Slavonski Brod

pinkie · Prijatelj foruma

Slavonski Brod (prije Brod na Savi), grad i pristanište na Savi u Slavoniji, 197 km jugoistočno od Zagreba; nadmorska visina 96 m; 55 683 stan. Razvio se na strateški važnom prijelazu preko Save u Bosanski Brod, odnosno BiH. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, kovinska (lokomotive, vagoni, mostovne konstrukcije), drvna (pokućstvo, parket), tekstilna (konfekcija), kožna, prehrambena (pivovara) industrija, proizvodnja građevinskog materijala (vapno) te tiskarstvo. Strojarski fakultet. Na magistralnoj je prometnici (M1, E70) Zagreb-Lipovac i željezničkoj prometnici Zagreb-Vinkovci.

Slavonski Brod je važno prometno raskrižje na posavskoj autocesti i željezničkoj pruzi. Smješten uz samu obalu Save, ima značajnu kulturnu baštinu: važna tvrđava, vojno i duhovno središte (franjevački samostan s bogatom knjižnicom). Najpoznatija godišnja kulturna manifestacija u gradu je dječji festival U svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić (u travnju i svibnju). Sastoji se od priredaba za djecu, kazališnih i dramskih predstava i dr. Brodsko kolo, godišnja smotra izvornog folklora, održava se sredinom lipnja, dok se Festival domoljubne tamburaške pjesme održava u svibnju. Kolonija »Sava« njeguje tradiciju slikanja tehnikom akvarela. U neposrednoj gradskoj okolici turistički su zanimljiva lovišta (Migalovci), ribnjaci (Jelas polje), jezero (Petnja), lijepi voćnjaci i vinogradi, Dilj gora, kupališta i dr. Mnogi sportski tereni u gradu i okolici dostupni su posjetiteljima.

Kulturne znamenitosti

Velika tvrđava vaubanovskoga sustava kvadratični je prostor utvrđen bastionima i opkopima. Na »glasijama« je drveće zasadio J. Fohmann početkom XIX. st. Izvan tvrđe razvio se grad u kojem je oko 1725. podignut franjevački samostan. Prostrana crkva Sv. Trojstva ima bočno smješten niski snažni zvonik, kojemu je temelj postavio čuveni barun Trenk (1723.). U njoj su vrsni barokni oltari, propovjedaonica, orgulje (1836.). Usred sakristije je golem ormar s rokoko ukrasima što ga je 1774. izradio H. Pölszl. Uz crkvu je samostan na kat, s baroknim rešetkama od kovana željeza na prozorima; unutar samostana prostrani klaustar. U župnoj crkvi sv. Stjepana kralja (1754.) nalazI se slika Ana Samotreća (oko 1767.), slike A. M. Seitza (Rim 1878. i 1884.) i Amalije de Angelis (Rim 1870.), barokna propovjedaonica, kalež s monogramom Marije Terezije i dr. U zgradi magistrata uređen je Muzej brodskoga posavlja (Ul. A. Starčevića); ima prirodoslovnu, arheološku, numizmatičku i kulturno-povijesnu zbirku te niz slika (portreti iz XIX. st.). Galerija umjetnina grada Slavonskoga Broda (Ul. A. Starčevića); uz Galeriju je donacija Branka Ružića. U zbirci obitelji Brlić (Trg I. Brlić Mažuranić) čuvaju se namještaj, posuđe, oružje, glazbala, knjige, arhiv i slike Franjice Brlić.

pinkie · Prijatelj foruma

Povoljan geografski položaj, ugodna kontinentalna klima, plodno tlo i blizina rijeke uvjetovali su naseljenost ovog kraja još u prapovijesno vrijeme. Arheološki nalazi neolitika, bakrenog, brončanog, željeznog doba, oruđe, oružje, keramika, nakit, ostaci naseobina - ukazuju na trajnu prisutnost čovjeka i kontinuitet naseljavanja.

