Koprivnica

kvecenaj · Početnik Domaćeg.de

Da li je netko od vas forumaša bio u Koprivnici ili je bar čuo za nju?! i live in it

pinkie · Prijatelj foruma

Nisam bila ali sam gledala slike sa koncerta Djoke Balasevica, i cula sam da je bilo predivno..a i sama atmosfera govori mnogo toga Wink

brineta009 · Početnik Domaćeg.de

ja bila u koprivnici!!!! a živim inaće u križevcima.... nismo daleko... lijepi gradić.... Razz

pinkie · Prijatelj foruma

POVIJEST GRADA KOPRIVNICE
13. STOLJEĆE
Koprivnica je dobila ime po rječici Koprivnici koja se spominje u listinama hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Arpadovića iz 1207., 1209. i 1217. godine. Naselje se prvi puta spominje 1272. godine u darovnici desetogodišnjega kraljevića Ladislava IV. Kumanca kaštelanu i vitezu koprivničke utvrde Bakaleru. Godine 1292. u Koprivnicu dolaze franjevci na poziv bana Henrika Gisingovca i podižu samostan i župnu crkvu Blažene Djevice Marije.

14. STOLJEĆE
Bilo je to zlatno stoljeće u razvoju grada. Koprivnica se tada afirmirala kao urbano središte srednje Podravine, ali i kao značajan i ugledan grad u anžuvinskoj Slavoniji. To se u prvom redu odnosi na društveno uredenje grada, gospodarsku snagu i prometnu ulogu na znamenitoj cesti kralja Kolomana što potvrduje dvadesetak sačuvanih srednjovjekovnih povelja nastalih tijekom stolječa. Najvaznija medu njima je povelja kralja Ludovika I. Anžuvinca od 4. studenog 1356. godine kojom Koprivnica na temelju pravnih povlastica pisanih po uzoru na zagrebački Gradec postaje slobodni i kraljevski grad.

15. STOLJEĆE
Tijekom 15. stoljeca gospodari Koprivnice bili su kralj Zigmund Luksemburgovac, zagrebački biskup Ivan Alben, grofovi Celjski, kralj Matija Korvin i banovi Ernušt. Važniju ulogu u životu koprivničkog kraja imala je sve do velikaških sukoba 1446. godine utvrda Kamengrad na sjevernim obroncima Bilogore.

16. STOLJEĆE
Na dvoru Ernušta 23. rujna 1526. godine, nepunih mjesec dana nakon bitke hrvatsko-ugarske vojske i Osmanlija na Mohačkom polju, održan je Sabor Kraljevine Slavonije na kojem je ban Krsto Frankopan Brinjski izabran za "skrbnika i branitelja" kraljevstva. Od polovice 16. stoljeca Koprivnica je utvrdena kapetanija koja ulazi u sustav utvrda Slavonske vojne krajine sa sjedištem generalata u Varaždinu. U skladu s najmodernijim vojnim rješenjima protutopovske obrane koprivnicku tvrdavu moderniziraju sjevernotalijanski i nizozemski arhitekti.

17. STOLJEĆE
Do šezdesetih godina 17. stoljeća koprivnička je renesansna zemljana protuturska fortifikacija - zvijezda postala najmodernija tvrđava između Drave i Save koja je štitila "ostatke ostataka hrvatskoga kraljevstva". Od tridesetih godina 17. stoljeća poćinje gospodarska i demografska obnova. Na kraju stoljeća u gradu djeluju tri obrtnička ceha - mješoviti ceh kovača, bravara, mačara, remenara, sedlara i zlatara te cehovi čizmara i mesara koji svojim proizvodima snabdijevaju vojnu posadu koprivničke tvrđave i civilno stanovništvo grada i okolice.

18. STOLJEĆE
Tijekom stoljeća dolazi do barokne obnove grada. Unutar tvrđave podižu se zidani objekti, a do nove izgradnje dolazi i u podgradu na sjevernom i sjeverozapadnom rubu tvrđave. Odlukom habsburške carice Marije Terezije 1765. godine sjedište generalata seli iz Koprivnice u Bjelovar čime je grad ujedno izdvojen iz područja Slavonske krajine.

