Thessaloniki (Solun)

Anđela · **inso umjetnica**

Solun

Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj. Ovo je glavno mjesto grčke regije Makedonije i smatra se drugim grčkim glavnim gradom zbog svoje velike povijesne i strateške važnosti. Grad se rasprostire na 17 km, duž Solunskog zaljeva i sastoji se od 13 općina.

Površina : 17.8 km²
Gustoća stanovništva : 20.449/km²

U grčkom jeziku, grad je još poznat pod nazivom Σαλονίκη (Saloniki), u turskom kao Selânik, u slavenskim jezicima kao Solun (Солун), na arumunjskom kao Săruna i na ladinu kao Selanik.

U Grčkoj je grad drugo po veličini gospodarsko, industrijsko, trgovačko i kulturno središte, kao i važno prometno mjesto u jugoistočnoj Europi. Trgovačka luka grada je vrlo važna za Grčku i za druge zemlje na jugoistoku Europe. Grad je poznat po mnogobrojnim spomenicima i zgradama iz bizantskog i otomanskog razdoblja.

Grad je oko 315. godine p.n.e. osnovao Kasander, kralj Makedonije (Μακεδών) na ili blizu mjesta starog grada Terme i na 26 drugih okolnih sela. Nazvao je grad po svojoj ženi Tesaloniki, sestri Aleksandra Velikog, njoj je ime dao njezin otac Filip II. Makedonski, koji je na dan njezinog rođenja ostvario pobjedu (grčki, latinično: nike) protiv Tesalijaca.

Solun se počeo naglo razvijati, i u 2. stoljeću p.n.e. je dobio zidove. Grad je bio autonomni dio Kraljevine Makedonije, sa vlastitim parlamentom u kojem je kralj imao svog predstavnika.

20. lipnja 1978. godine, grad je pogodio jak potres jačine 6.5 stupnjeva. Ovaj potres je prouzročio štetu na mnogim zgradama i povijesnim spomenicima, kao i smrt 40 ljudi. Grad se opet brzo oporavio i nakon ove prirodne katastrofe.

Raniji kršćanski i bizantski spomenici u Solunu su stavljeni na UNESCO-v popis Svjetske baštine, 1988. godine. Solun je postao Europski grad kulture za 1997. godinu.

Solun je vrlo važan sveučilišni centar jugoistočne Europe i u njemu živi veliki broj studenata iz cijele zemlje. U gradu se nalazi Aristotelovo Sveučilište, najveće u Grčkoj, i Makedonsko Sveučilište.

Muzeji:

Makedonski muzej suvremene umjetnosti
Državni muzej suvremene umjetnosti
Makedonsko-trački folklorni i etnološki muzej
Muzej Bizantske kulture
Solunski arheološki muzej
Solunski kinematografski muzej
Solunski muzej makedonske borbe
Solunski sportski muzej
Vodeni muzej
Bijeli toranj, muzej i spomenik
Tehnički muzej
Muzej fotografije
Zaklada za umjetnost Teloglion

Arheološka nalazišta:

Kripta crkve sv. Dimitrija
Agia Paraskevi, Solun, staro groblje
Stara Agora u Solunu
Manastir Latomos u Solunu
Rimska palača i Hipodrom

Spomenici:
Galerijev slavoluk i grobnica
Gradske zidine
Trigonijski toranj
Stara Agora
Rotunda
Rimska palača i Hipodrom
Crkva Aje Sofije

Prijevoz:

Prva autocesta je kroz Solun prošla u 1970-ima. Solun je dostupan sa autocestom GR-1/E75 iz Atene, GR-4, GR-2, (Via Egnatia) /E90 i GR-12/E85 iz Serresa and Sofije. Autocesta GR-1 je u 1970-ima dosegnula Solun i to je bio kraj njezine gradnje. U 1980-ima, započela je gradnja solunske obilaznice, koja se otvorila 1988. Nedavno je postojeća infrastruktura na autocestama dograđena. Gradnja 9.6 km duge mreže metroa će početi u lipnju 2006. Gradnja će trajati 6.5 godina, ako sve bude teklo po planu i biti će završena krajem 2012. godine. Ovo će bitno smanjiti velike gužve u središtu grada. Javni prijevoz u gradu se tanutno odvija samo autobusima.

Grad je veliko željezničko križište na Balkanu, sa izravnim vezama za Sofiju, Skoplje, Beograd, Moskvu, Beč, Budimpeštu, Istanbul i Zagreb, kao i za Atenu i druga odredišta u Grčkoj.

Zračni promet se odvija preko Makedonske međunarodne zračne luke. Budući da su piste u luci dosta kratke, luka ne može primati prevelike zrakoplove, u budućnosti se planira njeno proširenje.

Da li ste bili u ovom gradu i kako vam je bilo?
Da li znate netkoga tko živi u ovom gradu i kako mu je?

tetrazona · Početnik Domaćeg.de

Bio sam u Solunu , nekoliko desetina puta .
Grad je zivahan, sav je nekako mirisan i uvek sam se radovao ponovnom odlasku.
Poznajem mnoge grke iz Soluna , koji su zadovoljni svojim zivotima.
Eh, da postoji tradicionalni rivalitet izmedju Soluna i Atine. Solunjani , ne vole atinjane Smile