piva ne samo da poticu aktivnost zeluca i digestivnog trakta vec zajedno s neprevrelim ugljikohidratima usporavaju prelaz alkohola iz zeluca u krv.

Rezultati mnogih istrazivanja dokazuju da je pivo potpuno prirodan, bioloski uravnotezen proizvod koji se, istina, u mnogim zemljama ubraja u slaba alkoholna pica.

Mnogi lijecnici tvrde da manja kolicina piva (0,5 l) povoljno djeluje na lijecenje nekih teskih bolesti, primjerice tuberkuloze, kolere ili raka. Vrlo zanimljivo istrazivanje proveo je francuski lijecnik, dr. Vincent, koji je statisticki pratio zdravstveno stanje vojnika na sjeveru i jugu Francuske. Ustanovio je da su pivopije sa sjevera dvaput manje bolovali nego ljubitelji vina s juga.
Njemacki lijecnik, dr. G. Chabot, statisticki je pratio ucestalost karcinoma kod industrijskih radnika i ustanovio da pivoljupci kudikamo rjede obolijevaju od karcinoma (osim raka grla) od drugih radnika. Pivo stiti organizam od razlicitih zracenja, posebice od stetnog djelovanja "rengenskih zraka". Vjerojatno je to povezano s prisutnoscu reduciranog glutationa u pivu, jer taj spoj ima sposobnost vezanja slobodnih radikala. U pivu se ne razmnozavaju patogeni mikroorganizmi. Dr. C. Enders istrazivao je baktericidnu ucinkovitost piva u usporedbi s nekim patogenim mikroorganizmima i ustanovio da uzrocnik kolere ugiba u pivu za 15 minuta, a uzrocnik tifusa za 30 minuta.

The New England Journal of Medicine objavio je rezultate devetogodisnjega opseznog istrazivanja srcanog infarkta u vise od 7.700 pivoljubaca. Istrazivanjem je utvrdeno da prosjecna potrosnja od 1 do 3 case dnevno (engl. caša je 0,57 l) ima zastitni ucinak protiv srcanog infarkta. Isto tako su poznate i posljedice (alkoholizam) kod najveceg broja ekstremnih uzivatelja. Ovo ne shvacajte osobno. Prekomjerno uzivanje u pivu i posljedice toga uzivanja nazivaju se gambrinizam (prema imenu "Kralja piva" Jana Primusa, zvanog Gambrinus). Koliko god to nevjerojatno zvucalo, pivo je uzrok ovisnosti u 70% svih ovisnika o alkoholu i u 60% svih ovisnika uopste. Da nevjerovatno je.

To nije cudno ako se zna da pivo djeluje ugodno, gasi zedj i opusta. Prof. Anton Piendl s Tehnickog sveucilista u Munchenu to opustanje dovodi u vezu s pojmom "psihosocijalni stres". Taj pojam obuhvaca strah, napetost i agresiju. Sve se to s pivom odstranjuje, jednako kao i faktor rizika od: srcanog infarkta, visokog pritiska, secerne bolesti i gihta.

Stoga je pivo uslo u svakidasnju uporabu kao npr. sir ili cokolada i postalo samo po sebi razumljiv sastavni dio naseg zivota. Upravo zato treba biti svjestan cinjenice da pivo sadrzi alkohol, pa se treba drzati one stare mudrosti: ne pretjerivati ni u cemu osim u alkoholu.

Na osnovi iznesenog, moze se reci da je umjereno konzumiranje piva preporucljivo, kako s prehrambenog tako i zdravstvenog gledista, jer pivo moze:

- biti dobar izvor energije i tekucine nakon fizickog napora raznih kategorija potrosaca (radnici, sportasi, trudnice, vecina bolesnika i rekonvalescenata, iscrpljene i anemicne osobe itd.);

- posluziti kao dopuna dijetama siromasnim mineralnim solima (zbog vrlo malog udjela natrija u pivu);

- poticati apetit i probavu (laka i brza resorpcija sastojaka piva);

- biti preporucljiv napitak za ljude u zrelim godinama;

- imati diuretsko djelovanje (pospjesuje mokrenje i ublazava poteskoce u radu bubrega i mjehura);

- smanjiti mogucnost nastajanja bubreznih kamenaca i povecati njihovo uklanjanje iz urinarnih puteva;

ublaziti stresove te djelovati kao prirodno umirujuce i uspavljujuce sredstvo (zastita od pojave srcanog infarkta, dobar san).

Pice je dobro za inteligenciju

Konzumiranje alkohola u umjerenim kolicinama cini ljude pametnijima, utvrdili su znanstvenici koji su do tog zanimljivog podatka došli ispitivanjem 2000 osoba
Ispitanici koji na dan piju oko litre piva ili adekvatnu kolicinu nekog drugog alkoholnog pica imaju malo viši kvocijent inteligencije od onih koji uopce ne piju alkohol, pokazalo je istrazivanje.

