Hrvatska ... zemlja s biserima jadrana

Ivankamaza · **~Ljubav i Snovi~**

Podelite sa nama iskustvo vaseg putovanja u Hrvatskoj...
Sta vam se najvise svidelo ? koje mesto, grad...
Gde ste voleli ici a gde ne... Vredi li odmor u Hrvatskoj i da li bi se ponovo vratili tamo i zbog cega ?

Molim clanove da obrazloze svoje odgovore i da ne ulaze u politicke teme, rec je o lepotama ove zemlje...Hvala

Anđela · **inso umjetnica**

Evo pošto sam ja iz Hrvatske, pa bio bi red da je bar malo predstavim:

Hrvatska ima:
- jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine);
-pošumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, što spada u Dinaride;
-kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija).

S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25C do 27C.

Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Knin,Gospić ( sjedište najveće Hrvatske županije) Šibenik, Slavonski Brod, Krk (najveći i najrazvijeniji otočni grad)...

Pozivni broj: +385

1,185 otoka. Najveći su otoci Krk i Cres. Ima i 67 naseljenih otoka.

Ljetne se temperature kreću od 22 stupnja do 26 u kontinentalnom dijelu zemlje, 15 do 20 stupnjeva u planinskoj regiji i od 26 do 30 stupnjeva u obalnoj regiji.

Ja ću izabrati malo o Istri pošto sam ovdje bila najviše i doista je preporučujem da je posjetite!

Istra:
Istra je smještena na Jadran podno Alpa, najbliži Mediteran središnjoj Evropi. Ovaj srcoliki minijaturni svijet i najveći poluotok Jadranskog mora presijeca 45. paralela podcrtavajući idilični geografski položaj - onaj s četiri pravilno raspoređena godišnja doba, proljeća bujnog zelenilom i rujne jeseni, ugodnih ljeta i blagih zima

Brojna kulturna događanja, gastro-festivali, vinski podrumi i izletišta, potaknut će Vas da započnete s planiranjem Vašeg sljedećeg kongresa negdje na istarskoj obali...

Idealno_losha · **Опасница ©**

Dakle..još malo opširnije Very Happy

Hrvatska je srednjoeuropska zemlja, zemljopisno smještena na raskrižju puteva za Srednju Europu i Sredozemlja. Hrvatska graniči sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Italijom (morska granica). Hrvatska ima 4.437.460 stanovnika. Glavni grad je Zagreb (779.145 st.). Kopnena površina iznosi 56.542 km², a površina teritorijalnog mora 31.067 km².
Politički je ustroj parlamentarna demokracija. Hrvatska je kandidat za ulazak u EU i NATO

Površina mora: 33.200 km²
Površina zemlje i mora: 89.810 km²
Ukupna gospodarska površina: 113.680 km²
Dužina kopnenih granica: 2.028 km - detaljnije
Dužina obale: 5.835 km
Dužina obale kopnenog dijela: 1.777 km
Dužina obale na otocima: 4.058 km
Broj otoka: 1.185 (66 naseljenih)

Klima

Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu.

Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C.

S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C

Povijest Very Happy

Hrvati su narod koji je doselio u današnje područje Hrvatske tijekom 7. stoljeća. Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje Tomislav iz loze Trpimirovića, okrunjen je 925. godine. Tomislav, rex Chroatorum, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljem Petrom Krešimirom IV. (1058-1074.).

Hrvati su 1102. godine Pactom Conventom izabrali ugarskoga kralja za kralja Hrvatske. Sredinom 15. stoljeća mađarsko je kraljevstvo pretrpjelo teške udarce zbog širenja Otomanskog Carstva, zbog čega je Hrvatski sabor izabrao Habsburgovce za vladarsku kuću kraljevine Hrvatske. Nakon niza bitaka, u 18. stoljeću velik se dio zemlje oslobodio turske vlasti, ali Hrvatska je dovedena u upravnu ovisnost o Ugarskoj. Nakon dugoga razdoblja pod Mlecima, hrvatska je obala 1813. godine postala austrijskom pokrajinom.

Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Hrvatska je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Istra, Rijeka i Zadar potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je 1929. godine preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Hrvatska postaje unutarnje samostalna banovina 1939. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata osniva se Nezavisna Država Hrvatska (1941-1945). U to vrijeme Hrvatska je imala svoje povijesne granice do Drine, a dio Dalmacije je bio pod okupacijom Italije. Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke Jugoslavije.

1991., godinu dana nakon prvih demokratskih izbora, Hrvatska je proglasila neovisnost. Iste je godine počeo rat sa srpskim agresorom, koji je završio 1995. godine hrvatskom pobjedom. Hrvatska je 1992. godine primljena u Ujedinjene narode kao punopravni član.

Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u Europsku uniju i NATO. 3. listopada 2005. godine Hrvatska je započela pregovore o pristupanju Europskoj Uniji. Ulazak u EU očekuje se krajem ovog desetljeća. Pozivnicu za ulazak u NATO Hrvatska bi mogla očekivati na NATO summitu 2008. godine. Inače jedan od prepreka ulasku u punopravno članstvo NATO-a je protivljenje hrvatskih građana.

Hrvatska je podijeljena na 20 županija i jedan grad* koji ima status županije:

Zagrebačka
Krapinsko-zagorska
Sisačko-moslavačka
Karlovačka
Varaždinska
Koprivničko-križevačka
Bjelovarsko-bilogorska
Primorsko-goranska
Ličko-senjska
Virovitičko-podravska
Požeško-slavonska
Brodsko-posavska
Zadarska
Osječko-baranjska
Šibensko-kninska
Vukovarsko-srijemska
Splitsko-dalmatinska
Istarska
Dubrovačko-neretvanska
Međimurska
Grad Zagreb*

KuLtura

Hrvatska se kultura zasniva na trinaeststoljetnoj povijesti iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam nacionalnih parkova. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na povijesti kravata kao izvor tih odjevnih predmeta.
Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od književnika, glazbenika, slikara, kipara i arhitekata do znanstvenika, filozofa, sportaša i ratnika.
Kao najvažnije velikane koje su ostavili dubok trag u hrvatskoj povijesti moramo napomenuti tri dobitnika Nobelove nagrade: Ivu Andrića u književnosti te Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke u kemiji. Hrvatska je dala značajne kipare poput Jurja Dalmatinca i Ivana Meštrovića, slikare Vlaha Bukovaca, Ivana Generalića, Julije Klovića, Ede Murtića te Ivana Rabuzina, mnogo značajnih izumitelja poput Slavoljuba Eduarda Penkale- izumitelja mehaničke olovke, Nikole Tesle- izumitelja generatora izmjenične struje, transformatora i okretnog magnetskog polja, Fausta Vrančića- izumitelja padobrana, Ivana Lupis-Vukića- izumitelja torpeda, znanstvenika poput Ruđera Boškovića, Dragutina Gorjanovića Krambergera te Andrije Mohorovičića, mnogo pjesnika i pisaca poput Ivane Brlić- Maružanić, Marina Držića, Ivana Gundulića, Miroslava Krleže, Marka Marulića, Ivana Mažuranića, te sjajnih sportaša poput Dražena Petrovića, Krešimira Ćosića, Mirka Filipovića, Gorana Ivaniševića, Janice Kostelić.

Neradni dani!