U okolini grada je pronađen dio nekropole s grobovima iz srednjeg ili kasnog brončanog doba, niz naselja starčevačke kulture starija od 8000 godina. U rimsko doba ovdje je bila MARSVNNIA, u srednjem vijeku naselje dobiva naziv Brod pa Brod na Savi, a u 20.stoljeću ovaj grad se zove Slavonski Brod ...

pinkie · Prijatelj foruma

PRAPOVIJESNO RAZDOBLJE U BRODU I OKOLICI

Geološki nalazi šireg područja brodske okolice sežu u vrijeme paleozoika (oko 300 milijuna godina starosti), a dokumentirani su pojavom eruptivnih stijena. Najstariji tragovi pojave živih bića pripadaju vremenu tercijara (oko 20 milijuna godina starosti) i vežu se uz nalaze fosila životinjskih zajednica Panonskog mora (okamenjeni puževi, školjke, ježinci, ribe, koralji, zvjezdače i slično). Najznačajniji su nalazi kralježaka kita vrste Mesocoetus agrami i ostaci zubi morskih pasa vrste Carcharodon megalodon.

Pojava kopnenih sisavaca u ovom prostoru vezana je za vrijeme kvartara (oko milijun godina starosti). Osobito su česti nalazi mamuta, špiljskog medvjeda, bizona, jelena lopatara, a najznačajniji nalaz predstavlja otkriće stepskog slona. Radi se o cjelovitom otkriću lubanje stepskog slona pronađenog pri iskopu kanala Glogovica u samom gradu, 1957. godine. Ovaj primjerak pripada vrsti Mamuthus armeniacus i datira se oko 400.000 godina starosti, a predstavlja najcjelovitiji takav nalaz u ovom dijelu Europe.

Do sada najstariji tragovi pojave čovjeka na širem području slavonske i bosanske Posavine pripadaju vremenu srednjeg paleolitika (starije kameno doba - oko 40.000 godina starosti) - kulturi musterien i mogu se pratiti kroz vrijeme mlađeg paleolitika i mezolitika (sve do oko 10,000 godina starosti).

U okolici Slavonskog Broda najstariji nalazi ljudske prisutnosti sežu u vrijeme starijeg neolitika (mlade kameno doba - 8,000 godina starosti). To je vrijeme stvaranja prvih naselja i prelaska na sjedilačku privredu. Osim lovom i ribolovom te sakupljačkim aktivnostima, čovjek se započinje baviti stočarstvom i zemljoradnjom, a živi u naseljima poluukopanima u zemlju - zemunicama ... Upotrebljava se uglačano kameno orude i oružje (sjekire, strelice, mikroliti, žrvnjevi), a započinje proizvodnja keramičkih predmeta i tkanje tkanina.

zgleda da su uvjeti za život na prostoru šire brodske okolice u vrijeme starijeg neolitika bili izuzetno povoljni, jer se javlja velik broj naselja najstarije neolitičke kulture jugoistočne Europe - starčevačke kulture. Upravo šire područje grada Slavonskog Broda obiluje nalazima iz ovog razdoblja te se s velikom sigurnošću može govoriti o kompleksu naselja ili o središnjem naselju ove kulture u Slavoniji i to u njenim ranim fazama. U neposrednoj okolici grada i u samom gradu postoji desetak lokaliteta ove kulture, a najznačajnija nalazišta su: na Igraču pokraj Broda, na Ciglani u Brodu i na Dužinama kraj Zadubravlja.

