Meteoropatija

crnibiser · samotvoja24

Meteoropatija

Vrijeme je jedna od najomiljenijih tema za razgovor. Na atmosferske se prilike pozivamo da bismo imali o čemu čavrljati s kolegama. No, o vremenu sve češće razgovaramo i zbog mnogo ozbiljnijih razloga.

Iako je to odavno poznato, najnovija znanstvena istraživanja potvrđuju da vrijeme snažno djeluje na naš organizam u cjelini. Vanjski atmosferski uvjeti povećavaju osjetljivost organizma i potiču ga na psihofiziološke reakcije.

Kada se vrijeme mijenja, umorni smo, a ne možemo spavati, kad pada kiša, loše smo raspoloženi i boli nas glava, a kad puše vjetar, razdražljivi smo i nervozni. Istraživanja pokazuju da je sve više onih koji su manje ili više osjetljivi na djelovanje klimatskih uvjeta koji ih okružuju, dakle meteoropata. Iako su među najugroženijima osobe srednjih godina, posebno žene, meteoropatija pogađa sve kategorije ljudi, od male djece do starijih osoba. Štoviše, kako statistički podaci pokazuju da se gotovo 50% populacije u srednjoj Europi žali da pati zbog utjecaja vremena, stručnjaci predviđaju da bi osjetljivost na vrijeme mogla postati bolest modernoga društva.

Iako nam vrijeme itekako može otežati život i svakodnevno funkcioniranje, potrudimo li se, s ovim se problemom vrlo uspješno možemo nositi. Primjerice, da bismo svoj organizam učinili prilagodljivijim vremenu u okolini u kojoj živimo, moramo što manje boraviti u zatvorenim prostorima jer je dokazano da među osobama koje se mnogo kreću i rade na otvorenomu gotovo da i nema meteoropata.

Zašto vrijeme tako snažno utječe na naš organizam
Uvijek kada se vrijeme mijenja u atmosferi se stvaraju elektromagnetski impulsi koji bez iznimke utječu na naš organizam i potiču ga na reagiranje i prilagođavanje. Dakle, na taj način, elektromagnetskim valovima, vrijeme - posebno nagle promjene i ekstremno niske ili visoke vrijednosti temperature, tlaka i vlažnosti zraka - dokazano opterećuje svaki organizam. No, neki uopće nisu svjesni promjena koje se uslijed vremena događaju u nama, neki su na njih osjetljivi blago ili osrednje, a neki od nas su vrlo osjetljivi, pa na njih i vrlo burno reagiraju.

No, uz elektromagnetske impulse i stupanj osjetljivosti našega organizma, razlozi za pojavu sve većeg broja meteoropata pripisuju se i suvremenom načinu života. Znanstvenici, naime, smatraju da se uslijed života koji se gotovo u potpunosti odvija u zatvorenim prostorima, često i s umjetnom klimom, bitno smanjila sposobnost prirodnog prilagođivanja i odolijevanja našega organizma različitim vanjskim vremenskim uvjetima. Dakle, kako više ne živimo u suglasju s prirodom te gotovo i nismo na otvorenom, naš organizam ima ozbiljnih poteškoća u prilagođivanju, koje i mi itekako osjećamo. Naravno, smatraju znanstvenici, tome treba dodati i netipične meteorološke uvjete uzrokovane globalnim klimatskim promjenama novijega datuma.

Posljedice utjecaja vremena
Tipični su pokazatelji osjetljivosti na vrijeme, posebno promjene temperature, tlaka i vlažnosti zraka, primjerice: glavobolje, migrene, nesanica, poremećaji u spavanju, mučnina, umor, opća slabost, nagle promjene u raspoloženju, razdražljivost, nervoza, depresivni osjećaji, otežana koncentracija i mentalno funkcioniranje, poremećaji u radu srca i krvotoka, bolovi u kostima i zglobovima, fantomski, dakle objektivno neutemeljeni bolovi, te bolovi u zaraslim ranama, ožiljcima i zaraslim lomovima kostiju.

Posljedice utjecaja vremena posebno osjećaju osobe koje boluju od nekih kroničnih bolesti, primjerice srca i krvotoka, dišnih organa, astme, reume i artritisa. Simptomi se tih bolesti uslijed utjecaja vremena, a posebno naglih promjena i ekstremnih klimatskih uvjeta, naglo pogoršavaju.