Državni blagdani (neradni dani)
1. siječnja Nova godina
6. siječnja Sveta tri kralja
dan nakon Uskrsa Uskrsni ponedjeljak klizni nadnevak
1. svibnja Praznik rada
60 dana nakon Uskrsa Tijelovo klizni nadnevak
22. lipnja Dan antifašističke borbe
25. lipnja Dan državnosti
5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
15. kolovoza Velika Gospa
8. listopada Dan neovisnosti
1. studenog Svi sveti
25. i 26. prosinca Božić (dva dana)

Hrvatski Grb! Wink

Idealno_losha · **Опасница ©**

Dalmacijo, more moje Very Happy

Dakle..malo o mojoj Dalmaciji Smile

Dalmacija je jedan od najstarijih regionalnih pojmova u našoj zemlji. Prvi put se spominje u I. stoljeću kao naziv za područje između Krke i Cetine koje je nastavalo ilirsko pleme Delmata, odnosno kao sinonim za Ilirik, kako su širi prostor postojbine raznih ilirskih plemena nazivali Rimljani.
Iako se prostorni opseg Dalmacije u prošlosti znatno mijenjao, taj se pojam održao od antičkog doba do danas.
Suvremeni pojam Dalmacije odnosi se na područje od otoka Paga i rijeke Zrmanje na sjeveru do Konavala, odnosno rta Oštro na jugu. Tako izdvojena cjelina identična je s pojmom Južno hrvatsko primorje, koji odgovara prostoru funkcionalnog okupljanja oko splitskog makroregionalnog središta triju regionalnih centara: Zadra, Šibenika i Dubrovnika.
Južno hrvatsko primorje ili Dalmacija izdužen je primorski pojas, oko 400 km dužine i do 70 km širine u središnjem dijelu. U prostranijem sjeverozapadnom dijelu omeđen je planinskim nizovima Velebita, Dinare i Kamešnice, dok je prema jugoistoku prirodna međa manje izrazita i nalazi se u neposrednom zaleđu priobalnog pojasa.
Prostire se na površini od oko 11 960 km2 ili na oko 21% površine Hrvatske, a tu je 2001. živjelo oko 855 000 stanovnika, ili 20% populacije Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti je niža od prosjeka za Hrvatsku - 71,5 st./km2 (Hrvatska: 78 st./km2

Reljef i klima

Prevladava krški reljef, a klima je većinom sredozemna (mediteranska), odnosno submediteranska s pripadajućom vegetacijom.
Primorski karakter regije ojačan je velikim udjelom otočnog pojasa. U dalmatinskom akvatoriju, bez paške otočne skupine, nalazi se 926 otoka, otočića, hridi i grebena ili 78% njihovog broja u Hrvatskoj. Zapremaju oko 1770 km2 (58% površine svih hrvatskih otoka, odnosno 15% površine Dalmacije).
Po postanku i građi otoci su dio susjednog dinarskog kopna (nepotopljeni dijelovi reljefnih uzvišenja). Sjevernodalmatinski otoci su brojniji, a, osim Paga, i manji. Izduženi su i pružaju se paralelno s obalom i planinskim nizom u zaleđu, u smjeru sjeverozapad - jugoistok (tzv. dalmatinski tip obale). Izraziti primjeri takva tipa obale jesu Pag, Ugljan, Pašman, Dugi otok, Kornat i Žirje.
Otvorena kopnena obala ok rta Ploče kod Rogoznice odvaja ih od srednjodalmatinskih otoka, koji su veći i pružaju se u smjeru zapad - istok (hvarska skupina). To su Hvar, Brač, Korčula, Vis, Lastovo i Čiovo. Sjeverozapadno od Visa nalaze se pučinski otočići Jabuka i Brusnik, koji su vulkanskog porijekla.
Najjužniji otoci - Mljet i Elafitski otoci te poluotok Pelješac pružaju se dinarskim smjerom, sjeverozapad - jugoistok.
U reljefu većih otoka ističu se vapnenačka uzvišenja i niži dijelovi, udubljenja, građena od manje propusnih dolomita. Niži dijelovi ponegdje su zamočvareni (blata na Pagu, blatine na Mljetu itd.), dok su na rubovima udolina djelovanjem abrazije stvorena slikovita žala.