Negdje prije 6 000 godina nastaje u prostoru Slavonije osebujna neolitička pojava - sopotska kultura. Ova kultura predstavlja ekskluzivno slavonsku pojavu i traje sve do kraja četvrtog milenija prije Krista. U to se vrijeme osim zemuničnih naselja javljaju i naselja s nadzemnim kućama pravokutnog oblika. Po velikoj brojnosti lokaliteta u okolici grada (oko 20) vidljivo je da je intenzitet naseljavanja i života nastavljen. Najznačajniji lokaliteti ove kulturne pojave su: Marinci - Brodsko Vinogorje, Slobodnica, Klinovac - Klokočevik, Medvode - Glogovica i Topolice - Gornja Bebrina.

tijekom trećeg tisućljeća prije Krista u prostore središnje i istočne Slavonije pristiže novi populacijski element i zaposjeda ovo područje - nosioci badenske kulture. Badenski etnik osvaja ove prostore kao nosilac novog doba - eneolitika. Vrijeme eneolitika predstavlja vrijeme pojave metalurgije - proizvodnje bakrenih predmeta. Nosioci badenske kulture unose svoj način života i naseljavaju se na drugim pozicijama od onih poznatih u vrijeme sopotske kulture. Žive u zemuničnim naseljima, spaljuju pokojnike ili ih sahranjuju skeletno, proizvode svoje osebujne oblike keramičkih posuda i ukrašavaju ih kaneliranjem, urezivanjem i sličnim postupcima. Za njih se pretpostavlja da su nosioci prvog (najstarijeg) vala seobe Indoeuropljana u europske krajeve. Nedaleko od Slavonskog Broda - na lokalitetu Saloš kod Donje Vrbe otkrivene su metalurške radionice u ostacima naselja badenske kulture. Slični tragovi proizvodnje metalnih predmeta pronađeni su i na lokalitetu Okukalj kod Gornje Bebrine te je time okolica grada Broda postala značajnim područjem za proučavanje pojave najranije metalurgije u Europi. Osim spomenutih lokaliteta vrijedno je spomenuti nalazište u Ruščici (Taške) i Donjoj Bebrini (Paljevine).

Prirodnim povijesnim razvojem badenska kultura u području Slavonije transformira se prije oko 4,500 godina u kostolačku kulturu, iz koje će se kasnije razviti vučedolska kultura - najznačajnija eneolitička kulturna manifestacija u Slavoniji koja u svojim kasnijim fazama doživljava ekspanziju i širi se na velik dio srednje i jugoistočne Europe. Nažalost, u okolici Broda imamo, za sada, utvrđene samo sporadične nalaze ovih kultura i to na lokalitetima: Gornja Bebrina - Okukalj, Donja Vrba - Saloš i Donja Bebrina - Paljevine.

Pri kraju trećeg tisućljeća prije Krista dolazi do propasti vučedolske kulture i nastaju velike promjene u ovim krajevima - rađa se novo doba - brončano doba. Tada započinje upotreba bakra vezanog u slitinu s olovom, kositrom ili arsenom - upotreba bronce. U okolici Broda nisu pronađeni tragovi najranijih kulturnih manifestacija ovog doba. Na lokalitetu Donja Bebrina - Paljevine otkriveni su ostaci keramike vatinske kulture - kulturne pojave kraja ranog i početka srednjeg brončanog doba. Veći broj lokaliteta vezan je uz ostatke "brodske kulture" (u literaturi označene kao bebrinski tip hatvanskog kulturnog kompleksa). O ovom fenomenu srednjeg brončanog doba vrlo se malo zna jer nije bilo sustavnih istraživanja niti jednog lokaliteta, iako ih je u širem području brodskog Posavlja poznato do danas desetak. Najznačajniji lokaliteti u okolici Broda su: Slavonski Brod - Galovo, Gornja Bebrina - Bidevi, Donja Bebrina - Malo selište, Stari Slatnik - Jelas polje.

