www.domaci.de Forum Indeks Home
Portal • Forum • Novi upisi • Pretraga • Link do nas • Domaći filmovi • Lista korisnika • Tim sajta • Proverite privatne poruke • Prijava • Registracija
Pravilnik • FAQ • Profil • Favorites • Galerija slika • Top lista • Download MP3 • MP3 razno • Spotovi • Noviteti 2013 • Muzički noviteti 2014

zestoka pica
Strana prethodna  1, 2, 3  sledeća
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Male tajne velikih majstora kuhinje ~ -> ~ Napici ~
::  
Autor Poruka
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Ned Okt 03, 2004 6:19 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

DOMACA LJUTA

Rakija je proizvedena posebnim tehnoloskim postupkom kojim se dobija ukus i miris sljivove rakije, sa bezbojnim izgledom, jacine 40%, 45%, 50%.

Garantuje visok kvalitet pa je zbog toga prihvacena od sirokih narodnih masa, rado se pije a osvajac je mnogobrojnih medalja na svim znacajnim sajmovima.

Pakuje se u flase od 0,1 0,5 i 1 litra.



_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Ned Okt 03, 2004 6:24 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

MANASTIRKA

je proizvedena od najkvalitetnije sljive Pozegace.

Posebnom tehnologijom dobijena je prepecenica vrhinskog kaliteta koja u svom procesu proizvodnje odlezava 12 godina u hrastovim bacvama.

Njen primarni miris i ukus transformise se u najlepsi buke karakteristican za staru sljivovu rakiju.

Kao takva, osvajac je najvisih sampionskih odlikovanja na svim vecim medjunarodnim sajmovima.

Pakuje se u flasama od 0,1; 0,5; 0,7 i 1 litra i u posebnoj luksuznoj drvenoj i keramickoj ambalazi.





_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Ned Okt 03, 2004 6:26 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

JASTREPCANKA

Jastrpcanka je ekstra prirodna rakija travarica proizvedena od sljivove prepecenice oplemenjena sa deset odabranih lekovitih trava.

Jastrebcanka je dobijena posebnim procesom proizvodnje i ekstrakcije pojedinstvenoj recepturi u kojoj je sadrzan najbolji odnos sastojaka lekovitog i aromaticnog bilja. Sacuvane su sve osobine lekovitog bilja koje ulaze u njen sastav. Jastrebcanka je u nasem narodu poznato pice koje okrepljuje, otvara apetit i poboljsava varenje kod odraslih osoba. Osvajac je zlatnih medalja za pice najviseg ranga kod nas.

Pakuje se u flase od 0,1 0,5 i 1 litra kao i u ekskluzivnim keramickim cuturama.

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Ned Okt 03, 2004 6:30 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

RUM - RHUM - RON

Zestoko pice dobijeno destilacijom slada secerne trske, cesto ga boje karamelisanjem ali kvalitetniji rumovi boju ali i aromu dobijaju odlezavanjem u hrastovim buradima. Neki proizvodaci pri drugoj destilaciji dodaju aromatizovane trave, listove breskve, beli cimet, voce itd. Na trziste stizu bezbojne, tamne ili zlatne boje. Rum se proizvodi sirom sveta ali najkvaliteniji stizu sa podrucja Karipskog mora.




DOMAĆI RUM je nastao kombinacijom tradicionalnih veština i moderne tehnologije. Dobija se mešanjem premium alkohola i arome melase koja potiče od najkvalitetnije trske. Jedinstvenim ga čini neprevaziđena čistoća ukusa, koja se postiže u pogonima za destilaciju. Poseban kvalitet domaćeg ruma je mogućnost njegovog mešanja sa mnogim drugim pićima, što mu je donelo veliku popularnost među ljubiteljima koktela.

Piće obojeno prirodnom bojom i aromatizovano veštačkom aromom. Sadrži 40Vol.% alkohola.

Puni se u ambalažu od 0, 7l (6kom/pakovanje, 816 kom/paleta).


_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Ned Okt 03, 2004 6:37 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Vermouth Svetli je specijalno aromatizovano vino sa 16 vol % alkohola. Proizvodi se od belog vina uz dodatak šećera, demineralizovane vode i aroma različitih začina i lekovitog bilja. Konzumira se kao aperitiv iz velike čaše sa dosta leda i limuna.

Puni se u amabalažu od 1l
(6kom/pakovanje, 600kom/paleta).