Kopneni obalni pojas Dalmacije dug je oko 1200 km, što je gotovo 2/3 hrvatske kopnene obale. Najnepovoljniji je južni dio velebitskog primorja i priobalje oko rta Ploče, kod Rogoznice, koje karakterizira strma i krševita obala te slabija povezanost sa zaleđem. Najvećom vrijednošću ističe se priobalje između Trogira i ušća Neretve, s kaštelanskom flišnom zonom i šljunkovitim podbiokovskim žalama.
Južno od Dubrovnika obala je otvorena prema pučini i time dolazi pod najveći utjecaj abrazije.
U zaleđu priobalnog planinskog niza srednje Dalmacije, između rijeke Krke i donjeg toka Neretve, pruža se oko 150 km dug krški pojas Dalmatinske zagore. Sjeverozapadno od Krke na Zagoru se nastavljaju Ravni kotari i krško pobrđe Bukovice.

Vode

Kanjon rijeke CetinePrevladavajuća krška podlga odražava se u bogatoj i složenoj cirkulaciji voda te razmjernom siromaštvu površinskih tokova. Od većih rijeka ističu se Cetina (105 km), Krka (75 km]], Zrmanja (64 km) i Neretva (218 km, od čega 20 km u Hrvatskoj). U Dalmaciji se nalaze dva od tri najveća prirodna jezera u Hrvatskoj:
Vransko jezero kod Biograda (Vrana) - 20 km2
Prokljansko jezero u donjem toku Krke, kod Šibenika - 11,5 km2
Od većih jezera još se ističu Peručko jezero na rijeci Cetini, najveća akumulacija u Hrvatskoj (13 km2) te dva krška jezera - Modro i Crveno jezero kraj Imotskog, te Baćinska jezera (skupina od 5 jezera, međusobno povezanih) kod Ploča i aluvijalno jezero Kuti kod Opuzena

Otok Hvar

Kanjon rijeke Cetine

Stanovništvo i naseljenost

Južno hrvatsko primorje pokazuje stalni porast stanovništva unatoč naglašenom iseljavanju, posebice na prijelazu 19. u 20. stoljeće, i kasnije sve do danas. Međutim, to je ublažavano razmjerno visokom stopom prirodnog priraštaja, pa je održana ravnoteža rasta. Posljednjih desetljeća stopa rasta je povećana. Uzrok tome je gospodarsko oživljavanje s naglaskom na pomorsko, industrijsko i turističko gospodarstvo.
Jedino većinsko stanovništvo su Hrvati. Ostali čine manje od 10% stanovništva.

Anđela · **inso umjetnica**

Otok Pag

Otok Pag jedan od najvećih Jadranskih otoka: sa 285 km 2 peti po veličini, a sa 270 km razvedene obale otok je s najduljom obalnom linijom na Jadranu, prepunom zaljeva, uvalica, rtova i plaža.
Najveću, Pašku uvalu zaokružuje 20 km šljunčanih plaža. Pag je jedinstven po vegetacijskom habitatu u kojemu stabla gotovo da i nema - Pag najveće carstvo kamenjara ispresijecano dugim suhozidima na Jadranu, u kojemu raste tanka trava, nisko aromatično bilje, kadulja i smilje. Upravo to aromatično bilje je osnova u prehrani paških ovaca na kamenjaru, i ono daje poseban okus poznatom paškom siru.

U gastronomskoj ponudi prvoklasni je ovčji sir i janjetina, te razni morski specijaliteti.
Grad Pag je grad morske soli. Zbog njene važnosti u 15. stoljeću nastao je Pag kao planski i plansko utvrđeni grad, koji pri obilasku pruža poseban osjećaj. Na Pagu se još može vidjeti proizvodnja soli starim postupkom isušivanja u manjim glinenastim bazenima u koje se uvodi more (soline).Ove su solane osim autentičnosti koje pružaju, zahvalan motiv za fotografiranje.