Kako ublažiti ili otkloniti negativne utjecaje vremena

Što više boravite na otvorenom

Što više boravite vani, bez obzira na vremenske prilike. Zašto bismo se na otvorenom dobro osjećali samo dok je toplo ili sunčano? Nemojte bježati od zime i vlage. Naučite se uživati u kiši, vjetru, magli i snijegu. Umjesto da se skrivate u zatvorenom prostoru, te tako još više potencirate negativno djelovanje vremena na vlastiti organizam i raspoloženje, izađite van i živite u suglasju s vremenom koje nas okružuje.

Budite fizički što aktivniji

Budite što više fizički aktivni na otvorenom prostoru. Prikladno obučeni, što više šećite, brzo hodajte, trčite ili vozite bicikl, bez obzira na atmosferske prilike. Svoje tijelo i psihu očvrsnite i učinite otpornima na negativne utjecaje vremena tjelesnom aktivnošću po ledu, kiši, snijegu i magli. Aktivni boravak na zraku od najmanje pola sata dnevno, bez obzira na vrijeme, neka postane vašom navikom.

Istrenirajte svoje tijelo za prilagođavanje promjenama vremena

Naš se organizam može vrlo lako istrenirati za prilagođivanje vremenskim uvjetima. Na taj način možete otkloniti ili itekako ublažiti negativne posljedice koje vrijeme, a posebno nagle promjene, imaju na naš organizam i psihu. Najučinkovitiji načini da istrenirate svoje tijelo za podnošenje atmosferskih prilika redoviti su odlasci u saunu te naizmjenično tuširanje toplom i hladnom vodom. Ovo potonje posebno se preporučuje osobama s niskim tlakom, koje su inače osjetljivije na vrijeme.

Što više se odmarajte i relaksirajte

Kako stresan način života itekako povećava osjetljivost za vremenske promjene, što više se odmarajte, relaksirajte i dovoljno spavajte. Koliko god to možete, a posebno u razdoblju vremenskih promjena, usporite i smanjite tempo kojim inače živite. Između ostalog, i zbog osjetljivosti na vrijeme uvažavajte i prakticirajte zdrav način života te veliku pozornost posvetite zdravoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti te disanju i ostalim metodama relaksiranja.

Pratite bioprognozu

Ako bolujete od bolesti koje se bitno mogu pogoršati zbog utjecaja vremena, obavezno pratite bioprognozu i ponašajte se u skladu s uputama. No, bioprognoza može biti od velike pomoći i onima koji nisu bolesni nego su samo više ili manje osjetljivi. Nadalje, kako smo i inače skloni pretjerivanju, događa se da optužujemo vrijeme i osjećamo negativne simptome i u dane kada meteorolozi uopće ne predviđaju promjene. Dakle, budete li redovito pratili prognozu, u dane bez promjene već od jutra ćete se bolje osjećati, a za kritična ćete se razdoblje moći pravovremeno i svrsishodno pripremiti.

Ako su negativne posljedice učestale, obratite se liječniku

Naše tijelo registrira promjene vremena te je, katkad čak i češće i upečatljivije reagiranje uobičajenim simptomima, primjerice glavoboljom, nesanicom, lošim raspoloženjem, sasvim normalno. No, ako simptomi potraju dulje ili ako se pogoršaju, obavezno se posavjetujte s liječnikom.

Za ublažavanje simptoma koristite prirodna sredstva

Da biste otklonili ili barem ublažili negativne posljedice koje možemo osjećati pod utjecajem vremena, prednost svakako dajte prirodnim sredstvima. Primjerice, čaj od matičnjaka s medom vrlo je učinkovit u borbi protiv umora i glavobolje. Glavobolje se možemo riješiti i masiranjem čela, sljepoočica i vrata uljem mažurana ili metvice. Protiv nesanice i unutarnjeg nemira idealan je čaj od kamilice i valerijane. Za “bistrenje” glave na maramicu kapnite nekoliko kapi lavandina ulja.
http://www.coolinarika.com/clanak/meteoropatija

crnibiser · samotvoja24

Što vrijeme ima sa zdravljem
Tridesetih su tek rijetki znali za to, četrdesetak godina kasnije 15 posto svjetskog stanovništva prepoznalo je vremenske
(ne)prilike kao uzrok svojih zdravstvenih problema, a današnja istraživanja tvrde da 30 posto ljudske populacije čine meteoropati. 'Promijenit će se vrijeme', rečenica je koju ćemo često čuti nakon što netko osjeti bol u kostima. Popratimo je smiješkom i nevjericom, no sve je više dokaza da kolebanje vremena utječe na ljudsko zdravlje

Meteoropate često muči glavobolja

Iako meteoropatija ne ulazi u službeni dio medicine, još je Hipokrat naglašavao da mijene vremena utječu na ljudsko zdravlje. Upozoravao je prije gotovo dvadeset i pet stoljeća da se nepredvidljive ćudi vremena posebno trebaju čuvati kronični bolesnici.

