Čokolada

sjena23 · ~Shadow Lady In Love~

Jeste li znali par stvari o čokoladi, inače je obožavam , a vi?

Čokolada vam može sniziti krvni tlak

Čokolada nije samo ukusna poslastica nego vam može sniziti krvni tlak, pokazali su rezultati novog istraživanja provedenog u SAD-u.

Studija koju je objavila udruga American Heart Association pokazala je da sastojci čokolade iz skupine flavonoida mogu pomoći krvnim stanicama da lakše obavljaju svoj posao te možda i umanjiti rizik od srčanih bolesti. "Prijašnja istraživanja pokazala su da hrana bogata flavonoidima - poput voća, povrća, čaja, crnog vina i čokolade - pomaže kod kardiovaskularnih rizika", rekao je voditelj studije Jeffrey Blumberg sa sveučilišta Tufts u Bostonu. "Mi smo u kliničkim pokusima pokušavali utvrditi utjecaj čokolade na snižavanje krvnog tlaka kod ljudi s hipertenzijom", dodao je Blumberg. "Ipak, ne možemo preporučiti ÇJedite više čokolade!Č. Studija samo sugerira da flavonoidi iz kakaa poboljšavaju vaskularne funkcije", rekao je Blumberg. Na temelju dosadašnjih istraživanja znanstvenici još ne mogu dati konkretne preporuke glede prehrambenih vrijednosti čokolade, a nutricionisti upozoravaju da treba biti oprezan pri prevelikoj konzumaciji čokolade jer je ta namirnica bogata mastima, šećerom i kalorijama.

sjena23 · ~Shadow Lady In Love~

Čokolada - topljenje mitova

Zov čokolade gotovo je univerzalan, ali često je užitak jedenja praćen osjećajem krivnje. I što je na koncu čokolada - zlo ili užitak?

Mnogim je osobama čokolada užitak kojeg se ne mogu ili ne žele odreći. Društvenim kondicioniranjem čokolada je postala usko povezana s nagradom ili mitom, što počinje obično u dječjoj dobi. Većina ljudi vjeruje kako čokolada deblja, uzrokuje osip, akne, karijes, glavobolje itd. - a ipak je vrlo poželjna hrana. Na glasu je kao afrodizijak, a isto tako se povezuje s osjećajima ugode, antidepresivnim učinkom i rješenjem za dosadu. A zbog mnogih loših strana koje se pripisuju čokoladi (mnoge od njih još nisu dokazane), ljubitelji čokolade su uvjereni kako čokoladu treba jesti u vrlo malim količinama, ako i uopće. Baš ova zabrana čini čokoladu "slatkim zlom" i vrlo neodoljivom.

Neodoljivost
U zapadnom se svijetu široko priznaje nemogućnost odolijevanja čokoladi. Neki ljudi kažu kako imaju žarku potrebu za čokoladom, ili čak da su ovisni o njoj. Zašto čokolada ima ovako adiktivnu sposobnost? Čokoladna industrija, a isto tako i zdravstveni stručnjaci i potrošači žele odgovore na niz sličnih pitanja.
U potrazi za rješenjima čokolada i njen kemijski sastav su pod povećalom već duže vrijeme. Znanost potvrđuje ili odbacuje brojne mitove vezane uz čokoladu, a pronalazi i neke utješene obrane kojima možemo braniti svoje jedenje čokolade.

Potraga za odgovorima
Znanstvenici i poznavaoci vina reći će vam kako je crveno vino dobro za vas jer sadrži fenole koji štite od srčanih bolesti. Dobra je vijest da i čokolada sadrži antioksidante. Znanstvenici su otkrili kako jedna "kockica" čokolade sadrži jednaku količinu fenola kao i čaša crvenog vina te da obična smeđa čokolada sadrži još veće udjele nego ostale vrste.
Po jednoj teoriji fenoli sprječavaju oksidaciju lipoproteina male gustoće u "loše" masnoće koje začepljuju srčane arterije i uzrokuju srčane bolesti. Ovo je dakle argument protiv tvrdnji kako alkoholni sastav crvenog vina povisuje masnoće u krvi.
A ako osjećate kako vam čokolada daje "krila", može biti da baš to i čini. Prema Dr. Peter Barhamu sa Sveučilišta u Bristolu, čokolada sadrži feniletilamin koji je srodan s amfetaminima, te kao i oni povisuje krvni tlak i razinu glukoze u krvi. To nas čini budnima te čini da se dobro osjećamo. Mnogi bi sad upitali - i što je loše u tome.