_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Pon Okt 11, 2004 2:45 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

STARO PIĆE IZ ŠAMPANJE

Zvezdice garant kvaliteta

Konjak se često potcenjuje jer se o ovom piću nedovoljno zna

Kada vam neki ”znalac ponudi konjak, a u stvari vas nudi najobičnijim brendijem ili, u najboljem slučaju, vrstom ”armanjaka, nemojte mu zameriti i nemojte se začuditi. Konjak je jedno od najfinijih pića, a ljudi ga često potcenjuju, o njemu vrlo malo znaju, pa ni ne umeju na pravi način da uživaju u ovom starom piću.
Iskustvo od više stotina godina u načinu proizvodnje konjaka doprinelo je uspostavljanju strogih pravila gajenja određenih vrsta vinove loze (danas preovlađuje vrsta ”ugni blanc), kao i različitih metoda ceđenja grožđa i vremenskog perioda sazrevanja određenog za svaku vrstu konjaka.
Tečnost u bačvama je različitog kvaliteta, koji naravno, zavisi ne samo od vrste grožđa i načina čuvanja već prvenstveno i od zemljišta sa kojeg potiče vinova loza. Najkvalitetniji destilati su sa krečnog tla.
Ipak, ono što je najvažnije za kvalitet konjaka je njegovo zrenje u bačvi. Drvo iz bačve oduzima određeni postotak alkohola, kao i određenu količinu drugih materija, među kojima su vanila i aromatični aldehidi, koji se tokom vremena različito vezuju sa tečnošću. Ako se ne dogode neke greške (jer nečista burad, na primer, mogu da pokvare ceo ovaj proces), ukus konjaka se polako ali sigurno neprestano popravlja, a kroz pore bureta isparavaju neželjene kiseline. Kako u međuvremenu kiseonik prodire kroz pore bačve, procenat alkohola neprekidno opada.
Godinu dana posle ovog procesa, konjak se pretače u stariju burad koja ne oduzimaju toliko kiseline.
Ipak, konjak mora da ima najmanje 40 procenata alkohola. Kada bi ceo ovaj proces prirodno tekao, bilo bi potrebno između 50 i 60 godina - toliko vremena imaju samo retki i zato najbolji proizvodi. Zbog toga je uobičajeno da se proces razblaživanja obavlja veštačkim putem i to dodavanjem destilisane ili demineralizovane vode. Ovaj način prerade se kod mlađih konjaka ne prepoznaje toliko koliko kod onih koji su nešto duže odstajali. Zato dobri proizvođači ovaj proces rade polako, godinama.

Prosečno dobar konjak, koji se u svetu najviše i prodaje, ima tri zvezdice na etiketi ili skraćenicu VS, i mora da stoji najmanje dve godine u bačvama. Konjak koji ima oznaku VSOP, ili V.O. ili ”Vieux mora da stoji najmanje četiri godine a, ”Napoleon, ”HO, ”Extra, ”Tres vieux 5 ili ”Royal moraju da odleže najmanje šest godina. Naravno, nije mali broj proizvođača koji se trude da prekorače ove zakonski propisane minimume, tako da najbolji konjaci stoje i po nekoliko desetina godina.
Najbolji konjak na svetu je ”Grande Champagne, koji u bačvama stoji i 50 godina da bi njegov ukus dostigao najbolji kvalitet. Odmah za njim sledi ”Petite Champagne (koji mora da odleži ”samo 35 godina!), a vrste konjaka kao što su ”Fins Bois stoje otprilike 20 godina.
Umešnost u proizvodnji konjaka sastoji se u tome da se svi procesi tokom njegovog sazrevanja usklade, jer posle vremena određenog za stajanje konjak mora da se pretoči u staklene boce. Ako se ovo blagovremeno ne uradi, on dobija ukus ”užeglosti.
Zbog svega ovoga nije ni čudo da je prava retkost naći dobar i star konjak, a njegova cena ne treba nikoga da začudi. Jer, boca takvog pravog starog konjaka može da košta više stotina, pa i hiljada evra!


Francuske bačve

Konjak nastaje tako što se veoma suvo i alkoholom prilično slabo vino dva puta destiliše, i to u bakrenim mešinama, na način kako se to radilo pre nekoliko stotina godina. Potom se ovako dobijeni 72-procentni destilat naliva u hrastove bačve. Drvo koje se koristi za pravljenje ovakvih bačvi se seče samo u određenim krajevima Francuske, i pre obrade stoji nekoliko godina napolju, da bi ga vetar i spoljna temperatura isušili.