Zanimljiva je i činjenica da je u Dubrovačkoj Republici postojao propis prema kojem se zakoni nisu donosili za vrijeme južine, karakteristične 'vremenske nepogode' koja i danas utječe na raspoloženje i koncentraciju mnogih ljudi.

ŠTO JE METEOROPATIJA?

Kišno i tmurno vrijeme izaziva depresiju
Dr. Angelico Brugnoli s Instituta klimatološke medicine na milanskom sveučilištu meteoropatiju definira kao grupu simptoma i reakcija koje se manifestiraju kada dođe do promjena jednog ili više meteoroloških faktora. Pod meteorološkim faktorima podrazumijevamo temperaturu i vlažnost zraka, vjetar, atmosferski pritisak, kišu i grmljavinu te efekt ionizacije.

Iako su među najugroženijima osobe srednjih godina, posebno žene, meteoropatija pogađa sve dobne skupine, od male djece do starijih osoba. Obično 24 do 48 sati prije same promjene vremena, nadasve u osjetljivih ljudi, javljaju se simptomi kojima opisujemo meteoropatiju. Najčešće je to depresivno stanje, glavobolja, vrtoglavica, fizička slabost, hipertenzija, povećana osjetljivost na bol u zglobovima i mišićima te pogoršano stanje bolesnih organa. Također, tu su hirovite promjene raspoloženja, iritira vas sve, razdražljivi ste, srce pojačano lupa.

Ovakvo stanje traje dan ili dva. S poboljšanjem vremenskih prilika smanjuju se simptomi, no vraćaju se s novom promjenom vremena. Uslijedi li brzo izmjenjivanje meteoroloških prilika, intenzitet simptoma se smanjuje, kao svojevrsna adaptacija organizma. Bez obzira o kojem se godišnjem dobu radilo, je li riječ o toploj fronti u zimsko vrijeme ili hladnoj usred ljeta, simptomi su isti.

MJERE PREVENCIJE

Prije svega, korisno je pratiti biometeorološku prognozu. Temeljenu na meteorološkim uvjetima, koncentraciji peluda i polutanata, za širu je javnost priređuje koordinirani tim liječnika i drugih stručnjaka, a s ciljem zaštite zdravlja ljudi na koje utječu spomenuti čimbenici. Medicinska interpretacija vremenske prognoze pomoći će svima, posebice pri olakšavanju tegoba kod kroničnih bolesnika.
Liječnici se slažu da nije dobro pretjerivati s lijekovima i da ih ne valja uzimati ih bez stručnog nadzora.

Boravak na otvorenom olakšat će tegobe

Dr. Angelico Brugnoli, prvenstveno misleći na ljude koji pate od alergija, savjetuje pravodobno, dakle dan ranije, uzimanje antialergijskih lijekova i sedativa na biljnoj bazi.

Još jedan od načina prevencije je boravak u dobro osvijetljenim prostorijama, ako je nužno ostati kod kuće. Uvijek je bolji savjet boraviti čim više na otvorenom, mnogo se kretati i unositi u organizam dovoljno vitamina i odijevati se u skladu s vanjskim prilikama.
Jedna od preporuka je i izbjegavanje alkoholnih pića, koja povećavaju toplinu tijela i gubitak tekućine.

Dobro će doći i korištenje ionizatora zraka koji stvara negativno nabijene ione. Naime, negativni ioni dobro djeluju na astmu, bronhitis i alergije, na povišeni krvni tlak i psihu uopće.

POVEĆAN BROJ SAMOUBOJSTAVA

Oblačno vrijeme, kiša, dosadan vjetar i osjećaj da je 'nešto čudno u zraku' razlogom su učestalijih samoubojstava pri naglim promjenama vremenskih prilika. Prema podacima zdravstvenih časopisa, broj samoubojstava povećava se kad temperatura zraka varira, također za vrijeme promjenjivog tlaka zraka te dugotrajne magle. To je nepogodno razdoblje, izrazimo li se meteorološkim rječnikom, dan prije prolaza hladne fronte i dva dana nakon prolaza tople fronte.

