Našice

duka007 · Početnik Domaćeg.de

Da li ste ikada bili u Našicama i šta mislite o njima?

Tuzna · Početnik Domaćeg.de

nazalost nisam bila nikada tamo i ne mogu nista o njima jer neznam nista Very Happy

pinkie · Prijatelj foruma

evo trazim vec pola sata nesto po netu..jedva nadjoh .cula jesam za Nasice, ali nisam nikada bila tamo, mada sudeci po slikama i nije lose mestasce..medjutim posto su slike bile sa nekog kampovanja nisam ih preuzela, vazno je da imam bar malo objasnjenje..mestasce se nalazi u Hrvatskoj..znam da je u njemu rodjen Stjepan mesic i da je poznato po cementari...za pocetak eto... Rolling Eyes

Ceka te · Iskusni član

Bila sam tamo, sestra mi jos zivi u Orahovici i moja baka u Beljevini.... Razz

Mali grad je od 8.300 stanici u Slavoniji za mnogo poljodjestvo i razlod ribe...
Sta oces da znas?

Daca · ~Žena Sanjicinog švalera~

Sve o Nasicama

Površina: 200 km²

Nadmorska visina: 157 m

Broj stanovnika (popis 2001.): 17’320

Gospodarstvo:Poljoprivreda, ribarstvo (ribnjaci povrsine 11 km), drvna industrija, tiskarstvo, kamenolov (Našicecement)

Grad Našice nalaze se u Osiječko-baranjskoj županiji. Poznat po mjestu najkrvavije bitke još 351. godine, kada je car Konstantin II. potukao cara Magna Magnecija. Područje Osiječko-baranjske županije nastanjeno je bilo još u doba neolitika, prije 4 000 godina.

Najstariji stanovnici ovog područja su bili naravno Iliri i najpoznatije pleme Andizeti. Kelti prodiru na ova područja i podižu naselje Mursa. U 1.stoljeću Rimljani započinju gradnja cesta, mostova i utvrda. Moćna rimska utvrda i grad Mursu Rimljani podižu na mjestu keltskog naselja.

Našice se ubiti prvi put spominju 1229. godine. U srednjovjekovnim ispravama nazivaju se: Nolko, Nolche, Negke, Nexe, Nekche, Vesice i Nesice.

Svjetovni gospodari Našica i našičkog posjeda bijahu Abe, David Lacković, Ivan Korvin, Ivan i Nikola Gorjanski, te iločki knezovi Ujlaky. U crkvenom pogledu vlasnici su templari, ivanovci i franjevci. Godine 1734. našički posjed kupuju grofovi Pejačević i drže ga sve do 1945. godine.

Našice, grad duge povijesti obiluje kulturno povijesnim spomenicima. Klasicistički dvorac obitelji Pejačević, jedna je od najljepših građevina na ovim prostorima. U prostranom parku Pejačevići su izgradili manji, prizemni lovački dvorac. U gradu je neogotička kapelica s kriptom obitelji Pejačević, te grob skladateljice Dore Pejačević.

Tu su i gotičko barokni franjevački samostan i župna crkva sv. Antuna Padovanskog, barokizirana u 18. stoljeću s bogato urešenim oratorijom s grbom Pejačevića i rešetkama bez premca u cijeloj Hrvatskoj. Crkva ima zanimljivu nadgrobnu ploču s likom fra Nikole Olovčića, orgulje, a usred sakristije su vrlo rijedak i vrijedan golem ormar bogato urešen rokoko ukrasima i četiri ugaona ormara. Crkva iz 1777. godine nadživjevši tursku vlast dobila je zvonik dovršen 1714. godine.

Između Feričanaca i Donje Motičine je mala crkvica Sv. Martina, nekada jednobrodna kasnoromanička crkva.

Sportsku ponudu čine teniski tereni, nogometno igralište s pratećim sadržajima, vožnja čamcima ribnjakom i jezerima.
Bogata su lovna područja u neposrednoj okolici, a ribolov je moguć na ribnjaku Našička Breznica i jezeru Lapovac. Slavonski specijaliteti, divljač i slatkovodna riba, dio su gastronomske ponude grada i okolice. U obližnjem Markovcu Našičkom nalazi se zoološki vrt obitelji Bizik.

Zavičajni muzej Našice

Zavičajni muzej Našice osnovan je 1974. godine. Muzej je kompleksnog tipa, a svojom djelatnošću pokriva grad Našice i našički kraj.