_________________
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Pon Okt 11, 2004 5:18 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

MEDOVINA - PIĆE LJUDI, A I BOGOVA

Slatki eliksir mladosti

Medovina je piće za koje tvrde da popravlja krvnu sliku, okrepljuje organizam,
poboljšava apetit, ali i usporava starenje!

Smatra se da je medovina jedno od najstarijih alkoholnih pića koje je čovek otkrio, što nije nemoguće. Med, kao osnovna sirovina, bio je lako dostupan u prirodi, koristio se za ishranu, a vremenom se dodavao raznim napicima i tako je nastala medovina. To potvrđuje i jedan stari napis koji glasi Med i vino su bogovska pića, potrebna kod brige i siromaštva, a za žeđ su med i vino bolje od vode i piva. Ovaj napitak, poznat i kao eliksir mladosti, spravljali su i stari Grci, čak pre nego što su otkrili vino. U nekim pesmama iz tog doba govori se o velikim gozbama na kojima su se heroji, ali i bogovi, sladili medovinom. Ovaj izuzetan napitak su pravili i Stari Sloveni, a običaj da se ona pije, posebno u dane božićnih praznika, sačuvan je do današnjih dana.
Medovina se dobija alkoholnom fermentacijom rastvora prirodnog meda, a postupak kojim se dobija isti je kao u proizvodnji vina. Prema nekim ispitivanjima, medovina sadrži oko 13 odsto alkohola, pet odsto ekstrakta i 0,17 odsto mineralnih soli. Može da se proizvodi kao alkoholno i kao bezalkoholno pi«će, prijatne je arome i ukusa. Medovina nije veštačko pi«će, naprotiv, ona je prirodni proizvod sličan vinu, pošto se osnovni sastojci med, odnosno grožđe, pod uticajem alkoholog vrenja, pretvaraju u alkohol i ugljen-dioksid. Kao što kod vina ukus i kvalitet zavise od sorte grožđa i njegovih osobina, tako i kvalitet medovine zavisi od vrste meda, načina njegove proizvodnje i starosti.
Medovina je pi«će za koje tvrde da popravlja krvnu sliku, okrepljuje organizam, poboljšava apetit, ali i usporava starenje!
Postoji više načina i receptura za spravljanje ovog napitka, ali je najpoznatiji i najjednostavniji češki, odnosno Hercerov recept, pošto se može koristiti i u industriji i u domaćinstvima. Medovina se pravi u vreme ceđenja grožđa, u jesen, dok je još toplo vreme. Za deset litara medovine je potrebno pripremiti ”»kvasac - maju« od 100 grama meda, dva kilograma dobro opranih zrna grožđa i jedne litre vode (prethodno prokuvane i ohlađene). Grožđe se stavi u čist sud, izmulja, dodaju mu se voda i med, a spravljena smesa se prelije u tegle ili balone od tri ili četiri litra i prekrije platnom. Ova smesa treba da se prepusti vrenju na umerenoj temperaturi. Sud treba nekoliko puta protresti, kako bi ljuske grožđa pale na dno posude. Penušanje počinje za tri dana, a završava oko sedmog dana, čime je gotova takozvana maja za medovinu. Druga faza pripremanja medovine podrazumeva da se u veći lonac nalije četiri litre vode i dva kilograma meda, a zatim se to kuva (tokom kuvanja treba skidati kašikom penu koja se pravi). Kada se smesa ohladi, prelije se u balon od deset litara, doda se pripremljena maja, dobro se promućka i zatvori platnom, kako ne bi u nju ušle mušice. Balon se drži na toplom, na sobnoj temeperaturi do 27 stepeni, a svakog jutra i večeri ga treba promućkati. Posle pet dana trebalo bi da počne vrenje, odnosno ako se iz balona čuje šumenje. Tada treba balon dopuniti vodom i zapušiti ga plutanim čepom kroz koji se provuče cev čiji je jedan kraj u buretu, a drugi treba da se uroni u sud s vodom, što će omogućiti prolaz ugljene kiseline, a sprečiti ulaz kiseonika. Previranje i sazrevanje medovine traje i do tri meseca i tokom tog vremena se odvaja bistra tečnost od taloga, koji pada na dno bureta. Tada medovinu treba pažljivo odliti u drugi sud. Balon oprati dobro od taloga i vratiti u njega medovinu. Spremljeni napitak se tako čuva na umereno toplom vazduhu sve do proleća, kada treba ponoviti postupak pretakanja i čišćena od taloga. Ovakva medovina se može koristiti tokom leta, kao i vino.
Bezalkoholna medovina se spravlja od meda, vode, limuna ili limunske kiseline, a zatim gazira ugljenom kiselinom i puni u boce.