Oprezno s lijekovima

Vremenski ekstremi, vrlo hladne zime i topla i sparna ljeta sve više postaju naša svakodnevica. Posebno su kritični nagli prijelazi među godišnjim dobima, kada su učestalije pojave bolesti i smrtnosti. Sposobnost organizma da neovisno o vanjskim čimbenicima održava stalnu tjelesnu temperaturu umanjena je kod naglih vremenskih promjena, posebice kod kroničnih bolesnika i starijih ljudi.

Iako nas karakteristično jesensko vrijeme ove godine mimoilazi, možemo očekivati tmurnije i maglovitije dane koji bude reumatske bolove, glavobolje postaju izraženije, nadražuju se dišni putovi, a slabi i imunitet. Sačuvati svoj organizam zdravim u vrijeme nepogodne biometeorološke prognoze znači ne izlagati se nepotrebnim fizičkim naporima i odgoditi aktivnosti za povoljnije prilike.
T-Portal

crnibiser · samotvoja24

Da li ste meteopati/meteoropati?

Da li ste i vi podložni utjecaju vremena i vremenskih prilika? Radi se o svakodnevnom utjecaju koji većinom zavisi od osobe do osobe , pa se tako kod nekih ljudi koji nisu meteopati , slabo ili uopće ne manifestira kao odraz trenutnog raspoloženja ili osjećaja tegoba prouzrokovanih vremenskim utjecajem. Druga skupina ljudi , a to su meteopati, što je za njih i stručan naziv , uveliko osjećaju utjecaj vremena , pogotovo za vrijeme jakih ciklona kad u našim krajevima pušu južni vjetrovi donoseći toplije , vlažnije i za većinu nas teže podnošljivo vrijeme .
Do prije nekoliko mjeseci , u BiH se uopće nije davalo važnosti bioprognozi , kao jednog od sastavnih dijelova prognoze vremena. Slovenija je mnogo naprednija i još devedesetih godina prošlog stoljeća na svojim službenim saopćenjima meteorološkog zavoda imala je i bioprognozu.
Bioprognoza daje opisno stanje utjecaja vremenskih prilika na zdravlje ljudi , raspoloženje , koncentraciju , kvalitetu sna , osjetljivost hroničnih bolesnika , alergičara ( visina koncentracije peluda u zraku ) , astmatičara , srčanih bolesnika ... Loša bio prognoza znači da će meteopati biti loše raspoloženi, s osjećajem pojačanog dnevnog umora i nesanicom; te da će tegobe zbog vremena osjećati i hronični srčani bolesnici, te osobe s gastroenterološkim i reumatskim smetnjama.
Sve više roditelja i nastavnika primijećuje da su i djeca izuzetno podložna meteorološkim promjenama što se odražava na njihovo hiperaktivnije ponašanje, plač, nesanicu...

Zabilježene su promjene i na životinjama , pogotovo u seoskoj meteorologiji kao predznaci vremena , što je seljacima i ratarima i drugim , davalo dobar temelj za orjentaciju kakvo nas vrijeme očekuje .

Isto tako ne smijemo zaboraviti i vrlo važan faktor pri određivanju bioprognoze , a to je utjecaj mjeseca koji djeluje također na većinu gore spomenutih tegoba .
Ako se poklopi sa utjecajem vremena , onda još i pojačava tegobe , pa iste mogu osjetiti i ljudi koji nisu meteopati . Pogotovo je to izraženo tri dana za vrijeme uštapa i jedan dan za vrijeme mlađa .

Iz područja radiestezije poznata je stvar da čovjek ima svoj bioritam kojeg određuje unutrašnji biološki sat koji je ovisan o biopotencijalu, što je u stvari fizikalno gledano, tok energije kroz čitav organizam ljudskog tijela. Ukoliko vanjskim prilikama djelujemo na taj tok , mjenja se bioritam i opće stanje organizma . Jedan od tih elemenata , koji je ipak složen , je i VRIJEME .
Primjerice, kiša je sasvim pozitivna pojava ako nismo u tropskim krajevima, a zna se da mnogo ljudi pri kišovitu vremenu ima glavobolje i zapada u stanja depresije. S druge strane, određene vremenske prilike direktno utiču na ljudsko zdravlje, a to se uglavnom odnosi na vjetrovito vrijeme.
Većina se ljudi žali na jugo, misleći kako im probleme stvaraju velike oscilacije pritiska, a u stvari se radi o količini vlage u zraku. Naime, kad zapuše jugo, količina vlage u zraku premašuje onu granicu od 60 posto koja je optimalna za ljudski organizam. Bura se, pak, smatra nekakvim zdravim vjetrom koji, kako se voli reći, čisti organizam, no radi se samo o tome da ona ne smeta čovjeku, ako nije praćena velikom hladnoćom.

