Mexico

Vilenjakinja · **Sašina Kumica**

Povijest

Razdoblje Azteka

Prema zapisima Azteka (zapravo Méxica, izgovor Mehika), oni su osnovali grad 1325. pod imenom Tenochtitlan kad se skupina nomada sa sjevera naselila na otok u jezeru Texcoco. Prema njihovoj predaji, od Huitzilopochtlia su dobili zadatak da zasnuju grad tamo gdje vide orla da sjedi na kaktusu i jede zmiju. I našli su ga - na otoku usred jezera. Orao, zmija i kaktus su centralni motiv današnje Meksičke zastave.

Stvarna povijest naseljavanja je vjerojatno bila ipak malo drugačija. Mali otoci na plitkom jezeru su bili na prvom mjestu strateški dobro izabran položaj, a jezero ih je snabdijevalo ribama. Kako nije bilo dovoljno zemlje za obrađivanje, gradili su splavi (čiji su kreatori bili susjedni Xochimilca Indijanci) na koje su donijeli zemlju i na tako napravljenim umjetnim otocima uzgajali cvijeće i povrće. Otoke, splavi i obalu povezali su nizom nasipa koji su korišteni kako za reguliranje vodostaja jezera, tako su mogli u slučaju potrebe, i sve poplaviti. Osim toga, imali su i mostove koje su u slučaju napada mogli podići pa tako spriječiti neprijatelja da dođe do njih, ali i onemogućiti bijeg.

Grad na otocima je uskoro imao više od 13 km². Azteki su uskoro proširili svoje područje vlasti. Prvo su uz pomoć oružja, intriga i mijenjanjem saveznika osvojili dolinu. Već 100 godina prije konkviste Azteki su vladali ogromnim područjem, trgovina je bila dobro razvijena, a čak su im i vrlo udaljena područja plaćala danak.

Vilenjakinja · **Sašina Kumica**

Konkvista

1519. se Hernan Cortes iskrcao sa samo nekoliko storima ljudi na istočnoj obali i krenuo prema Tenochtitlanu. Više okolnosti su mu išle na ruku: posjedovanje vatrenog oružja i efekt šoka koji su na indijance imali jahači (konj je do tada bio u tim krajevima nepoznat, pa su konja i jahača smatrali jednim bićem), podrška plemena s kojima su Azteki bili u neprijateljstvu ili ratu, ali i oklijevanje njihovog vladara Moctezuma II. da im pruži otpor.

Vladar Azteka je bio misaon, duboko religiozan čovjek, koji je u Cortesu vidio bijelog, bradatog boga Quetzalcoatla koji se vratio da ispuni jedno staro proročanstvo. 8.studenog 1519. je pustio Španjolce u grad; istina, sa strahom, ali uz veličanstvenu dobrodošlicu. Cortes i njegovi pratioci su bili zapanjeni pogledom na glavni grad Azteka. Grad na jezeru sa 300.000 stanovnika bio je u svakom pogledu ravan bilo kojem europskom velikom gradu tog vremena.

Španjolci su zarobili Montezumu, opljačkali hramove i pobili puno svećenika. Uskoro je gradom zavladalo nezadovoljstvo zbog pasivnosti njihovog vladara i surovosti njegovih gostiju i pobili su dio Španjolaca zajedno sa svojim vladarom. Prema izvješćima Španjolaca, narod je kamenovanjem ubio Montezumu kad je pokušao spriješiti pobunu protiv nezvanih gostiju. Španjolci su uz velike gubitke istjerani iz grada.

Cortes je s nekolicinom svojih ljudi uspio pobjeći, skloniti se kod saveznika u Tlaxcali gdje je sagradio nove brodove, reorganizirao svoje snage i nakon 3 mjeseca opsade uz pomoć savezničkih indijanaca slomio samoubilački otpor Azteka i osvojio grad 13.kolovoza 1521.

Do danas je sjećanje na taj poraz bolno upisano u povijesno sjećanje Meksikanaca. Cortesa ni malo ne vole, ali jednako tako ni Montezumu ni Malinche, Cortesovu prevoditeljicu, kao ni plemena koja su pomogla Cortesu.

Kako je morala biti ogorčena borba za Tenotichtlan vidi se po tome što od nekad cvatuće metropole nije ostalo gotovo ni traga.

Vilenjakinja · **Sašina Kumica**

Španjolsko i postkolonijalno doba

Španjolci su pobjedonosno uništavali svaki trag kulture Azteka i gradnjom crkvi i palača na mjestima njihovih hramova i zgrada pokušali uništiti i sjećanje na nju. Utvrdili su se, isušili najveći dio jezera Texcoco i odavde krenuli u osvajanja daleko na sjever do područja današnjih SADa i na jug do Srednje Amerike.

Grad Meksiko je 1535. postao glavni grad Vicekralja Nove Španjolske koja je obuhvaćala sve Španjolske provincije u Americi sjeverno od Kostarike, karipske otoke i Filipine. Španjolska kolonijalna vlast trajala je punih 300 godina.

1810. je pod vodstvom Miguela Hidalga počeo rat za nezavisnost, koji je pobjedonosno završio ulaskom pobunjenika pod vodstvom Augustina de Itrubide u grad 1821.

Tijekom Meksičko-Američkog rata Amerikanci su 1847. osvojili grad i držali ga pet mjeseci okupiranim. Zatim su gradom od 1863. do 1867. vladali car Maximilian i francuska vojska dok ih iz grada i cijelog Meksika nije 1866 uz pomoć SADa istjerao Benito Juarez, koji je još 1858. bio izabran za predsjednika Meksika.