Grad Pag je i grad rukotvorina poznate paške čipke koja se njeguje kroz stoljeća, svaka je zaseban unikat, a taj spori i naporni ručni rad živi i danas na uličicama starog grada.
Plaže
Paška uvala okružena je s 27 kilometara pješčanih plaža. Pored toga, otok Pag je bogat plažama i na svojim vanjskim dijelovima. Lijepe plaže nalaze se u Staroj Novalji, Novalji, Šimunima, Košljunu, Povljani, Smokvici, Vlašićima, a vrlo su zanimljive i plaže daleko izvan naselja, kao što su Goriška draga, Mali zaton, Veliki zaton, Malin, Baška slana. Najveća od svih paških plaža i najbolje opremljena je plaža Zrče nedaleko do Novalje. Na plaži Zrče postoje vrlo kvalitetni ugostiteljski objekti i zabavni centri, pa se na toj plaži može boraviti i tijekom ljetnih večeri. Vrlo je lijepa i osobito zanimljiva plaža Sveti Duh jer jedina na otoku ima pješčani podmorski dio.

Povijest
Povijesno-kulturno najzanimljivije mjesto na Pagu grad Pag nije i najstarije mjesto na otoku. Kilometar južnije nalaze se ostaci naselja (utvrđeni samostan i crkva) koje je prethodilo današnjem gradu Pagu - Stari grad Pag kojem je Bela IV 30.3.1244. godine podario atribute slobodnog kraljevskog grada. Gradnja novog grada po strogim nacrtima hrvatskog renesansnog kipara arhitekta Jurja Dalmatinca otpočela je 1443. godine i okončana je poslije 2 desetljeća. Na centralnom trgu nalazi se župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije koja je po nizu vanjskih i unutarnjih arhitektonskih rješenja, kao i eksponata vrlo vrijedan kulturno-umjetnički spomenik. Svuda po gradu se mogu vidjeti lijepo klesani dovratnici na ulazima plemićkih kuća ili dvorišta, barokni balkončići, kameni grbovi od 15. do 18. stoljeća i veličanstveni portal na kneževom dvoru. Ovaj dobro očuvani srednjovjekovni grad čija je jezgra spomenik kulture i danas obavlja funkciju administrativnog, kulturnog i trgovačkog središta. Samostan sestara benediktinki pored brojnih vrijednih crkvenih relikvija i slika čuva i tradiciju spremanja baškotina, aromatičnog dvopeka koji se nudi na ulazu u samostan.

Pašku uvalu obrubljuje 20 km šljunčanih i pješčanih plaža. Pored 4 hotela u gradu suvremeno je opremljen i privatni smještajni kapacitet. U vrijeme paškog karnevala zimi, ljetnog karnevala i tijekom sezone odvija se bogat kulturno-zabavni i umjetnički program. Iz višestoljetne tradicije može se izdvojiti “paška Robinja” u stilu “svetih prikazanja”, folklor, karneval s karakterističnim kolom uz gradsku limenu glazbu, starim nošnjama, starim pjesmama i plesovima na “mišnjicama” (karneval se održava posljednjih dana srpnja).

U kopnenom produžetku plitke uvale skriva se još jedno veliko bogatstvo, ispitano i dokazano ljekovito blato.

Obližnje naselje s kampom i marinom u uvali Šimuni ribarsko je mjesto s vrlo dobrom turističkom perspektivom. Kamp Šimuni najveći je i najopremljeniji kamp na otoku, a cijelom dužinom uz šljunčane plaže. Marina Šimuni sa 50 vezova nalazi se na sjevernom dijelu mjesta Šimuni u zaštićenoj uvalici.