Danas, uprkos razvijenoj opremi i matematičkim proračunima fizikalnih pojava promjena stanja u atmosferi, često su moguće pogrešne vremenske prognoze. Svi mi pomalo postajemo Englezi; praktički ne izlazimo iz kuće prije nego što odslušamo prognozu. Stoga je velik teret na leđima meteorologa.

crnibiser · samotvoja24

Kad vrijeme diktira raspoloženje

Ono što su znali još naši preci, a što je danas potvrdila i nauka, jeste da vremenske (ne)prilike utiču na zdravlje ljudi. Danas je i službeno priznato da postoji meteoropatija, odnosno tegobe koje su posljedica vremenskih promjena. One izazivaju negativne reakcije i kod zdravih osoba.

Nagla promjena atmosferskog pritiska, temperature vazduha, vlaga, smanjenje dnevne svjetlosti, a posebno vjetar, mogu negativno uticati na funkcionisanje našeg organizma. Meteoropate su izuzetno osjetljive osobe ne samo na promjenu vremena, već i na prve nagovještaje da će se za nekoliko sati, pa i dana, promijeniti vazdušni pritisak, vlaga, temperatura...

RAZDRAŽLJIVOST I VRIJEME

Zbog izuzetno visokih temperatura i sparnih dana za ovo doba godine veliki broj bh. građana protekle sedmice žalio se na psihičke poteškoće kao što su problemi s nesanicom, promjene raspoloženja i razdražljivosti. A, za većinu hroničnih bolesnika ovakve promjene su prava mora, naročito za kardiovaskularne, nervno labilne i reumatične osobe.

Prema riječima psihologa Igora Krnetića, koji je ujedno i na čelu prvog psihološkog savjetovališta u RS "Krnetić", u Bosni i Hercegovini 95 odsto građana ima izražen problem meteoropatije.

"Procesi u organizmu povezani su s naglim promjenama vremenskih uslova, a ljudi na njih reaguju različito. Zdravi ljudi zbog ovakvih vremenskih prilika mogu biti razdražljiviji i napetiji, s povremenim glavoboljama, ali obično se sve završava na tome", objašnjava Krnetić.

U takvim slučajevima, dodaje, ljudi često naprasno reaguju i pokazuju pojačan izliv bijesa i razdražljivosti.

Prema Krnetićevim riječima, građani bi trebali da se nauče nositi s problemom meteoropatije i da pronađu način kako da ih što lakše prebrode.

Kod hroničnih bolesnika, navodi, zdravstveni problemi su mnogo izraženiji. Nagle promjene vremena pojačavaju već prisutne bolesti, posebno kada je riječ o radu srca i krvotoka. Ljudskom tijelu, naime, treba četiri do pet sati da se prilagodi promjenama temperature i vlage u okolini, što je posebno teško osobama koje imaju srčane probleme. Sve atmosferske promjene - kiša, pritisak, vlaga, snijeg... i sve promjene temperature, mogu uticati na naš organizam. Ali od svih vremenskih uticaja vjetar, posebno južni, izaziva najviše zdravstvenih smetnji, jer se s njegovom pojavom događaju elektrostatičke promjene u atmosferi.

"Kada se mijenja vrijeme, približava oluja ili duva jak vjetar, u atmosferi se javlja više pozitivnih jona. Na te elektromagnetne uticaje reaguje naš organizam. Funkcija hipotalamusa, važnog područja mozga, i hipofize, žlijezde koja se nalazi ispod mozga i pod uticajem hipotalamusa upravlja drugim žlijezdama, može biti izmijenjena, pa je moguće smanjeno izlučivanje hormona. Tako se može smanjiti izlučivanje adrenalina, što izaziva depresiju ili može povećati količina serotonina, što izaziva glavobolju i migrenu. Može doći i do variranja proizvodnje melatonina, što opet izaziva nesanicu", objašnjava Krnetić.