Prije otprilike tri tisuće i tristo godina nastaje vrijeme kasnog brončanog doba. To je vrijeme nastanka kulture žarnih polja u Slavoniji. Nosioci ove kulture imaju vrlo razvijenu tehnologiju prerade i obrade bronce. Povoljan strateški i prometni položaj kao i blizina rudom bogatih predjela Bosne omogućili su pravu eksploziju naseljavanja područja oko Slavonskog Broda. Većina naselja je smještena u ravnici uz rijeku Savu gdje je pronađen i najveći broj otkrivenih nekropola i ostava. Okolica Broda je izuzetno značajan prostor za proučavanje fenomena brončanodobnih ostava. Radi se najvjerojatnije o ostavama putujućih majstora - ljevača brončanih predmeta. Do sada je otkriveno dvadesetak ovakvih ostava s više tisuća brončanih predmeta različitog oblika i namjene: oruđe i oružje (srpovi, sjekire, noževi, britve, koplja, mačevi, bodeži i slično) te nakit (ogrlice, narukvice, nanogvice, prstenje, fibule, privjesci, okovi, igle, pojasevi i slično). Uz predmete od bronce pronađene su u ostavama i pogače sirove bronce, posude za lijevanje i kalupi za lijevanje bronce. Najznačajnije ostave su: Brodski Varoš - Jarača, Slavonski Brod - Bjeliš I i II, Slavonski Brod - Livadićeva ulica i Poljanci - Donje polje (više ostava).
Stanovništvo tog vremena gradi nadzemne kuće od drveta i blata četverokutnog oblika, a često ih podižu u močvarnim predjelima pa ih tada grade u formi sojenica. Od petnaest uočenih naselja u okolici grada Broda spomenimo ona najvažnija: Završje - Gradište, Sibinj - Visovac, Ruščica - Vretena, Slavonski Brod - Bjeliš, Slavonski Brod - temelji Kazališno-koncertne dvorane i Garčin - Ilijanska šuma. Osobito značajni su i nalazi nekropola otkrivenih u Vranovcima (Gomilice), Oriovcu i Starim Perkovcima (Dobrevo). Radi se o ukopu spaljenih kostiju pokojnika tako da se kosti pokapaju u urnama (tzv. gređanski tip).

Pojava starijeg željeznog doba u Slavoniji nije popraćena nikakvim nasilnim promjenama jer i dalje nastavljaju živjeti tradicije nosilaca kulture žarnih polja pod dojmovima novih kulturnih utjecaja s Istoka i Zapada. U svakodnevnom životu gubi se uloga bronce i osiromašuje proizvodnja te se pojednostavljuju oblici predmeta, a povećava se uloga željeza. Ovo razdoblje započinje od osmog stoljeća prije Krista. Zbog neistraženosti lokaliteta iz ovog vremena može se govoriti samo o sporadičnim nalazima starijeg željeznog doba u okolici Slavonskog Broda. Najznačajniji lokaliteti bi bili: Slavonski Brod, Sibinj i Završje.

Novi migracijski pokreti počinju u petom stoljeću prije Krista premještanjem Kelta iz Galije na istok. U četvrtom stoljeću prije Krista stižu u naše krajeve i zauzimaju prostor Slavonije pa tako i brodsku okolicu. Tada započinje razdoblje mlađeg željeznog doba. Kao dobri poznavaoci obrade i prerade željeza te kao izraziti ratnici, Kelti se nameću domaćem stanovništvu kao gospodari. Vješti su u proizvodnji keramičkog materijala na brzo rotirajućem kolu, obradi stakla i emajla. Po uzoru na Grke i Rimljane kuju novac. Grade utvrđena naselja s bedemima od paljene zemlje - tzv. oppidum. Jedan takav oppidum je uočen na lokalitetu Donja Bebrina - Paljevine. Najznačajniji lokaliteti u okolici Broda su: Gornja Bebrina - Bidevi, Slavonski Brod - centar, Završje - Gradište i Klokočevik - Gardun grad.

Vlast Kelta u ovim prostorima traje sve do kraja prvog stoljeća prije Krista, kada u ovo područje prodiru Rimljani.

pinkie · Prijatelj foruma

Grad ne bi bio grad kad ne bi imao i svoje tradicionalno jelo, a i price iz proslosti..pa procitajte jednu zanimljivu pricu Wink

Slatki život starih Brođana

Kamo su nestali tiritli, pekmezli, paprenjaci, muškaconi, pijanci, vandle, cimetkrafne, fihtenštange?