Smješten je u središtu grada u dvorcu poznate plemićke obitelji Pejačević, spomeniku kulture prve kategorije, podignutom 1811. godine. Ovaj jednokatni kasnobarokni dvorac s elementima klasicizma nalazi se u prostranom parku engleskog tipa.
Dvorcu su dograđene bočne kule i barokni ulaz 1864. god.
Posebnost muzeja čine mali komorni, ambijentalni postavi koji mu daju osobitu draž i životnost, a predstavlaju tematske cjeline.

Park

Golemi park engleskog tipa koji okružuje dvorac u početku je bio formiran samo u neposrednoj okolici građevine. Kasnije je, oko 1864. godine proširen prema potoku i obogaćen umjetnim jezerom u obliku labuda.
Prevladava lužnjakovo-grabova šuma s brojnim autohtonim elementima visoke starosti (primjerci hrasta lužnjaka stari preko 300 godina).
Početkom 20. stoljeća (1909.) u parku je sagrađen još jedan novi dvorac istih vlastelina po uzoru na potsdamski Sanssouci. Oko njega je bio park uređen u francuskom stilu iz kojega se stazama prelazilo u veliki park, koji je okruživao i spajao oba dvorca.

Bigi · Početnik Domaćeg.de

noćni život koma živa, ima života jedino u pubu, ostala mjesta za djecu tipa paradajz... ali cuo sam da se otvorio novi disko iznad sportiva... kako je tamo?

foryou10 · Iskusni član

Našice
Župa sv. Antuna Padovanskog
Samostan i župa sv. Antuna Našice su gradić u Slavoniji na zapadnim obroncima Krndije, na stjecištu puteva koji povezuju posavsku i podravsku Slavoniju. Franjevci su najvjerojatnije još u 13. stoljeću u Našicama. Pripadali su Zagrebačkoj kustodiji i Ugarskoj provinciji sv. Marije. Prema nekim zapisima 1321. u našičkom je samostanu bio provincijski sabor, kapitul. U Našicama se 1373. spominje i samostan sestara klarisa i neka crkva sv. Petra. Turci su 1532. osvojili Našice, a franjevci su i slijedeće godine u njima. Uskoro su ga prepustili članovima Bosne Srebrene koje su 1596. Turci protjerali jer su podržavali ustanike. 1600. u samostanu stanuju Turci, a crkva je bez krova. Franjevci borave u susjednom naselju Motičini.
· 1623. samostan je obnovljen; uspjelo je to kasnijem biskupu
· fra Jeronimu Lučiću (1634-1639).
· Tada u Našicama živi 13 franjevaca i upravljaju župe:
· Zoljan, Motičina, Bazje, Osijek, Gorjani i Đakovački Selci, s 50 sela.
· 1651. djeluje u samostanu gramatička škola s 50 učenika;
· 1708. opet djeluje takva škola.
· 1660. našički samostan vodi brigu o 10 župa, i to: Našice, Motičina, Poljana (danas Podgorač), Dugo Selo (danas Lukač), Bocanjevci, Brodanci, Suha Mlaka (danas Crnac), Đakovački Selci, Gorjani i Vrbica.
· 1701. 14. kolovoza, u Đakovu je ubijen bosanski biskup fra Nikola Ogramić; pokopan je u našičkoj crkvi o čemu i danas svjedoči epitaf.
· 1703. do 1707. obnavljaju franjevci crkvu i samostan čuvajući u crkvi oznake gotičke građevine.
· 1705. našički samostan upravlja osam župa: Našice, Vrbica, Đakovački Selci, Orahovica, Drenje, Valpovo i Miholjac.
· 1725. spominje se u samostanu filozofsko učilište; povremeno djeluje i učilište moralnog bogoslovlja; u 19. stoIjeću u Našicama radi filozofska škola.
· 1763-1765. crkva je barokizirana; i samostan je barokno uređen. Od 1765. do 1774. podignuto je pet baroknih oltara; po ljepoti se ističe oltar sv. Križa podignut 1772. darežljivošću grofa Josipa Pejačevića.
· 1776. u crkvi su postavljene orguIje.
· 1778. do 1815. franjevci su vodili pučku školu u Našicama, a sve do 1950. na osnovnim su školama našičkog područja pružali vjeronaučnu pouku.
· 1897. 15. lipnja, umro je u Našicama Euzebije Fermendžin, profesor filozofije i teologije u Provinciji sv. Ivana Kapistranskoga, generalni definitor (1882-1888), izdavač anala Reda, povjesnik, član Jugoslavenske akademije u Zagrebu. Sakupljanjem i objavljivanjem povijesnih izvora iz prošlosti franjevaca na Balkanu postavio je temelje suvremenoj franjevačkoj historiografiji u nas.
· 1993. započela je prva poslijeratna obnova crkve i samostana; preuređena i obnovljena knjižnica danas je otvorena javnosti.
Od prostrane našičke župe nastale su brojne nove župe. Ipak, ta župa i danas broji 18 naselja s oko 13000 vjernika. U većini sela postoje i kapele, a najstarija medu njima je romanička kapela sv. Martina u Martinu; veći broj kapela podignut je u posljednjem desetljeću po nacrtu arhitekta Julija Domanovca.
Kapele imaju slijedeće filijale: Ceremošnjak sv. Petra i Pavla, Donja Motičina Svih Svetih i novu kapelansku kuću s vjeronaučnom dvoranom, Jelisavac crkvu sv. Elizabete (1974, a 1977. toranj), Klokočevac sv. Ilije, Markovac sv. Marka (sagradena 1988), Našička Breznica sv. Martina, Seona sv. Mihaela, Zoljani sv. Katarine, u Velimirovcu je crkva Fatimske Gospe (1980), u Vukojevcima Rana sv. Franje; kapele postoje još u Londici (1979), Lili (1983), Brezniku (1983), Ladanskoj (1983) i u Lipinama (1989).
U većim središtima župe zasebno se katehizira, a u svim kapelama gotovo redovito nedjeljama slavi euharistija.

