Zlatar

foryou10 · Iskusni član

Povjest
Zlatar se prvi put spominje krajem 13. stoljeća kao vlastelinski posjed ZLATHARIA. Godine 1433. dobio je borkovečki vlastelin Grgur Fodroczy od kralja Matije Korvina pravo na održavanje sajmova u Zlataru, a 1659. godine sajmeno pravo od kralja Leopolda dobio je grof Petar Keglević-Bužinski. Zahvaljujući svom povoljnom položaju na raskrižju cesta, po nestanku turske opasnosti Zlatar je kao mjesto počeo vidljivo napredovati, pa je 1699. godine oštrčki župnik Nikola Šišinački preselio iz Martinščine u Zlatar središte župe. Na mjestu stare kapele sagrađena je idućem stoljeću nova župna crkva koja je posvećena 1762. godine.
1873. godine u Zlataru je osnovana prva čitaonica koja je brojala sedamdesetak članova , a za prvog predsjednika je izabran Đuro Rukavina. 1907. godine uveden je u Zlatar telefon te osnovana podružnica Hrvatskog sokola, biciklistički klub "Lastavica" te pjevački i tamburaški zbor. Iste godine počela su u Zlataru izlaziti dva tjednika: Pravaški list "Hrvatska Hrvatom" i koalicionoaški "Zlatarski tjednik ". Obje novine tiskane su u istoj tiskari tj. kod Viktora Suliboja u Zlataru. Tri godine kasnije, zahvaljujući domaćem sinu Jurju Žerjaviću izgrađena je Sokolana, a krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća utemeljena je Građanska glazba "Fanfara". 1877. godine osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo, a 1883. godine lovačko društvo.
Dvadesetih godina prošlog stoljeća osniva se nogometni klub Oštrc (1922.), te je obilježena dvadeseta obljetnica Sokolane uz nazočnost sekcije za tenis Lovačkog društva Hrvatske čitaonice.
Prvu školu Zlatar je dobio 1842. godine s učiteljem Ladislavom Kutnjakom, a zaslugom župnika dr. Mihinića podignute su 1906. g. nedaleko od crkve nova ženska pučka škola i samostan
Ukidanjem podžupanije 1866. godine, nakon 11 godina funkcioniranja, Zlatar je izgubio svoj županijski status te je dalje ostao samo kotarsko i općinsko središte. Bilo je to za banovanja zloglasnog Khuena Hederwaryja. Hederwary je 1903. godine morao napustiti Hrvatsku, a te iste godine izabran je za zlatarskog narodnog zastupnika poznati hrvatski književnik pravaš Eugen Kumičić.
70-tih godina prošlog stoljeća pa sve do prvog svjetskog rata, a djelomično i iza njega, Zlatar je bio kula pravaštva. Svoje najveće administrativno promaknuće doživio je 1875. godine za vrijeme bana Ivana Mažuranića, kojeg su pravaši inače oštro napadali. Zlatar je, naime, te godine postao i podžupanijskim središtem. Zlatarska podžupanija obuhvaćala je negdašnji zlatarski i stubički kotar te dijelove krapinskog i svetoivanskog kotara pa se protezala od Ivanšćice do Zagrebačke gore.
Na parlamentarnim izborima 1935. godine u zlatarskom kotaru pobjedili su predstavnici HSS-a. Nakom općinskih izbora 1937. godine HSS preuzima vlast i u zlatarskoj općini kojoj je na čelo došao seljak Mirko Sviben. On je među prvim svojim akcijama opet istaknuo hrvatsku zastavu i dao maknuti ćirilične natpise po Zlataru. Uz jednogodišnji prekid ostao je načelnikom da svibnja 1945. godine. U Drugom svjetskom ratu napadali su Zlatar partizani dva puta. Prvi put u listopad u 1943. i drugi put u siječanju 1944. godine, ali su u njega definitivno ušli tek 9. svibnja 1945. kadd ga je već bila napustila posadakojom je bio zapovijedao bojnik Miroslav Kopjar.
Godine 1955. Zlatar je prestao biti kotarskim središtem, a 1962. godine oduzeta mu je i općina.