Stari Brođani (i mladi i mali još kako), na prvom mjestu i najčešće, sladili su se s finim, ukusnim kolačićima "tiritlima" filovanim s mljevenim orasima, napisao je to gospodin Tomislav Pracny u "Istini" (brodskim novinama) 1937. godine i tim smo tragom krenuli. Bila je tada čuvena i nezaboravna "Davorova" pokladna zabava "Zabavna večer u starom Brodu". Dvorana stare "Kasine" bila je dupkom puna, sav "stari Brod" bio je tu. Uz sačuvane stare toalete, krinoline iz prošlog stoljeća od najfinijih starih svila: atlasa, satena, krep dešina, rips i more svile, uz mnoštvo čipaka, lepeza od nojevog perja, plesala se stara "četvorka" - "quadrila", a za vrijeme odmora bili su mnogobrojni posjetioci ove nadasve lijepe zabave podvoreni starim brodskim kolačima: "tiritlima", "pekmezlima", "paprenjacima", "muškaconima" i "suvim kolačima (pijancima)", kaže gospodin Pracny.

Bio je to povod da se damo u potragu za receptom nama najzagonetnijeg od ovih kolača, kolača tako melodioznog i zvučnog imena - "tiritli". Naravno, interesirali su nas i svi drugi stari kolači. Dugo smo propitivali, konzultirali smo mnoge brodske gospođe, koje su se više nego revno angažirale i "tiritli" su nađeni!

Gospođa Nedjeljka-Neda Ilić-Djanješić, zavirila je u "kohbuh" svojih tetaka, štovanih brodskih gospođa Tekle i Bazile Djanješić iz Starčevićeve ulice i, gle, "tiritli" su bili tu. Pa, iako Vam je kolača već možda i na vrh glave, probajte "tiritle" ispeći, oni su tako neodoljivi, ukusni, pikantni slasni, kad omekane prhki..., a recept ovako kaže:

Za tiritle treba 40 dkg brašna, 10 dkg maslaca, 2 žlice šećera, 2 žumanjka i 1/2 dl kiselog vrhnja, te šećer za posipanje. Od navedenog umijesi se tijesto i tanko razvalja, pa kotačićem režu četvorine (otprilike 8 x 8 cm). Na sredinu svake četvorine stavi se mala žlica fila od oraha (kao za orahnjaču). Sada se uglovi svake četvorine uzdignu i na sredini sastava, malo stisnu, pa time fil zatvori. Tako fomirani tiritli sliče malim ljupkim jastučićima. Peku se u tepsiji i još vrući pospu šećerom. U slast Vam bilo!

A, što su "pekmezli" ? Isto što i "tiritli", samo umjesto s orasima filovani su s tvrdim pekmezom od dunja, ili šljiva, onim starinskim isto tvrdo pečenim. Recept "paprenjaka" Vam ne treba ispisati, jer to već mnogi znate, ali gospodin Pracny spominje "muškacone" (da li je to kolač za muškarčine, ili one koji bi to htjeli biti ?!). Evo i tog recepta iz spomenutog "kohbuha" gospođe Nede. Uzmite tri šalice samljevenih oraha, jednu šalicu šećera, jednu nepotpunu šalicu prezli, masti kao orah, jaja koliko masa zahtijeva, jedan orašak naribati i puniti modlu. Modla je limena oblika mašnice s prstenastom drškom u sredini. Muškaconi se ne peku, nego samo u rerni suše.

A i recept "pijanaca" je tu, možda baš onih koje i gospodin Pracny spominje. To su suhi kolači uz koje se dobro pije, pa nisu oni "pijanci", nego oni "pijancima" dobro pasiraju. Da napravite "pijance" uzmite 3-4 jajeta, malo soli, 2 žlice ulja i šećera, a brašna treba dodavati tako da tijesto bude tvrdo kao za "germatajt". Tijesto se razvalja i bode s čašom, složi u tepsiju i peče. Kada "pijanci" otvrdnu, ali još nisu sasvim pečeni, izvade se iz rerne i svaki okolo nožem zareže i još peku, pa se oni rascvjetaju. Zapravo trebaju biti dobro osušeni.