_________________
 
sekula_au
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 48

Datum registracije: 28 Apr 2004
Poruke: 3603
Mesto: adelaide australija/subotica srbija

australia.gif
PorukaPostavljena: Čet Okt 21, 2004 1:47 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Crveni kardinal
Potrebno je:

1 l crnog vina, kašičica šećera, kašičica cimeta, 3 zrna karafilića, kašičica vanilin šećera, 2 dl konjaka ili vinjaka. Priprema:

Vino i šećer proključati, dodati cimet, karanfilić i vanilin šećer. Kuvati sve zajedno 15 minuta.Posebno zagrejati konjak (francuski) i dodati u vino.
--------------------------------------------------------------------------------


Savet:

Služi se odmah u čašama otpornim na visoku temperaturu.
 
sekula_au
Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 48

Datum registracije: 28 Apr 2004
Poruke: 3603
Mesto: adelaide australija/subotica srbija

australia.gif
PorukaPostavljena: Čet Okt 21, 2004 1:49 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Sangrija
Potrebno je:

2 l crnog vina, 2 kašike šećera u prahu, 1/2 kašičice cimeta, 3 limuna, 3 pomorandže, 1/2 l mineralne vode. Priprema:

U duboku činiju (ili specijalnu posudu) sipati vino i kiselu vodu, dodati im šećer i cimet. Pomorandže i limun oljuštiti, naseći na tanke kriške i dodati u činiju. Sve dobro promešati, rashladiti u frižideru i služiti.
--------------------------------------------------------------------------------


Savet:

U frižideru treba da ostane najmanje 1 sat pre služenja.
 
Yasmin
Banovan!

Prijatelj foruma
Prijatelj foruma



Godine: 58

Datum registracije: 31 Avg 2004
Poruke: 14175
Mesto: zemlja nedodjija

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Ned Nov 28, 2004 6:08 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Šljiva za sva vremena



Od prvenca do patoke: put rakije kroz istoriju i od čega zavisi njen kvalitet Šljivovica je pratilja srpskih stradanja i uzdizanja, a junaci su je obavezno nosili u čuturici još na ratištu u balkanskim ratovima. Možda je i zato zovu "mučenica" ili, možda zato što se "muči" kad curka iz "lampeka", kap po kap... U "Srpskoj trilogiji" Stevan Jakovljević piše: "Na položaju, 1914. godine, negde ispod Cera, komandir čete naređuje: Posilni, dajder onu rakiju. Eto, tako, jedino osvežavajuće i okrepljujuće sredstvo u rovu. Oho-ho-ho, deder naredniče nategni... Znaš, skotski život živimo..."