Karakterističan reljef paga čini niskoobalno područje Košljunskog zaljeva i dalje na sjeverozapad do uvale i lučice Proboj, a na jugoistok do uvale i luke Povljana, koja je u turizmu najmlađe paško mjesto. Veliko područje mjesta pokriveno je bogatim vinogradima. U Povljani nema turističkih objekata većeg kapaciteta već je ponuda bazirana na privatnom smještaju. Svakako treba vidjeti starohrvatsku crkvicu Sv. Nikole iz 11. stoljeća i ornitološki rezervat Velo blato na putu do mjesta Vlašići.

Pag pruža neobične oblike, divlju egzotiku, pitome oaze, planinarske staze i plitke zaljeve čiji bi obilazak trajao i nekoliko dana. Putovanja sjevernom stranom otoka preporučljiva su samo u ljetnim sezonama, a tada odjednom van vreve i u posebnom svijetu kamena i mora, svakomu tko ima imalo pionirsko-istraživačkog u sebi, mogu biti poseban, nezaboravan doživljaj .

emmi · Odomaćeni član

Posto sam razmisljala da ovog leta idem u Hrvatsku, a tacno u Makarsku, evo da nesto i ja kazem o tom mjestu....

Makarska je smještena u Srednjoj Dalmaciji, na dodiru planine Biokova i Jadranskog mora.Grad Makarska zauzima središnji položaj u Makarskom primorju, ne samo zbog geografskog smještaja, nego ponajprije zbog gospodarskih i društvenih čimbenika koji su taj grad učinili drugoj po veličini gospodarskoj i demografskoj okosnici Srednje Dalmacije (odmah nakon Splita), zbog čega se za Makarsko primorje u zadnje vrijeme sve više koristi naziv Makarska rivijera.Grad od unutrašnjosti oštro dijeli planina Biokovo, a sa srednjodalmatinskim otocima Bračem i Hvarom, povezuje Jadransko more koje je upravo na području Makarskog primorja izmodeliralo neke od najljepših hrvatskih plaža.Sam grad se smjestio u prirodnoj luci između dva poluotoka Osejava i Sv. Petar.

Vilenjakinja · **Sašina Kumica**

Korčula

Korčula, povijesno središte otoka, ističe se izuzetno lijepim položajem u Pelješkom kanalu, bogatstvom spomenične baštine i kulturnog naslijeđa te tradicijom pomorstva, brodogradnje, kamenoklesarstva. Rodno mjesto čuvenoga moreplovca Marka Pola. Korčula je danas snažno turističko središte. Turizam na otoku ima dugu tradiciju. Davne 1912. otvoren je prvi moderni hotel Korčula, u zgradi podignutoj 1871. Već desetljećima gosti tog hotela uživaju u promatranju zalaza sunca s hotelske terase, što je poseban doživljaj u rano ljeto.

Turističku ponudu čine: raznovrstan smještaj - hoteli, apartmani, autokampovi, marina; mogućnost sporta i rekreacije, osobito sportovi na vodi; organizirani izleti te posebno kulturno-zabavni život, gdje već širom svijeta poznate moreška i kumpanija zauzimaju važno mjesto.

Uz gastronomsku ponudu ribljih specijaliteta, ponuda prvorazrednih domaćih vina (pošip, rukatac, grk, plavac) čini Korčulu otokom vina. Korčulanska je kuhinja poznata i po tradicionalnim kolačima, cukarinima, kroštulama, priklama. U Korčuli ima mnogo teniskih terena, mogu se iznajmiti daske s jedrom i oprema za surfing, može se poći na jednodnevno ili višednevno jedrenje ili plovidbu na jahtama, ili pak na organizirano ronjenje s profesionalnim roniocima.

U kulturno-zabavnoj ponudi poseban doživljaj daje viteška igra moreška. U Korčuli se izvodi od XV. st., a potječe iz španjolskih krajeva. To je borba vojski bijeloga i crnoga kralja za princezu koju je oteo crni kralj. Poslije žestoke borbe mačevima, kroz sedam bojnih figura i dramatičan dijalog, bijeli kralj pobjeđuje i oslobađa princezu. Borbu prati bojna koračnica koju izvodi limena glazba.
Moreška se u Korčuli izvodi obvezno svake godine 29. srpnja, kada se slavi sv. Todor, ali i češće tijekom turističke sezone.