Eto, tako smo "rekonstruirali slatki život starih Brođana", onih iz prošlog stoljeća. Ali u starom "kohbuhu" gđe Nede još je mnoštvo recepata i starih đakonija koje su pekle njene tetke i njena majka, gospođa Elza. Izabrali smo: "vandle", "cimetkrafne" i "fihtenštange".

Za hrskave "vandle" treba imati posebne četvertaste limene modlice (oko 15 cm duge, a dva prsta široke i isto tako visoke). Umuti se 5 žumanjaka s 1/4 kg šećera i jednom štangom vanilije i u svaku modlicu saspe kašikica tijesta. Sve modle se slože u tepsiju i peku. "Vandle" se dignu iznad ruba modlice, a budu sasvim šuplje. Žute, rumene "vandle" samo se saspu u ustima.

Ispeći "cimetkrafne" je prilično pipav posao jer se svaka ekstra peče. Treba 1 kg brašna, kvas, kao veliki orah putra, soli, malo šećera, 6 kašika ruma, kora jednog limuna, 6 žumanjaka, 2 cijela jajeta, 5 dcl kajmaka. Sve se ovo zamijesi na dasci i izradi tijesto tvrdo kao za tvrdi germtajg. Zatim se tijesto razvalja pola prsta debelo i reže u drugačke trake, a one koso izrežu na četvorine i puste da jedan sat uzlaze. E, sad za peći treba imati željezni tuljak (oko 15 cm dugačak) s drškom od deblje žice. Na tuljak se stavi komad izrezanog tijesta i sveže sa špatom, pa peče na vrućoj masti. Vruće se krafne uvaljaju u šećer s dosta cimeta.

"Frihtenštange" (voćne štange) su istom neodoljive. Trebaju 2 žumanka, 14 dkg šećera, snijeg od 2 bjelanjka, 10 dkg neoguljenih mandula (badema) 5 dkg citronata (od ušećerene limunove kore), 5 dkg oranženšelera (ušećerene deblje kore naranče), 10 dkg smokava, 5 dkg datula, 5 dkg suhih šljiva, 10 dkg grožđica. Sve izrezati, namočiti s rumom, dodati 10 dkg brašna, peći u namazanoj tepsiji, a rezati u štangice.

E, zaista više nismo u stanju o kolačima pisati, jer sve ovo napisati, a ne probati, je isto kao i "pijance" jesti, a vinom ne zaliti.

Zvonimir Toldi
PH God.IV 9.svibnja 1997.

pinkie · Prijatelj foruma

SPOMENICI POVIJESTI I KULTURE

Tvrđava Brod, spomenik nulte kategorije

U Brodu, jednom od važnih strateških i prometnih mjesta koje je kontroliralo granični prijelaz prema Turskoj i povezivalo glavne trgovačke putove, Austrija u vremenu 1715-1780.godine gradi veliku Carsku i kraljevsku slavonsku pograničnu tvrđavu Brod na rijeci Savi. Prisilnim rabotama gradili su je seljaci graničari. Tvrđava pravilnog zvjezdolikog oblika koji je diktirao ravničarski teren zidana je zemljanim nabojem, opekom, drvetom i djelomično kamenom. Za potrebe velikog tvrđavskog kompleksa predviđenog za smještaj 4000 vojnika i 150 topova posječene su bogate šume u širokoj okolini grada. Neposredna blizina ovog fortifikacijskog objekta čiji je erar obuhvaćao površinu od 141 jutra i 586 hvati, sve do kraja 19.stoljeća utjecala je na razvoj samog naselja (drvena arhitektura, širenje naselja na istok) čija je urbana osnova formirana još u tursko doba.
Godine 1860. tvrđava je ukinuta kao vojnički beznačajna, ali tek početkom 20.stoljeća dopuštena je gradnja u užem esplanadnom prostoru. Jedinstveni i monumentalni primjer vojne fortifikacijske arhitekture 18.stoljeća u Slavoniji - tvrđava Brod - proglašena je spomenikom kulture. Postupna obnova postojecih, dijelom danas razgradjenih prostora i pojedinacnih gradjevina velike barokne Tvrđave Brod u njezinim izvornim opkopima ispunjenim vodom, projekt je jedinstvenog budućeg središta grada Slavonskog Broda.

Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva, spomenik prve kategorije

Godine 1694. sagrađen je drveni franjevački samostan koji je služio potrebama zajedničkog redovničkog života. Kamen temeljac za novi zidani samostan, na zemljištu van dometa tvrđavskih topova položio je 1727. godine barun Trenk, zapovjednik Broda a do kraja godine završen je zapadni trakt samostana i ozidan vrt. Do 1732. godine sagrađen je južni trakt, potom istočni (1768-1770). Iznad krova samostanskog sjevernog hodnika postavljen je sat koji je kao i sunčani ocrtani sat izradio Aleksa Schotz. Brodski franjevci ne samo da su vršili duhovnu službu negu su imali i značajnu prosvjetiteljsku ulogu i otvaranjem škole 1709.godine postaju njeni prvi učitelji, a 1720.godine otvaraju filozofski fakultet. Do naših dana franjevci su zadržali kontinuitet rada u Brodskom Posavlju, a franjevački samostan, i danas dobro očuvan, jedna je od najmarkantnijih baroknih građevina u Slavoniji s najreprezantivnijim klaustrom samostanske arhitekture sjeverne Hrvatske.

tihanaos6 · Upućeni član

Moj stari je iz Slavonskog Broda što znači da tamo imam puno rodbine..baš kao i u njegovoj okolici..Tamo svake godine odlazim po par puta..voljela bih i da mogu češće ali mi obveze ne pružaju dovoljno vremena za to..A što mogu reći o gradu..Za mene je to vrlo topal gradić..po meni još u stadiju razvoja..ljudi su sretni..koliko mogu biti u ovoj krizi koja traje...Posebno mi se sviđa što u tom gradu gotovo svi pričaju bosanskim naglaskom.. Very Happy

dobra_devojka · Fan Dragane Mirkovic

Moja tetka zivi tamo i kada god odem u ex-yu obavezno tamo provedem neko vreme. Lep je grad, mnogo se izgradio posle rata. Samo je veliki sok kada se predje most na Savi i iz takvog grada se udje u Bosanski Brod. Shocked

sexy seka · Početnik Domaćeg.de

hm... ajde da je entko napravio temu i o slavonskom brodu..
meni grad baš i nije nešt lijep, ali ga svejedno volim, jer ipak sam se tu rodila i živim tu čitav život....

a za bosanski brod, ne znam što je tu takav šok, ja idem skoro svaki dan sa prijateljima u bosanski brod na ćevape i tako.. Razz

tamo idemo negdje od 5. razreda (prije nas nisu puštali bez roditelja na granici)...
meni je slavonski i bosanki brod gotovo isto, jer i u sl.brodu ima puno bosanaca i u bos.brodu ima puno hrvata..
a i oni koji ne žive tamo gotovo svakodnevno odlaze u kupovinu ili slično...

Konjanik · **Ludi Bosanac**

Uff, ni sam ne znam koliko puta sam prošao kroz ovaj grad. Kad idem u Bosnu, idem kroz Brod. Nikad mi nije izgledao nešto, uvjek mi djelovao nekako siv... Grad koji je nerazdovjno vezan na Bosanski Brod. Ide se vamo - tamo, ali više ovi iz Sl. Broda idu preko rijeke. Ipak, hvala Slavnoskom Brodu, jer preko njega, ja dolazim u svoju Bosnu Wink