19. STOLJEĆE
Novi gospodarski razvoj grada poćinje 1870. godine kada je u sklopu Austro-ugarske prometne politike puštena u promet želježnička pruga Budimpešta - Zakany - Koprivnica - Zagreb koja je uskoro izgrađena i do Rijeke. U društvenom i javnom životu - kazalištu, knjižnici, političkim strankama, gradskim novinama - ostvaruju se ideje angažiranog dijela koprivničkog građanstva.

20. STOLJEĆE
U vrijeme gradonačelnika Josipa Vargovića između 1906. i 1913. pocinje proces industrijalizacije u Koprivnici izgradnjom tvornice za kemijske proizvode Danica d.d. čije je poslovanje obilježilo i snažno utjecalo na dinamiku i strukturu koprivničkog gospodarstva sve do tridesetih godina ovog stoljeća.

Tijekom druge polovice stoljeća ovu ulogu u rastu i razvoju grada Koprivnice i Podravine preuzela je Podravka, industrija za preradu voća i povrća, danas prehrambena industrija svjetske orijentacije Podravka d.d.

Nakon dva svjetska rata i više državnih uređenja i režima u okviru kojih je Hrvatska tijekom 20. stoljeća tražila svoje mjesto među demokratskim državama Europe, na referendumu građana 1991. godine od 93 % birača koprivničke općine 96 % se izjasnilo za prijedlog Hrvatske kao suverene države koju odluku su brojni Koprivničanci i Podravci i obranili sudjelujući u raznim postrojbama u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine.

Muzej Grada Koprivnice, Dražen Ernečić, prof.

pinkie · Prijatelj foruma

SPORT I REKREACIJA
Podravkin rekreacijski centar
Podravkin rekreacijski centar nudi Vam mnogo mogućnosti za sport i rekreaciju, aktivan odmor ili zabavu, te uživanje u podravskim gastronomskim specijalitetima.

Drava route
Bicikistička staza uz Dravu od Legrada do Pitomače. Staza je neprekinuto obilježena, lagana za orijentaciju i vožnju te idealna za porodični turizam i rekreaciju. Staza izbjegava duge dionice kroz isti krajolik i ne prolazi samo glavnom ulicom naselja, nego skreće i u polja i šume.

pinkie · Prijatelj foruma

grad sa razvijenim sportom, turizmom i ugostitejstvom uvek ce vas veselo docekati i biti odlican domacin.Pregledala sam njihov sajt i ziasta izgleda sjajno...evo za one koji zele pogledati sve evo i linka... http://www.koprivnica.hr/
za one koji ce se zadovoljiti mojom prezentacjom, evo jos malo podataka preuzetih odande a ticu se kulturnih manifestacija u gradu Wink

MANIFESTACIJE
Galovićeva jesen (2003.)
Tradicionalna višednevna koprivnička kulturna manifestacija"Galovićeva jesen", koju organiziraju grad i Matica hrvatska Koprivnica te Društvo hrvatskih književnika, a održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture.

U nizu kulturnih događanja posebno valja istaknuti druženje književnika, literata, učenika, glazbenika i ostalih sudionika uz Galovićevu poeziju, vruće kostanje i mošt s nazivom "Pod starim gradom" te proglašenje i dodjelu književne nagrade "Fran Galović" za najbolje djelo sa zavičajnom tematikom pisano na jednom od narječja hrvatskoga jezika.

Podravski motivi (srpanj)
Najznačajnija koprivničko kulturno-turistička priredba sa sajmom naivne umjetnosti, folklora, rukotvorina, suvenira, etnoglazbe, starih zanata i kulinarstva Podravine.