foryou10 · Iskusni član

Kultura

Pučko otvoreno učilište dr. Jurja Žerjacića
Gradska knjižnica
Galerija izvorne umjetnosti
Kulturna manifestacija "Dani kajkavske riječi"
Kulturno Prosvjetno društvo "Zlatarevje"-Glazbena sekcija "Dora"
Udruga likovnih umjetnika "Zlatarska paleta"
Galerija Varga
Radio Zlatar
-Zbor Župe Zlatar-Župni ured Zlatar
Današnji zbor daleki je izdanak duge tradicije zlatarskog pjevanja, što možemo po pisanim dokumentima pratiti od daleke 1701. godine.
Brigu o crkvenom zboru vodili su orguljaši. Među njima se naročito isticao prvi zlatarski učitelj Ladislav Kutnjak, koji je vrlo uspješno djelovao od 1840. do 1891. Naslijedio ga je učitelj Pajo Gregurić. Orguljao je i vrlo uspješno vodio pjevanje od 1891. - 1927.
Veliki doprinos zlatarskom crkvenom pjevanju dale su poslije 1866. g. časne sestre milosrdnice koje su učile pjevati žensku mladež, a od 1936. potpuno su preuzele orguljašku službu. Najveću kvalitetu postigle su između dva svjetska rata.Nakon osnivanja Križarskog bratstva
god. 1934. povremeno su u crkvi pjevali njegovi članovi kao muški zbor.
Poslije ll. svjetskog rata nastale su za Crkvu teške prilike. Vjerska su društva bila zabranjena. Onemogućeno je bilo i uvježbavanje crkvenog pjevanja u školskim prostorijama. Organizirano crkveno pjevanje preživjelo je ipak zahvaljujući zlatarskim pjevačicama i požrtvovnom vodstvu časnih sestara.
Od 1987. orguljala je č.s. Agata Lugarić, a pomagala joj je studentica Ksenija Lesičar. Te se godine postojećem sastavu pridružio prof. Kazimir Sviben, koji je preuzeo dirigiranje. Uskoro je pridošlo još nekoliko tenora i basova. To je bila jezgra današnjeg mješovitog zbora. Nakon premještaja č.s. Agate stupila je na njezino mjesto č.s. Kristina Cenkovčan koja je preuzela orguljanje i opću brigu o crkvenom pjevanju. Njoj je pomagala studentica Jasminka Korpar, koja je uspješno zamjenivala i č.s. Lujzu Costa. Sestra Lujza je radila u Zlataru od ljeta 2004. god. do ljeta 2005.g. Trenutno na orguljama svira č.s. Klara Šipek koja se još uvijek školuje za sviranje na orguljama. - Veliku pomoć pruža Zboru župnik preč. Josip Čukman.
18.04.2001.g. Zbor je upisan u registar udruga. Sadašnji mu je predsjednik tenor Marijan Parlaj.
U Zlataru redovno pjevamo kod bogoslužja i na različitim svečanostima te dajemo koncerte sakralne glazbe, a uspješno smo gostovali u više mjesta Krapinsko-Zagorske županije kao i u Supetru na Braču. Prilikom beatifikacije kardinala Stepinca pjevali smo u sastavu združenih zagorskih zborova u Mariji Bistrici, gdje smo kasnije dva puta zajedno s bistričkim kolegama pjevali misu na hrvatskom vojnom hodočašću. Skupa s bistričkim i radobojskim pjevačima izveli smo u M. Bistrici zahtjevan program prilikom svečanog otkrivanja spomenika Ivanu Pavlu II.U studenom 2002. gostovali smo u Nici (u Francuskoj), a u ranoj jeseni 2004., prilikom kružnog Ekumenskog hodočašća u Makedoniju, u nizu makedonskih mjesta te na povratku u Srijemskoj Mitrovici.