VIŠE POZIVA SLUŽBAMA HITNE POMOĆI

Iz bh. službi hitne pomoći navode da je proteklih nekoliko dana primijećen povećan broj građana koji traže ljekarsku pomoć.

"Zbog izuzetno visoke temperature za ovo doba godine u našu službu posljednjih dana javio se nešto veći broj građana nego u proteklom periodu. Pomoć su uglavnom tražili hronični bolesnici čije je pogoršanje bolesti najvjerovatnije prouzrokovano ovim neuobičajenim vremenskim prilikama koje možemo okarakterisati kao faktore rizika za ove bolesnike", kaže Nada Banjac, načelnik Službe hitne pomoći u Banjaluci.

Naročito se, kako navodi, javljaju srčani bolesnici, astmatičari i neurološki bolesnici sa izraženim simptomima glavobolje, neraspoloženja i razdražljivosti.

Doktorica Banjac ističe da je posljednjih dana u noćnim satima povećan i broj djece oboljelih od viroze.

"Neobično visoke temperature za ovo doba godine pruzrokovale su i kod djece povećan broj viroza praćene visokom temperaturom i sa simptomima sličnim gripu", navodi Banjac.

JESEN I ZIMA NAJKRITIČNIJI

U našoj zemlji nema službe koja se bavi mjerenjem pozitivnih i negativnih jona u vazduhu, prema čijim nalazima se može ustanoviti kakva će biti biometeorološka prognoza i šta ljudi mogu očekivati i redovno biti upozoreni.

"Kod nas se, nažalost, još niko ne bavi ispitivanjem promjena u vazduhu, niti njihovim djelovanjem na ponašanje i oboljenja ljudi", kaže Ranka Radić, stručni saradnik u Hidrometeorološkom zavodu u Banjaluci. Međutim, u Institutu se prati vlažnost vazduha, pritiska i vjetra kao i broj sunčanih časova koji su takođe važni meteorološki parametri koji utiču na zdravlje i psihičko stanje ljudi, naročito u jesen i proljeće.

Stručnjaci tvrde da meteoropate nisu samo oni koji pate zbog lošeg vremena. Neki oblici meteoropatije, prema njihovom mišljenju, vezani su za smanjenje dnevne količine svjetlosti. Zato se jedna vrsta depresije, kao i nesanice, javlja kod pojedinih ljudi u jesen i zimu. Istina, još se ne zna pravi razlog zašto su neke osobe osjetljivije od drugih na promjene vremena.

Nekada se govorilo da su to izrazito senzibilne osobe, ali ova teorija nije potvrđena. Ono što se sigurno zna jeste da meteoropatija posebno pogađa djecu mlađu od 15 godina i osobe starije od 50 godina.

Najmlađi su, prema tvrdnjama stručnjaka, osjetljivi na promjenu vremena, jer više od ostalih slijede instinkte i reaguju na uticaje koji dolaze zbog elektromagnetnih talasa. Starije osobe imaju osjetljiviji metabolizam, koji jače reaguje na hormonske promjene uzrokovane promjenom vremena.

Istraživanja u Francuskoj govore o povezanosti vremenskih prilika i mogućnosti moždanog udara kao posljedica smanjenja protoka krvi u velikim krvnim žilama koje su sužene aterosklerotskim naslagama.

nezavisne novine

crnibiser · samotvoja24

Da li vreme zaista utiče na zdravlje?

--------------------------------------------------------------------------------

Današnja istraživanja tvrde da 30 odsto ljudi pati od meteoropatije. “Vreme će se promeniti” je rečenica koju često čujemo nakon što neko oseti bol u krstima. Postoje nedoumice na ovu temu, ali sve je više dokaza da promene vremena utiču na ljudsko zdravlje.
Iako meteoropatija ne ulazi službeni deo medicine, još je Hipokrat naglašavao da promene vremena utiču na ljudsko zdravlje. Upozoravao je pre gotovo dvadeset i pet vekova da nepredvidljive ćudi vremena posebno treba da se čuvaju hronični bolesnici.
Zanimljiva je i činjenica da je u Dubrovačkoj Republici postojao zakon prema kom se zakoni nisu donosili za vreme južnog vetra, karakteristične vremenske neprilike koja i danas utiče na raspoloženje i koncentraciju mnogih ljudi.

Šta je meteoropatija?