pinkie · Prijatelj foruma

evo nekoliko lepih slika koje sam uspela naci na netu Wink

ovo je dvorac Kontese Dore Pejacevic a evo i zanimljive price o samoj kontesi..koga zanima, lepo je znati Wink

Prva je žena skladateljica u Hrvatskoj. Rođena je u Budimpešti 1885. godine. Djetinjstvo je provela u dvorcu u Našicama. Od majke Lille, vrsne pijanistice, pjevačice i skladateljice manjih glazbenih komada, naslijedila je sklonost prema glazbi i talent, te dobila prvu glazbenu poduku. Dora je svoju prvu skladbu napisala u 12. godini. Njezino glazbeno obrazovanje započinje u Zagrebu, a nastavilo se u Dresdenu i Munchenu. Nakon udaje 1921. godine, živi u M¸nchenu gdje ostaje do iznenadne smrti 1923. godine.

Živjela je usamljeno ne uklapajući se u aristokratsko okružje u kojem je živjela, ali koje nije odobravala. Unatoč svojoj osamljenosti dobro poznaje kretanja u suvremenoj umjetnosti svoga doba. Poznato je njezino druženje s Karlom Krausom, glasovitim austrijskim književnikom. Iza nje je ostao bogat opus (58 djela), od kojih mnoga nisu objavljena, ali se čuvaju njihovi rukopisi ("Dnevnik pročitanih knjiga").

Sahranjena je na groblju u Našicama.

U spomen sobi muzeja nalaze se eksponati vezani za Dorin život, dijelovi pokućstva iz njezine sobe, obiteljske fotografije i dokumenti, notni zapisi, dokumentacija o koncertima i malobrojni sačuvani predmeti iz posjedstva obitelji Pejačević. Posebno su vrijedni klavir i mramorno poprsje "Tuga" iz 1906. godine, koje se nekad nalazilo u njezinoj sobi.

pinkie · Prijatelj foruma

evo jos malo lepote i informacija Wink

Našice - Osnovne informacije

Gospodarsko i kulturno središte poznato je po vrijednoj kulturnospomeničnoj baštini (gotička crkva, dva dvorca, postava umjetničke kolonije >Hinko Juhn<). Našice imaju važno mjesto u poslovnom i izletničkom turizmu. Lijepi park uz oba dvorca Pejačevića (hortikulturni spomenik), privatni zoološki vrt obitelji Bizik u obližnjem Markovcu, kao i zanimljiva okolica podno padina Krndije naglašuju važnost prirodnih ljepota.

Sportsku ponudu čine teniski tereni, nogometno igralište s pratećim sadržajima, vožnja čamcima ribnjakom i jezerima.

Bogata su lovna područja u neposrednoj okolici, a ribolov je moguć na ribnjaku Našička Breznica i jezeru Lapovac. Slavonski specijaliteti, divljač i slatkovodna riba, dio su gastronomske ponude grada i okolice.

NAŠICE, grad na sjevernim padinama Krndije u istočnoj Slavoniji, 51 km jugozapadno od Osijeka; nadmorska visina 157 m; 8235 stan. Prvi spomen 1229. pod imenom Nekche. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, ribarstvo (ribnjaci površine 11 km), kovinska, prehrambena, tekstilna, cementna (Našicecement), drvna industrija, tiskarstvo i kamenolom. Na magistralnoj su prometnici (M3) Varaždin-Virovitica-Našice-Osijek i željezničkoj prometnici Zagreb-Koprivnica-Osijek.

pinkie · Prijatelj foruma

ovu sam jos nocnu sliku morala da postavim..divna je