lekcije iz sunčanja

*zečica* · -fatalna zavodnica-

Konstantan porast oboljelih od raka kože bilježi se već od 1970-tih, a razlog tomu je u manjoj mjeri činjenica da smo postali svjesni postojanja ozonskih rupa.
Puno veći čimbenik ovakvom stanju stvari jest sociološki prihvaćen osunčan ten od prirodnog bljedila dominirajuće svjetlopute rase.

Svjetska zdravstvena organizacija, Svjetska meteorološka organizacija, UN-ov program za okoliš i Međunarodna komisija za zaštitu od neionizirajućeg zračenja zajedničkim snagama rade na edukaciji i informiranju javnosti o opasnostima neplaniranog i prekomjernog izlaganja suncu u različitim krajevima svijeta.

Opasnosti UV zračenja - istine i laži:

Nepotpuna istina (laž)
Tamna koža označava zdravlje.
Istina
Tamnjenje kože preventivna je mjera metaboličkih reakcija u stanicama kože koje se tamnjenjem brane od još većeg oštećenja uslijed UV zračenja.
Nepotpuna istina (laž)
Tamna put štiti dovoljno sama po sebi, pa više ne treba nanositi kreme sa zaštitnim faktorom.
Istina
Osunčana koža svjetlopute osobe pruža u najboljem slučaju zaštitni faktor 4.
Nepotpuna istina (laž)
Ne možemo izgorjeti dok se kupamo u vodi.
Istina
Voda pruža vrlo ograničenu UV zaštitu, dok su dijelovi iznad vode još izloženiji opasnom zračenju uslijed dodatnih refleksija od strane vode.
Nepotpuna istina (laž)
UV zračenje tijekom zime nije opasno.
Istina
Iako je UV zračenje tijekom zimskih mjeseci nešto manje, ukupna izloženost zrakama je dvostruko veća uslijed refleksije od strane snijega.
Nepotpuna istina (laž)
Krema za sunčanje me štiti, pa se mogu dulje izlagati suncu.
Istina
Kreme za sunčanje se ne smiju koristiti kao sredstvo koje će produžiti vrijeme izlaganja suncu, već kao zaštita za vrijeme neizbježnog izlaganja.
Nepotpuna istina (laž)
Ako se povremeno sklonimo u hlad tijekom cjelodnevnog sunčanja, nećemo izgorjeti.
Istina
Izloženost UV zračenju kumulativna je tijekom cijelog dana.
Nepotpuna istina (laž)
Dok ne osjetimo vrućinu sunca na koži, nećemo izgorjeti.
Istina
Opekline izazivaju UV zrake koje ne izazivaju nikakve senzacije na koži. Zagrijavajući efekt ima infracrveno zračenje, a ne UV.

Sve što koži treba - faktor prehrana

Određeni preventivni koraci mogu se uzeti i prehranom koja pogoduje zdravoj i prirodno lijepoj koži. Iako se cjeloviti recept za zdravu kožu može svesti na dva retka (pijenje puno tekućine, korištenje prirodne i neagresivne kozmetike, upotrebljavanje zaštitne kreme za sunce i prehrana bogata svježim voćem i povrćem), korisno je imati na umu ključne nutrijente koji pomažu zdravlju kože.

Vitamini C i E
Kratko i jasno: «Vitamin C može prevenirati posljedice prekomjernog izlaganja suncu koje vodi raku kože. Suplementacija s prirodnim vitaminom E od 400 mg dnevno značajno umanjuje štetno djelovanje sunčevih zraka na ubrzano starenje kože (pojavu bora) te poboljšava strukturu kože.»

Ove činjenice iznesene su prije par godina na godišnjem sastanku Američke akademije za dermatologiju, a potvrđene su i najnovijim istraživanjima gdje se ova dva vitamina smatraju značajnim faktorima u sprječavanju oštećenja DNA, na što utječe i izlaganje sunčevim zrakama.

Vitamin A
Ovo je jedan od najbitnijih elemenata za zdravlje kože općenito. Ako njegove količine u tijelu padnu imalo ispod potrebne, najvjerojatnije će se prvo ispoljiti neki simptomi na koži.
Voće i povrće sadrži ga u najvećim količinama, najčešće u obliku njegovog prekursora - ß-karotena. Vitamin A se pokazao toliko moćnim u popravljanju kožnog tkiva da se jedno istraživanje koncentrirano na utjecaj hrane bogate ß-karotenom na psorijazu moglo zaključiti izjavom kako takva hrana smanjuje simptome i sam rizik pojave psorijaze u onih koji imaju genetsku sklonost.

Selen-bakar-cink
Ovaj trojac iz svijeta mineralnih tvari dokazano igra značajnu ulogu u prevenciji pojave raka kože. Suplementacija od 200 mikrograma selena dnevno pokazala je za 37% manju učestalost pojave melanoma i 50% manji rizik umiranja od raka kože.

Bakar je neizostavan kod formiranja elastina kože, zajedno s vitaminom C i cinkom. S ovom mineralnom tvari gotovo nikada ne dolazi do deficita, dapače, nije preporučljivo uzimati ga kroz suplemente.
Uobičajena uravnotežena prehrana pruža dovoljne količine bakra.

Cink se prvenstveno smatra lijekom protiv akni - jedan od prvih simptoma nedostatka cinka može biti upravo pojava akni. Njegov utjecaj na kožu prije svega je u balansiranju lučenja masti čija posljedica je čista i sjajna koža.

Esencijalne masne kiseline
Suha koža puna mitesera i sklona upalama može se tretirati pravilnim izborom masti kroz svakodnevnu prehranu. Esencijalne masne kiseline neizostavne su za stvaranje zdravog, masnog, zaštitnog sloja kože.
Pravilan odnos omega-3 i omega-6 masnih kiselina i ovdje je ključ.
I dok omega-6 ulazi u naše tijelo u suvišku, omega-3 traži popravljanje statusa kroz uzimanje plave ribe (1-2 puta tjedno), lanenih sjemenki i lanenog ulja. Također se za vrijeme intenzivnijeg izlaganja suncu mogu uzimati kapsule pročišćenog ribljeg ulja ili omega-3.

# Potrebno je imati na umu da niti jedan, ma koliko skup losion za kožu, ne može ju očuvati lijepom i zdravom, ako sustavni dio njege nije uključen i kroz adekvatnu prehranu.
Sunčanje je stres za kožu koji kao rezultat daje društveno prihvatljivu boju, no da bi se kompenzirao negativni učinak prevelikog izlaganja suncu, nužno je posegnuti za hranom bogatom antioksidansima.

Namirnice za zdravlje kože i optimalno tamnjenje: Mrkva, bundeva, brokula, špinat, kelj, morska riba, mljevene sjemenke lana, bučine i suncokretove sjemenke, orasi, bademi, avokado, marelica, mango, breskva, maline, kupine, borovnice, zobene pahuljice, maslinovo ulje, zeleni čaj.