Tradicionalno se u Korčuli održavaju poklade, koje počinju na Tri kralja; Uskrsni tjedan, s procesijama bratovština - posebno je impresivna procesija Velikoga petka. Crkvene su svečanosti još na Blagdan sv. Petra i Pavla (29. lipnja) s paljenjem vatre, svečanosti za Velu Gospu (15. kolovoza) te svečanosti sv. Martina, krštenje mladog vina (u studenome). Tijekom ljetnih mjeseci održavaju se glazbene smotre, gostuju kazališta i folklorne skupine, održavaju se sportske priredbe, jedriličarske regate.

KORČULA, grad i luka na sjeveroistočnoj obali istoimenog otoka, na poluotočiću koji je uskom prevlakom spojen s otokom; 3232 stan. Okolno obalno područje je pod borovom šumom. Istočno od luke je mala skupina otočića. Dužina obale otoka je 182 km, a oplemenjuje je 195 očuvanih uvala i rtova, dok Korčulanski arhipelag broji 48 otočića.

Klima je blaga; srednja temperatura zraka u siječnju je 9,8 °C, u srpnju 26,9 °C; otok je poznat po velikoj insolaciji. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo u okolici grada, ribarstvo, brodogradnja, obrada kamena, turizam i nautički turizam. Regionalnom prometnicom povezana sa svim naseljima na otoku. Luka se sastoji od zapadnoga i istočnoga lučkog dijela. Marina Korčula nalazi se u uvali na istočnoj strani grada. Trajektom je povezana s kopnom (Korčula-Orebić).

Korčula je povezana s Europom i svijetom brodskim i trajektnim linijama, cestama i zračnim lukama u Splitu, Dubrovniku i Zagrebu.

~UNA~ · Početnik Domaćeg.de

Hrvatska je jedna od najlepsih zemalja koju sam ja posetila!!! Bas ove godine sam bila na letovanju i prelepo je! Bila sam na Plitvicama, na Krku, u Crikvenici, Rijeci... Divno! A pre tri godine sam bila na Hvaru, obisla Pakline otoke gliserom (neponovljivo), bila u Splitu i Dubrovniku... Znaci definitivno naj drzava za more Very Happy

Francuskinja · **♦Un Mal pour un Bien♦**

Lepa je Hrvatska,nema sta....Kao mala sam obisla celu obalu(nemam reci)....Divno Cool

wizard50 · Početnik Domaćeg.de

OTOK KRK
Evo vašeg otoka! Tako je blizu i dostupan i tako čudesan i tajnovit.

Otok Krk nalazi se u Kvarnerskom zaljevu. Najveći je otok na Jadranu, površine 409,9 km2.
Najviši vrh: Obzova (569 m). Oko otoka se nalazi dvadesetak otočića, hridi i grebena: Prvić, Galun, Zec, Plavnik, Kormati, Košljun, Sv. Marko i dr. U 68 naselja na otoku živi 16.402 stanovnika.
Obala je dobro razvedena, s mnogim zaljevima, uvalama i prirodnim šljunčanim plažama. Najveći zaljevi su Soline (ljekovito blato) i Puntarska draga.

Klima: Ugodna i blaga mediteranska klima. Prosječna ljetna temperatura zraka 22,8 °C, mora 23 - 25 °C. Glavni vjetrovi: bura, jugo i maestral. Prema broju sunčanih sati u godini (2.500), Krk se ubraja u najsunčanije dijelove Europe.

poison · **~Chase The Sun~**

Krk

Korčula

keva2 · Dobro upućeni član

Letovala sam na Hvaru i odatle nosim prelepe utiske.