Kako je vrijeme mijenjalo povijest

aureliano · ♣ El Capitán ♠

Kako bi svijet izgledao da nije bio sunčan dan u Hirošimi, da nema ruskih zima ili guste magle u Americi, maestrala koji spašava zapadnu civilizaciju ili gràda koji pokreće revoluciju?

Knjiga Laure Lee Kriva je kiša istražuje kako je atmosfersko vrijeme u mnogo navrata mijenjalo tijek povijesti, od stvarnih i mitoloških poplava do vedrog neba koje je omogućilo bacanje prve atomske bombe. Ovo je deset autoričinih najdražih olujnih priča:

10. Maestral spašava zapadnu civilizaciju
Opstanak grčke kulture, a s njom i zapadne civilizacije, visio je o niti tijekom grčko-perzijskih ratova. Perzijsko Carstvo na vrhuncu moći zaprijetilo je da će pregaziti cijelu Grčku. Pomorski zapovjednik Temistoklo uspio je preokrenuti ratnu sreću u grčku korist u bici kod Salamine 480. godine prije Krista tako što je znao bolje iskoristiti slab vjetar u jedrima svojih brodova.

9. Prvi kamikaze
Najveći mongolski vladar Kublaj-kan odlučio je u 13. stoljeću osvojiti Japan, ali su ga u tome spriječili - i to dvaput - tajfuni. Šintoistički svećenici vjerovali su da su oluje bile rezultat molitvi, pa su ih nazvali kamikaze ili "božanski vjetrovi".

8. "Protestantski vjetar" uništava Armadu
Za poraz španjolske Armade 1588. godine mnogi kažu da je bio jedna od najpresudnijih bitaka u povijesti zapadne civilizacije. Španjolski katolički kralj Filip II. Habsburški isplovio je s namjerom da osvoji zemlju svoje protestantske šurjakinje Elizabete I. Tudor, ali vjetar nije imao simpatije za njegove ambicije. Uragan na Atlantiku zapadno od irske obale, takozvani "protestantski vjetar", spasio je Englesku od invazije. U Španjolsku se vratilo manje od polovice Filipovih brodova.

7. Karl XII. napada Rusiju
Prvi veliki europski osvajač koji je svoju vojsku poslao na dugi marš smrti u rusku zimu bio je švedski kralj Karl XII. Hladnoća je uništila moćnu švedsku silu u Velikom sjevernom ratu 1709. godine, što je imalo velike psihološke posljedice i svijetu pokazalo da je car Petar I. Veliki netko o kome treba itekako voditi računa.

6. Washingtonu magla spašava glavu
Kada je zapovjednikom američke vojske postao budući prvi predsjednik George Washington, nju su činili dobrovoljci bez uniformi, a često i bez oružja. Britanska je vojska, s druge strane, bila sjajno opremljena i uvježbana. General Washington mogao je lako biti poražen u bici za Long Island 22. kolovoza 1776. godine, pa bi Amerikanci možda i danas pili čaj i jeli fish & chips. Srećom po američku povijest, gusta magla omogućila je pobunjenicima iz kolonije da se neprimijećeni povuku i nastave borbu.

5. Gràd ubrzava Francusku revoluciju
U zemlji koja je ionako trpjela gospodarsku krizu jer je pala u dugove pomažući Amerikancima u ratu protiv Britanije, proljetna suša dovela je do toga da cijene hrane skoče do neba. Konačni udarac došao je u obliku oluje s gràdom, koja je uništila usjeve. Gladno stanovništvo bilo je spremno za radikalnu promjenu - vrlo brzo uslijedila je Francuska revolucija.

4. Kiša oprala pobunu robova
30. kolovoza 1800. mogao je vrlo lako ući u povijest kao dan kada su tisuće robova u Richmondu u Virginiji krenule za čovjekom koji se zvao Gabriel, ustale protiv svojih gospodara, zauzele gradsku oružarnicu i oslobodile sve robove. Ali nije. Velika kišna oluja spriječila je okupljanje urotnika dovoljno dugo da vijest o planiranoj pobuni procuri do onih koji su je onda znali i spriječiti.

3. Napoléon napada Rusiju
Najveću vojsku koju je Europa dotad vidjela - više od 600 tisuća ljudi - okupio je 1812. godine francuski car Napoléon. Planirao je hrabro umarširati u Rusiju. Uopće ga nije brinulo što se približava zima. Njegova se samouvjerenost pokazala opravdanom kad su francuski vojnici zauzeli Moskvu. Poharali su grad, pokrali nakit i bunde, kao ratni plijen koji će odnijeti kući ženama. No, tada je postalo jasno nešto što Napoléon nije uzeo u obzir - u Rusiji može biti hladno, vrlo hladno. Dok se francuska vojska povlačila s plijenom, temperature su pale na -40°C. Vojnici su umirali od smrzotina i gladi. U jednom je danu od hladnoće uginulo 50 tisuća konja. Vojnici su oblačili ratne poklone za svoje žene, ali i od toga je bila slaba korist. Od 600 tisuća vojnika koji su umarširali u Rusiju, samo ih se 150 tisuća šepajući vratilo kući. Bio je to početak kraja Napoléonovog carstva i početak uspona Rusije kao europske sile.

2. Hitler napada Rusiju
Napoléonov napad na Rusiju odlučio je ponoviti Adolf Hitler, koji očito nije puno naučio iz povijesti. I ponovio ga je, u svim njegovim dijelovima. U rujnu 1941. u operaciji Tajfun (jednoj od brojnih vojnih operacija nazvanih po ekstremnim vremenskim uvjetima) zaletio se u Sovjetski Savez. Njemačka vojska bila je tako uvjerena da će poraziti Staljina da su neke jedinice ponijele paradne uniforme za pobjednički marš na Crvenom trgu. Ono što nisu ponijeli bila je zimska odjeća. Vremenski uvjeti potpomogli su Hitlerov poraz pod Moskvom i Staljingradom, što je bila prekretnica u Drugom svjetskom ratu.

1. Sunce sja nad Hirošimom
Bio je lijep ljetni dan 6. kolovoza 1945. u Hirošimi. U 7,09 sati meteorološki avion preletio je nad gradom i javio u američku bazu: "Oblaci pokrivaju manje od 30 posto neba. Preporuka: bombardirati prvi cilj". Značilo je to da je nebo dovoljno vedro da se baci prva atomska bomba upotrebljena u nekom ratu. Manjak oblaka zapečatio je sudbinu Hirošime i poštedio rezervnu metu. No, oblaci su još dramatičnije posljedice imali u Kokuri. Druga atomska bomba ukrcana je 8. kolovoza u bombarder B-29. Ali nebo iznad Kokure, prvog cilja, bilo je oblačno. Bomba je zato bačena na rezervnu metu, Nagasaki.

net.hr