Inteligenciju, cini se, poticu kemijski spojevi polifenoli koji se nalaze u alkoholu. Sudionici ispitivanja koje je provedeno u Japanu dnevno su pili cetiri jedinice alkohola, što u praksi znaci dvije politrene krigle piva ili cetiri caše vina.

Rezultati istrazivanja objavljeni su u znanstvenom casopisu New Scientist.

Popijete li ga previše, vidno polje ce se zamutiti, ali umjereno redovito konzumiranje popravlja vid sprecavajuci razvoj ocne mrene te pomaze i kod srcanih oboljenja

Ispitujuci djelovanje piva na laboratorijskim štakorima kanadski znanstvenici su zakljucili da antioksidansi zašticuju stanice ociju i tako sprecavaju pojavu mrene.

Buduci da visoka razina glukoze šteti mitohondrijima, a njihovo oštecivanje vodi razvoju mrene, dr. John Trevitck voditelj navedenog istrazivanja smatra da jedna caša piva dnevno cini mnogo dobra jer antioksidni zašticuju mitohondrije. Pivo, posebno bogato hmeljom ili ono tamnije sadrzi visoku koncentraciju antioksidansa i enzima što pomaze i pri prevenciji srcanih bolesti.

Ovo bi posebno moglo koristiti dijabeticarima kod kojih cesto stradavaju oci.

Zasebno istrazivanje u Pennsilvaniji usredotocilo se na djelovanje piva kod arterioskleroze - odebljanja arterija. Profesor Joe Vinson davao je hrccima ekvivalent ljudske doze od dva piva dnevno. Tvrdi da su prijašnja istrazivanja pokazala zdravstvene koristi antioksidansa iz vina te da alkohol iz piva i vina pomaze u preventivi srcanih bolesti no smatra da je njegovo istrazivanje prvo potvrdilo da i antioksidanti iz piva pomazu kod srcanih bolesti.

Antioksidanti u caju i juiceu mogu imati jednako djelovanje, dodaje Vinson.

Pijte pivo- zdravo je!

- Istrazivaci su otkrili da caša piva moze pridonijeti zaštiti od srcanih bolesti cak i više nego crno vino ili jaka alkoholna pica. Pivo sadrzava vitamin B6, koji sprjecava nakupljanje homocisteina u tijelu za kojeg se pretpostavlja da povecava opasnost od srcanih bolesti. No nizozemski su istrazivaci otkrili da to mozda i nije jedini razlog zbog kojega je pivo korisno za srce. Oni su ispitali 111 zdravih muškaraca koji su tri tjedna uz veceru pili pivo, vino ili zestoka alkoholna pica. Otkrili su da se razina homocisteina ne povecava nakon konzumacije piva, ali se povecava nakon vina i zestokih alkoholnih pica. U pivopija je otkrivena 30% veca razina vitamina B6 u krvnoj plazmi, a razina vitamina B6 povecala se i u osoba koje su pile vino i druga alkoholna pica no ne toliko. Umjerena konzumacija alkohola utjece na mnoge procese u tijelu, od kojih je jedan znatno povecanje razine dobroga HDL kolesterola.

Degustacija:

1. Prostor u kojem cete degustirati pivo trebao bi biti dovoljno osvjetljen kako biste ocjenili bistrinu i boju piva. Do vas ne bi smjeli dopirati nikakvi strani mirisi.

2. Casa u koju se uliva pivo mora biti savrseno cista, bez ogrebotina i dovoljno velika da u nju stane i vas nos dok ispijate gutljaj dragocijene tecnosti. Na taj cete nacin najbolje osjetiti i miris piva.

3. Prije degustacije piva ne jedite jako zacinjenu i masnu hranu. Takodje se ne koristite after-shave, parfem, ruz za usne i druge kozmeticke preparate.

4. Prije otvaranja, provjerite rok trajanja piva, kao i ima li u boci taloga.

5. Osjetite bocu! Naravno, pivo mora biti hladno, ali ni tu nije dobro pretjerivati. Idealna temperatura za pivo krece se izmedju 22-25 Celzijevih stupnjeva. Ostavite se mitske price o "ledenoj pivi" jer na preniskoj temepraturi necete moci osjetiti nikakvu aromu piva.

6. Kada otvarate bocu obratite paznju na kolicinu pjene i kako reagira karbondioksid prilikom otvaranja cepa.

7. Kada ulijevate pivo samo ga pustite da klizne niz unutrasnjost case. Tek kad ste ispunili otprilike dvije trecine case mozete ispraviti bocu kako biste na kraju dobili i pjenu. Uz pivo uvijek mora ici pjena, a pjena se mora uzdizati i preko ruba case.