Čokolada - hrana od koje se dobro osjećamo
Kombinacija slatkog okusa i masne strukture karakteristike su zbog kojih čokolada daje jedinstveni osjećaj topljenja u ustima. Profesor John Harwood (University of Wales College of Cardiff) i njegovi suradnici vjeruju kako je visok udio stearata u maslacu kakaa odgovoran za kontrolu topljenja i stabilnosti čokolade u ustima. Kakao maslac sadrži 30-37% stearata u triacilglicerolima i 24-31% palmitata i 33-39% oleata. Ovaj sastav znači da je kakao maslac čvrst na sobnoj temperaturi, ali kad se čokolada jede, masnoća upija toplinu iz usta i topi se.
Po jednoj teoriji, mozak otpušta b-endorfin dok se jede čokolada. B-endorfin jest opioidni peptid koji je vodeći uzrok ugodnom učinku čokolade.
Peter Rogers na Institutu za istraživanje hrane u Norwichu istražuje utjecaj čokolade na raspoloženje. On kaže kako je očito da čokolada može imati značajan utjecaj na raspoloženje, općenito podižući raspoloženje i smanjujući napetost. Međutim, mnogima je pojačani osjećaj krivnje kazna za taj užitak.
Čokolada sadrži oko 300 poznatih kemijskih sastojaka uključujući metilksantine teobromin i kofein. Kofein je prisutan u vrlo malim količinama (800 g mliječne čokolade sadrži kofeina koliko jedna šalica kave). Teobromin je prisutan u znatno većim količinama. Iako teobromin ima slab stimulativni učinak, pretpostavlja se kako u kombinaciji s drugim sastojcima pridonosi stvaranju ugode i želje za čokoladom. Međutim, za to još ne postoje direktni dokazi.
Drugi sastojci čokolade koji se spominju kao značajni su: histamin, serotonin, triptofan, feniletilamin, tiramin i magnezij. Mnogi od njih se u većim količinama nalaze u drugim vrstama hrane koja je pak manje privlačna od čokolade.
Vrlo je malo znanstvenih istraživanja koja proučavaju psihostimulativni učinak ovih tvari nakon što su uzete na usta, u količinama koje odgovaraju dnevnom unosu čokolade.
Po nekim istraživanjima, nije bitno o kojoj se vrsti čokolade radi već sama spoznaja da se jede čokolada zadovoljava.
Iako je čokolada hrana za kojom ljudi najčešće imaju žarku želju, nije dosad pronađena veza između moguće ovisnosti o čokoladi i dokazivih psihoaktivnih sastojaka čokolade.
Znanstvenici u SAD vjeruju kako su pronašli objašnjenje za jaku želju za čokoladom.
Emmanuelle di Tomaso i njegovi suradnici na Neurosciences Institute in San Diego, California, vjeruju kako čokolada sadrži farmakološki aktivne tvari koji na mozak imaju isti učinak kao i marihuana (Nature, 1996, 382, 678).
Otkriveno je da kako i čokoladne masnoće sadrže sastojke koji su kemijski i farmakološki srodni s moždanim lipidima: anandamidom (N-arahidonoil-etanolamin), N-oleoiletanolaminom i N-linoleiletanolaminom (riječ anandamid dolazi iz ananda što na sanskrtu znači savršena sreća). Ovi lipidi ciljaju unutarnji "kanabinoidni" sustav mozga i oponašaju učinak kanabisa direktno (aktivirajući kanabinoidne receptore) ili indirektno (povećavajući razinu anandamida u mozgu).
Ranija istraživanja u kojima je anandamid izoliran iz svinjskog mozga te dan mišu pokazala su nastanak pothlađivanja tijela, smanjene prijemčivosti mozga i smanjenu pokretljivost - što je vrlo slično učincima marihuane.
Mogući učinak povećane razine anandamida u mozgu je pojačanje učinka čokolade na osjetila što bi moglo uzrokovati žudnju za čokoladom. Druga je mogućnost da anandamid surađuje s drugim sastojcima čokolade (npr. teobromin ili kofein) da bi proizveo prolazni osjećaj dobrog raspoloženja.
Činjenice nas, izgleda, preplavljuju: trebali bismo staviti sa strane sve osjećaje krivnje i jednostavno uživati u čokoladi. Naravno, bez pretjerivanja!

Povijest čokolade
Čokolada ima dugu povijest koja seže sve do Maja, starog naroda iz centralne Amerike. Maje su prvi koristili plodove kakao stabala, koja rastu u tropskim kišovitim šumama Amazone, za izradu ukusnog napitka zvanog čokolatl. Ovu gustu, bogatu tekućinu radili su kuhanjem i mljevenjem plodova kakaa koji su zatim miješali u vodi sa sojom, vanilijom i čilijem. Maje su kakao plodove koristili i kao valutu i darove za proslave. I kad su bogati Maje trgovci odnijeli plodove kakaa u Meksiko i prodali ih Astecima, to je i tamo postalo pravi hit. U vrijeme kad je Kristofer Kolumbo donio vijest o čokoladi i kakau u Europu tijekom 15. stoljeća, Azteci su pili čokolatl stotinama godina. Međutim, tek kad je 1528. Don Cortes donio kakao i opremu za pravljenje čokolade u Španjolsku Europljani su počeli cijeniti njegovu vrijednost. Španjolci su izmiješali vlastitu verziju čokolatla, izostavili su čili papriku i dodali cimet i šećer. Ovo je uskoro postalo pomodno piće Španjolskog dvora. Zbog nedostatne opskrbe kakaom, recept za čokoladu je ostao tajnom nekoliko stoljeća.