-Zlatarščani se žale kako su posljednjih godina tradicionalni Dani kajkavske riječi blijeda slika negdašnjih, kada se na manifestaciju kaja i običaja zlatarskoga kraja dolazilo i iz Zagreba. Pri tom zaboravljaju kako se kazaljka vremena nezaustavljivo kreće i kako u 21. stoljeću ništa ne može biti kao u prošlome, kako treba uhvatiti korak s vremenom i manifestaciju obogaćivati suvremenim sadržajima, a da se pri tom ne naruši tradicija. K tome, to ne može biti moralna zadaća nekolicine entuzijasta, nego organizirani i sustavni posao u koji trebaju biti uključene sve institucije i udruge u Zlataru, te dobronamjerni pojedinci.

foryou10 · Iskusni član

Zlatar danas

Grad Zlatar, površine 60 km2, obuhvaća naselja : Grad Zlatar, Belec, Borkovec, Cetinovec, Donja Batina, Donja Selnica, Ervenik Zlatarski, Gornja Batina, Gornja Selnica, Juranščina, Ladislavec, Martinščina, Petruševec, Ratkovec, Repno, Ščrbinec, Vižanovec, Završje Belečko i Znož. Od spomenutih naselja, Zlatar je jedino naselje gradsko seoskih obilježja dok su sva ostala naselja seoskih obilježja.

Na području Grada Zlatara živi 6.506 stanovnika u 2.047 domaćinstava. Od toga u naselju Zlatar 2.770 stanovnika u 890 domaćinstava, dok u ostalih 18 naselja živi 3.736 stanovnika u 1.157 domaćinstava. Omjer muškog i ženskog stanovništva otprilike je podjednak (3.353 žena i 3.153 muških)

Zaposlenih ima 1.840, od čega u obrtu 260 zaposlenih, dok ostalih 1.580 zaposlenih radi u trgovačkim društvima i manjim dijelom u tijelima državne vlasti, lokalne samouprave, udruženjima i dr.

U Zlataru ima 270 gospodarskih subjekata (130 obrtnika i 140 trgovačkih društava) koji nisu ravnomjerno raspoređeni po cijelom području Zlatara. Najveći broj tvrki, njih 250 nalazi se u mjestu Zlatar, dok se samo njih 20 nalazi u ostalim mjestima. Samo je jedna velika tvrtka sa više od 250 zaposlenih (1%) dok na srednje tvrtke otpada 3% ukupnog broja, a na male 96%.

Na području djelatnosti kulture u Gradu Zlataru djeluje Pučko otvoreno učilište, knjižnica i čitaonica, Radio Zlatar, manifestacija Dani kajkavske riječi i Galerija izvorne umjetnosti.

Djelatnost osnovnog školstva provodi se na cijelom području Grada Zlatara u Osnovnoj školi Ante Kovačića u Zlataru, Područnoj osmorazrednoj školi Belec, Područnoj četvrrorazrednoj školi Donja Batina, Područnoj četvrrorazrednoj školi Martinščina i Područnoj četverorazrednoj školi Petruševec.

Srednja škola Zlatar sa 16 razrednih odjeljenja nudi četiri usmjerenja: opća gimnazija, upravni referenti, računalni tehničari i PT tehničari. Škola prihvaća učenike sa područja Grada Zlatara i širokog gravitacijskog područja općina Zlatar Bistrica, Lobor, Mače, Mihovljan, Radoboj, N. Golubovec, Budinščina, Konjščina, Bedekovčina, Marija Bistrica i dalje.

U naselju Zlatar djeluje ustanova - Dječji vrtić i jaslice "Uzdanica" u kojoj se realizira predškolski odgoj i obuhvaća 75 djece.

Primarna zdravstvena zaštita provodi se u Domu zdravlja Zlatar, a obuhvaća zdravstvenu zaštitu žena i djece, zubozdravstvenu djelatnost, sanitetski prijevoz, laboratorijsku i drugu dijagnostiku. Sekundarna zdravstvena zaštita obuhvaća polikliničku zdravstvenu zaštitu i odvija se u okviru privatne liječničke prakse.

U gradu djeluje Županijski sud, Županijsko odvjetništvo, Općinski sud s odjelom za maloljetnike, Općinski sud za prekršaje, ispostave svih Županijskih ureda, ispostava Porezne uprave, ispostava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, bankarske institucije, Udruženje obrtnika Zlatar i druge udruge.

Gospodarska orijentacija grada usmjerena je na prerađivačku industriju, graditeljstvo, poljoprivredu, trgovinu na veliko i malo, prijevoz robe i putnika, obrt, malo i srednje poduzetništvo, turizam, a vizija razvoja obuhvaća uređenje poduzetničke zone, uređenje cestovne, prometne i komunalne infrastrukture, rješavanje otpadnih voda i drugo.