Koprivničko ljeto (od lipnja do kolovoza)
Tradicionalna kulturno-zabavna manifestacija plesa, glazbe, zabave i rekreacije tijekom ljetnih mjeseci.

pinkie · Prijatelj foruma

a sta je prica bez poneke slike... Wink

a evo dok sam trazila slike nasla sam jos ponesto o istoriji i kulturi grada pa da dodam:
Koprivnica

Koprivnica, grad na lijevoj obali istoimene rječice u Podravini, 70 km jugoistočno od Varaždina; nadmorska visina 149 m; 24 238 stan. God. 1356. dobila je status slobodnoga kraljevskoga grada. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, stočarstvo, prehrambena-farmaceutska (Podravka), tekstilna, drvna, papirna, kožna, kovinska industrija te proizvodnja građevinskog materijala (ciglana). Na križištu je magistralnih prometnica od Zagreba i Varaždina prema Virovitici i Osijeku (M3) te željezničko križište na pruzi Budimpešta-Zagreb i Varaždin-Osijek.

Koprivnica je središte ovog dijela Podravine. Bogato kulturno naslijeđe i snažno gospodarstvo omogućuju razvoj turizma. Od brojnih sportskih aktivnosti posebice se izdvajaju: rukomet, nogomet, karting i jahačka natjecanja. Raznovrsne su mogućnosti za rekreaciju u gradu, a posebice na obližnjoj rijeci Dravi i »Podravskoj rivijeri« - šljunčari Šoderici. Moguć je ribolov na rijeci Dravi te u jezerima Šoderica, Jegeniš, Vidak i dr., a lov u okolici Koprivnice - u nizinama i na podnožju Kalnika i Bilogore. Poznata lovišta su Peski i Repaš. U brojnim restauracijama u gradu i okolici nude se izvanredna podravska tradicionalna jela (prge - sušeni i dimljeni sir, hladetina, juha od gljiva s heljdinom kašom, goriški gulaš i dr.). Tradicionalna kulturna manifestacija sajam naive Podravski motivi (početkom srpnja).

Kulturne znamenitosti

Grad je u XVI. st. zbog turske opasnosti utvrđen jakom tvrđavom četverokutna oblika (vodstvo gradnje D. dell'Allio); očuvani su samo ostaci, a utvrdu je zamijenio prostrani park. Iz XVII. st. je župna crkva sv. Nikole s visokim zvonikom, pravoslavna crkva sv. Duha građena je 1793. Kompleks crkve sv. Antuna Padovanskoga s franjevačkim samostanom dovršen je 1685. Varaždinski generalat zbog kuge 1745. dograđuje kapelu Salvatora. Na župnome dvoru ugrađena je fino klesana kasnorenesansna nadgrobna ploča dječaka Gottharda Schratenpachsa (1608.). Osim crkava, iz doba baroka je nekoliko kuća (npr. Oružana, 1714.) i javnih kipova (skupina od pet pilova, pil Tužnoga Krista, kip Ivana Nepomuka iz 1747.). U Muzeju grada Koprivnice (osnovan 1951.) čuvaju se predmeti arheološke, kulturno-povijesne, umjetničke i etnografske vrijednosti. U sastavu muzeja djeluju Galerija Koprivnica (1977.). Memorijalni muzej »Danica« i Donacija »Dr. Vladimir Malančec«, te Zavičajna zbirka u Đelekovcu, Galerija Hlebine i Zbirka I. Generalića u Hlebinama, Galerija kipova I. Sabolića u Petrancu. Na javnim prostorima nalaze se skulpture hrvatskih kipara (I. Sabolića, Z. Lončarića, A. Jakića). Nedaleko od Koprivnice, u Močilama, nalazi se crkva sv. Marije, gradnja koje je započela 1700.; masivni zvonik i trijem prigrađeni su uz glavno pročelje. U njoj je očuvani namještaj iz XVIII. i XIX. st.

Radost · Početnik Domaćeg.de

ooo davno je to bilo, ekskurzija iz njemacke u koprivnicu, potim varazdin i kumrovac... kulturno putovanje... ha ha. spomenik matije gubca i mnogo toga sto me uopste nije zanimalo!
koprivnica = podravka = supa ili zvana juha i vageta, jel tako?