Hrana bogova
Kakao prah i čokolada prave se od sušenih sjemenki koje rastu u mahuni na kakao stablu koje se zove Theobroma cacao (ime znači "hrana bogova"). Kakao stablo potječe iz Amazonske prašume i drugih tropskih područja južne i centralne Amerike, a sad se uzgaja u brojnim dijelovima svijeta. Kakao stablo rađa 2030 mahuna na godinu od kojih svaka sadrži 3040 sjemenki ili grašaka. Kad se mahune poberu, otvaraju se rukom koristeći drvene čekiće i iz njih se vade grašci. Grašci zatim prolaze kroz proces fermentacije. U zapadnoj Africi se koristi tradicionalna metoda "hrpe": mokri kakao grašci, još ovijeni pulpom iz mahune, naslažu se na listove banane ili neke druge biljke raširene na zemlji. Grašci se pokriju s još listova te se ostave da fermentiraju 5-6 dana. Tijekom ovog vremena pulpa i astringencije u grašku se uklanjaju kako se pulpa pretvara u alkohol i šećernu tekućinu koja istječe, a čokoladni okus se počinje razvijati. Kad je fermentacija gotova, grašci se suše i kuhaju (dužina kuhanja ovisi o tome je li završni produkt kakao ili čokolada). Tijekom kuhanja na pari grašci poprimaju karakterističan miris i aromu. Tijekom ovih procesa, nastaje oko 300 kemijskih tvari uključujući metilksantine teobromin i kofein te feniletilamin koji je srodan amfetaminu.
Grašci se tada usitnjavaju i melju u gustu tekućinu čokoladne boje poznatu kao "masa" i koja sadrži veliki udio kakao maslaca. Ona se stvrdne hlađenjem i čini bazu svih čokoladnih i kakao proizvoda. Kakao prah se pravi ekstrakcijom polovine kakao maslaca. Čokolada za piće ima dodan šećer i prirodne arome.

sjena23 · ~Shadow Lady In Love~

Čokolada poboljšava pamćenje
Mliječna čokolada često se smatra „inferiornom“ u odnosu na tamnu čokoladu jer potonja sadrži znatno više antioksidanasa. Ipak, nedavno provedena studija pokazuje da mliječna čokolada jača moždane funkcije, čak u većoj mjeri nego što to čini tamna čokolada..
Istraživači sa Wheeling Jesuit University u West Virginii, testirali su utjecaj različitih vrsta čokolade na moždane funkcije kod ljudi.
Testiran je utjecaj 85 g mliječne čokolade, 85 g tamne čokolade te 85 g „čokolade“ od rogača.
15 minuta nakon što su sudionici studije pojeli čokoladu, testirane su njihove kognitivne funkcije, uključujući pamćenje, vrijeme reagiranja te sposobnost rješavanja problema.
Verbalna i vizualna memorija bila je znatno bolja kod osoba koje su konzumirale mliječnu čokoladu nego kod osoba koje su konzumirale druge vrste čokolade. Također, konzumacija mliječne i tamne čokolade povezana je sa boljom kontrolom nagona te vremenom reagiranja.

Crno i zlatno · Šetaj svoju štiklu

semidelux · Upućeni član

to je amerima samo izgovor da se mogu toviti chokoladom i biti debele svinje...
uzasni su...
mozda jeste zdrava na neki nachin...ali svakako ima svoje posledice.

Crno i zlatno · Šetaj svoju štiklu

semidelux · Upućeni član

mda... slazem se...
ali oni samo istrazuju tako neke gluposti dosadno im..
bash sam danas gledala Animal planet onaj animal police, znachi jednu normalnu osobu nisam videla ..to je tuzno.
svi gojazni

Dijanaaa100 · Početnik Domaćeg.de

i love chocolate Smile

cecy · Luda do bola

Idealno_losha · **Опасница ©**

hehhe...volin čokoladu..al ne previse.... Smile

Crno i zlatno · Šetaj svoju štiklu

bal pod maskama · Početnik Domaćeg.de

Ja isuvise volim cokoladu..i jedem je u nenormalnim kolicinama........inace malo jedem i nemam neki veliki apetit ali onih 5 kg viska koje ne mogu da skinem su uzrokovani cokoladom......i ne mogu da smanjim kolicinu.....u stanju sam da pojedem 300g cokolade dnevno...nekada cak i vise......... Rolling Eyes