8. Kad ste pivo natocili u casu smjesta ispitajte miris (slicno kao i kod vina). Naime, mnogi aromaticni sastojci piva ispare vrlo brzo u dodiru sa zrakom. Osjecate li aromu sladora? Vuce li na citron, cvijece ili na svjeze pokosenu travu

9. Zatim ispijte jedan veci gutljaj. Za razliku od vina pivo se ispija u vecim gutljajima i usna supljina mora biti puna. Osjetite i usporedite odnos izmedu temperature, arome i stupnja zapjenjenosti.

10. Nikad ne muckajte pivo u ustima!!!! Samo pustite da klizne u vas stomak. Pokušajte uporediti odnos temperature, arome i stupnja zapjenjenosti prije i poslije gutljaja. Pricekajte 15-tak sekundi i ponovo pokušajte odrediti ukus piva nakon gutljaja. Da li je sladak ili suv? Zadrzava li se u ustima ili brzo nestane?

11. Još jedanput pomirisite pivo. Neke arome dolaze do izrazaja minutu do dvije nakon otvaranja boce. Zatim ponovno ispijte jedan dobar gutljaj i usporedite rezultate s onima na pocetku testa.

12. Kako biste "resetovali" svoja osjecanja koja sudjeluju u testiranju piva, dovoljni su nezasoljeni krekeri ili obican hleb.

13. Ponovite još jedanput cijeli postupak.

14. I kad ste se vec odlucili da je to pivo bas za vas pijte ga dok ne legnete...

Yasmin · Prijatelj foruma

Svetle i tamne nijanse

Do 5. oktobra 1842. godine piva su bila tamna i mutna, a onda je jedna grupa entuzijasta "prosvetlila" ovaj napitak. Da li ste znali to?

Jozef Grol započeo je trijumfalni pohod sa pivom poznatim kao "plzensko" ili "pilsner" (na nemačkom). Imitirano tokom veka i po, nazvano je Pilsner Urquell, to jest "plzensko sa pravog drevnog izvora", da bi se razlikovalo od drugih, koja su mnogi pravili na sličan način i nazivali ih "pilsner", iako nisu bila iz Plzena. Godine 1844. napravljen je prvi frižider, što je pomoglo širenju popularnosti "lagera", to jest, svetlog piva. Matrin Salcman odneo je 1845. godine plzensko čudo od piva u prestonicu Bohemije, Prag, gde je ono odmah postiglo uspeh. Ubrzo je otvorio pivnicu "U Salcmanu", koja još uvek uspešno radi. Godine 1858. "lager" osvaja i Sjedinjene Američke Države, postajući popularniji od tamnog piva, koje ostaje sinonim za zimsko ispijanje tog napitka. Tokom srednjeg veka "privilegija" proizvodnje piva bila je jedna od najznačajnijih stvari u srednjoj Evropi. Povlastice su davali vladari, a narodu su služile kao odličan ventil u tegobnom životu prepunom rada.

Lekari i sveštenici preporučivali su ga umesto vode, jer su zbog nje često izbijale smrtonosne zaraze. Iako je pivara bilo mnogo, kvalitet piva bio je prilično slab. Oko 1800. godine pivarstvo je doživljavalo krizu. Pravile su se dve vrste piva: pivo sa gornjom fermentacijom, kratkotrajnije, i pivo sa donjom, nešto dugotrajnije. Plzenska su uglavnom bila ona sa gornjom. Od 1.052 pivare, koliko ih je tada postojalo u Bohemiji, 938 pravilo je baš ovakvo pivo.

Godine 1839. grupa od oko 200 građana Plzena osnovala je "Gradsku pivaru". Arhitekta Štelcer načinio je divnu zgradu, a iz Bavarske, u kojoj se pravilo pivo donje fermentacije, stigao je Jozef Grol, koji je napravio plzensko pivo sa lokalnim obeležjima. Hladni podrumi od kamena peščara i drvena burad dali su mu jedinstven ukus. U podrumima je temperatura uvek nekoliko stepeni iznad nule, čak i tokom leta. Pivara je sagrađena 1892. godine, a 1899. godine nazvana je "Prazdroj". Sama za sebe predstavlja remek-delo arhitekture. Godine 1933. praktično je progutala čuvenu pivaru "Gambrinus", koja je nastavila da pravi svoje vrste piva, kao i "Pivovar radegast", sada u sastavu "Prazdroja". Tu je i Muzej piva, smešten u zgradu koja je u srednjem veku služila kao sladara. O istoriji piva ovde svedoči oko 18.000 eksponata.

Wizard · Prijatelj foruma

mrzim pivo Mr. Green