Ništa bez dobrog kazana Požegača, madžarka, ubraja se u poznocvetajuće sorte: "Poreklom je iz Male Azije (Sirija, Persija, Kavkaz) odakle je preneta u Grčku oko 333. godine pre naše ere, a na Balkan ju je doneo Aleksandar Veliki. Od tada se gaji po celoj Evropi, a u Srbiji je zastupljena sa više od 40 odsto stabala. Najbolje rezultate postiže na blagim padinama, sa ekspozicijom prema severu, severoistoku, severozapadu i istoku, na nadmorskoj visini od 200 do 600 metara. Srpska reč rakija potiče od staroindijske reči arak ili rak, a označava alkoholno piće, koje je nekada, u istočnoj Indiji, pravljeno od pirinča, kasnije od drugih biljaka. U narodnoj priči "Sveti Sava i đavo", narodni pripovedač je veštinu spravljanja rakije pripisao đavolu, a Sveti Sava je ovu tehnologiju prihvatio kada je rakiju probao i uverivši se da je dobra, blagoslovio je. Đavo je na to uplašen pobegao rekavši: "Vala, baš to je staru lijek, a mladome bijes... " (Srpska šljiva ranka, katalog Etnografskog muzeja u Beogradu).
Godine 1897. u SAD je izvezeno šljiva u vrednosti od 37,5 miliona dolara što je prvi zabeležen izvoz "preko bare". Stručnjaci procenjuju da bi od izvoza šljiva država godišnje mogla da zarađuje oko 100 miliona dolara, na izvozu šljivovice (gotovog proizvoda) u koju se prerađuje čak 80 odsto godišnjeg roda Jugoslavija je 2000. godine zaradila svega 220.000 dolara.
Domaće sorte šljiva su: crvena ranka, metlaš, crnošljiva (trnošljiva, drenovka), moravka, saradžet, šarica i belošljiva, a većina se koristi za proizvodnju rakije. Crvena ranka (darosavka, šumadinka, crvenjača, ranošljiva, šarošljiva) verovatno je najstarija domaća rakijska sorta šljive. Smatra se da potiče iz sela Darosave kod Aranđelovca. Raširena je u Aranđelovcu, Belanovici, Ljigu, Lazarevcu, Rekovcu, Čačku...
Šljivovica služi i za nazdravljanje i za ohrabrenje prilikom početka nekih radova. Arhitekta Branko Pešić, prvi protomajstor Hrama svetog Save u Beogradu, ovako (u NIN-u) opisuje kako je 24. septembra 1984. godine, primio tu visokočasnu dužnost: "Posle kraćeg pozdravljanja patrijarh German saopštava da mi je poveren nastavak projekta i organizacije gradnje Hrama svetog Save na Vračaru. Zadrhtao sam i naglo pobledeo. Patrijarh, shvativši moje stanje, upita: Možete li da popijete jednu rakiju? Popio sam dve. Odmah smo prešli na probleme kako i na koji način što brže početi projektovanje i gradnju..".

Od prvenca do patoke

"Osnovni problem sa proizvodnjom šljivovice oduvek je bio u nepostojanju tipske, opšte usvojene tehnologije. Kvalitet šljivovice se razlikovao zavisno od proizvođača, zato što je korišćen veći broj sorti šljiva od kojih mnoge i nisu najpogodnije za preradu u rakiju. Na kvalitet rakije utiče niz faktora, a najvažniji su: momenat berbe voća, način prerade voća, izvođenje alkoholnog vrenja, momenat destilacije (pečenja) prevrelog voćnog kljuka, sam način destilacije (pečenja) kao i odležavanje i formiranje rakije kao pića". (Dr S. Jović, Priručnik za spravljanje rakije).
Profesor dr Radoslav Paunović saopštava: "Kada se destiliše prevreli kljuk šljive, zagrevanje je lagano i dobija se meka rakija sa koncentracijom alkohola od 25 do 30 stepeni. Pri pretakanju ove rakije obavezno je izdvajanje frakcija prvog dela prvenca od jedan do tri odsto zapremine meke rakije koja se stavlja u kazan, pa se hvata srednja frakcija, u proseku oko 65 stepeni, a zatim se do iscrpljenja alkohola hvata poslednjafrakcija patoka. Na starenje se stavlja samo srednja frakcija zvana srce, a prvenac i patoka stavljaju se na novu destilaciju čime se dobija rakija slabijeg kvaliteta. Primenjuje se i varijanta da se prvenac i patoka dodaju kljuku šljive ili mekoj rakiji, pa se vrši destilacija. Najpogodnija jačina (koncentracija alkohola) je od 40 do 45 stepeni. Venac (mehurići na vrhu pune čaše ili flaše) označava jačinu, a ne kvalitet rakije..".
Ocenjivanje jakih alkoholnih pića obavlja komisija od odabranih degustatora, a da bi neko mogao da bude dobar degustator - trebalo bi dobro da poznaje pića, da ima normalno razvijena čula, posebno - čulo mirisa i ukusa. Uz to, da ima dugogodišnju vežbu u degustiranju pića, tako da bi mogao da stekne kriterijum za vrednovanje kvaliteta. Komisija ima neparan broj članova (3-5-7-9). Ocena je od nula do 20. Rakije koje dobiju od 14 do 16,01 poena zaslužuje bronzanu medalju, od 16 do 18 - srebrnu, a od 18,01 do 20 - zlatnu medalju. Uzorci koji su posebno visoko ocenjeni sa više od 18,20 poena mogu dobiti veliku zlatnu medalju, a uzorak sa najvišom ocenom - laskav naziv "šampion". Važno je da prostorija za degustaciju bude svetla i provetrena, sa čistim vazduhom. Degustatori ne znaju ko je proizvođač.
Izumitelj šljivovice bojkovčanke i vlasnik jedinog muzeja rakije u beogradskom predgrađu Rakovica Zoran Simić je rekao: "Siguran sam da bi šljivovica pobedila čak i francuski konjak. Požegača je voćna kraljica i mnogo više daje ljudima, nego što joj ljudi uzvraćaju. Šljivovica se uvek pije posle ili neposredno pre jela, isključivo gutljaj po gutljaj, a da je rakija dobra znaćemo ako sklizne, zagreje stomak, a u ustima ne stvara osećaj nelagodnosti. Ako je rakija odležala, ako je zrela, ne treba je piti odmah iz čaše, nego pustiti malo da izvetri, jer zbog izvetravanja alkohola nećemo osetiti pravu aromu..".