Stručnjaci meteoropatiju definišu kao grupu simptoma i reakcija koje se manifestuju kad dođe do promene jednog ili više meteoroloških faktora. Pod meteorološkim faktorima podrazumevaju se temperatura i vlažnost vazduha, vetar, atmosferski prtisak, kiša, grmljavina i efekat jonizacije.
Iako su među najugroženijima osobe srednjih godina, posebno žene, meteoropatija pogađa sve grupe ljudi, bez obzira na godine, od male dece do starijih osoba. Obično 24-48 sati pre same promene vremena, posebno kod osetljivih ljudi, javljaju se simptomi kojima opisujemo meteoropatiju.
Najčešće je to depresivno stanje, glavobolja, vrtoglavica, fizička slabost, hipertenzija, povećana osetljivost na bol u zglobovima i mišićima, zatim pogoršano stanje bolesnih organa. Takođe, tu su hirovite promene raspoloženja, razdražljivost, ubrzano lupanje srca.
Ovakvo stanje traje dan ili dva. S poboljšanjem vremenskih prilika, smanjuju se simptomi, ali vraćaju se s novom promenom vremena. Ako usledi brza promena meteoroloških prlika, intenzitet simptoma se smanjuje, kao svojevrsna adaptacija organizma. Bez obzira na to o kom se godišnjem dobu radilo, bilo da je reč o toplom talasu u zimsko vreme ili hladnom usred leta, simptomi su isti.

Prevencija

Pre svega, korisno je pratiti biometeorološku prognozu. Medicinska interpretacija vremenske prognoze pomoći će svima, posebno pri olakšanju tegoba kod hroničnih bolesnika. Lekari se slažu da nije dobro preterivati sa lekovima i da ih ne valja uzimati bez stručnog nadzora. Oni koji pate od alergija treba pravovremeno, dakle dan ranije,da počnu da uzimaju antialegrijske lekove i sedative na biljnoj bazi.
Još jedan od načina prevencije je boravak u dobro osvetljenim prostorijama, ako je nužno ostati kod kuće. Uvek je bolji savet boraviti što više na otvorenom, mnogo se kretati i unositi u organizam dovoljno vitamina i oblačiti se u skladu sa spoljašnjim vremenskim prilikama.
Jedna od preporuka je i izbegavanje alkoholnih pića, koja povečavaju toplinu tela i gubitak tečnosti.
Dobro će doći i korišćenje jonizatora vazduha, koji stvara negativno naelektrisane jone. Naime, negativni joni dobro deluju na astmu, bronhitis i alergije, na povišen krvni pritisak i psihu uopšte.
Oblačno vreme, kiša, dosadan vetar i osećaj da je „nešto čudno u vazduhu“ razlozi su za učestalija samoubista pri naglim promenama vremenskih prilika. Prema podacima zdravstvenih časopisa, broj samoubistava se povećava se kad temperatura vazduha varira, takođe, za vreme promenljivog pritiska vazduha i dugotrajne magle. To je nezgodno razdoblje, izrazimo li se meteorološkim rečnikom, dan pre prolaza hladnog talasa i dva dana nakon prolaza toplog talasa. Vremenski ekstremi, vrlo hladne zime i topla sparna leta sve više postaju naša svakodnevnica.
Posebno su kritični nagli prelazi među godišnjim dobima, kad su učestalije pojave bolesti i smrtnosti. Sposobnost organizma da nezavisno od spoljnih faktora održava stalnu telesnu temperaturu umanjena je kod naglih vremenskih promena, posebno kod hroničnih bolesnika i starijih ljudi.
Da biste svoj organizam sačuvali zdravim u vreme nepogodne biometeorološke prognoze, treba da izbegnete nepotrebne fizičke napore i odgodite aktivnosti za povoljnije prilike.

crnibiser · samotvoja24

Biometeorološka prognoza za Bosnu i Hercegovinu
>>>>>http://www.fhmzbih.gov.ba/BIOPROGNOZA.PHP

Biometeorološka prognoza za Hrvatsku
>>>>>http://vrijeme.hr/bio.html

Biometeorološka prognoza za Srbiju
>>>>>http://www.hidmet.sr.gov.yu/latin/prognoza/bioprognoza_danas.php

Anđela · **inso umjetnica**

E, baš sam ovo pročitala sve. Jako je poučno..
S obzirom da me glava zaboli svaki put kad malo samo puhne vjetar ili se naoblači

drazapn · Početnik Domaćeg.de

sve je tačno,pišem iz ličnog iskustva