Važan je "lampek"

Dobre rakije nema bez dobrog kazana, a u katalogu Etnografskog muzeja piše: "Noviji tip kazana - alambik (u narodu zvan - lampek) može biti i pokretan i u osnovi ima iste delove kao i domaći kazan - kazan, kapak, parovodna spojna cev i hladionik (kondenzator ili tabarku). Kvalitetni lampeci su izrađeni od bakra i nerđajućeg čelika za parovodnu cev. Razlika između starih i novih kazana je u tome što se starima ne može u toku jednog radnog ciklusa (jednom destilacijom) dobiti rakija potrebne jačine (prepečenica), već se dobija sirova meka rakija koja se podvrgne ponovnoj destilaciji da bi se dobila prepečenica. Šljivovica je čuvana u hrastovim buradima od šest meseci do godinu dana, da bi onda bila pretakana u staklene posude ili ređe keramičke..".
Pečenje rakije u Srbiji počinje približavanjem turske najezde u 14. veku. Prvo je pravljena od vinske komine, a tek kasnije iz voćne. Još Vuk Karadžić u Rječniku piše: "Šljiva ima od mnogo ruku - madžaruše ili požeškinje, kojijeh ima najviše, rane šljive koje nijesu plavetne nego zelene ili žućkaste i krupnije su od požeškinja, turgunje koje su crvene i ne mogu se cepati, trnovače koje su okrugle... Po narodnom verovanju ako na Božić padne kiša, šljive će dobro roditi, a da bi bolje rodila na stablo se stavlja božićna slama. U zdravici upućenoj pirotskoj šljivovoj rakiji - bardakliji ona se uzdiže i poredi sa Bogom: Ooj, brdaklijo i bašto i majko. Bolja si od Boga, Bog uzme pamet i više ne vraća, a ti si mene sto puta uzimala i vraćala. Ajd živeli!"

_________________
 
La'Magia
~ La Victoria Siempre ~
~ La Victoria Siempre ~



Godine: 38

Datum registracije: 23 Mar 2006
Poruke: 1584
Mesto: * Novi Sad *

serbia.gif
PorukaPostavljena: Sub Mar 25, 2006 11:49 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Probajte dray dzin sa fantom od limuna,simpaticno je.
 
sanjica980
Upućeni član
Upućeni član



Godine: 43

Datum registracije: 24 Feb 2005
Poruke: 393
Mesto: beograd

yugoslavia.gif
PorukaPostavljena: Ned Mar 26, 2006 10:44 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

ja sam radila u firmi za uvoz i distribuciju alkoholnih pica,najskuplje sto smo imali bio je viski star 40 god i kostao je tricavih 85 000 din glenfidich

_________________
ljubav je gospodar, a ti si rob
 
Prikaz poruka:   
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Male tajne velikih majstora kuhinje ~ -> ~ Napici ~ -> zestoka pica Vreme je podešeno za GMT + 1 sat
Strana prethodna  1, 2, 3  sledeća
Strana 2 od 3

 
Pređite u:  
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma





- Burek Forum - Doček Nove 2018. godine - Venčanja, svadbe - Proslave - TipoTravel - Kuda večeras - Anwalt - legal -

Bookmark to: Twitter Bookmark to: Facebook Bookmark to: Digg Bookmark to: Del.icio.us Bookmark to: StumbleUpon