Zbunaste vrste

Daca · ~Žena Sanjicinog švalera~

MAGNOLIJA (Magnolia)

Magnolije spadaju u rod Magnoliaceae. Ime im potjece od francuskog botanicara Pierre-a Magnol-a koji je živio od 1638. do 1715.g, medjutim kao ukrasna biljka poznate su vec više od 1400 godina. Domovina im je istocna Azija i Sjeverna Amerika: azijske vrste obicno cvjetaju prije listanja, a americke nakon listanja.

OPIS BILJKE

Ima ih preko 100 vrsta od grmolikih do stablašica, zimzelenih ili listopadnih. Križanjem americkih i azijskih vrsta dobiveni su kultivari velikih cvjetova u bijeloj, žutoj, krem, ružicastoj i purpurnoj boji, oblika tulipana ili zvijezde dok im je plod najcešce slican cešeru. Visina im varira od 2 metra do cak nevjerojatnih 25 metara. Cvatu cak od sijecnja pa sve do srpnja. Upotrebljavaju se kao soliteri ili za stvaranje drvoreda, cesto ih nalazimo u parkovima.

STANIŠTE / NJEGA

Otporne su na niske temperature, medutim cvjetovi nekih vrsta stradavaju u proljece zbog kasnih nocnih mrazeva i sjevernog vjetra (npr. 'Stellata'), pa ih sadite na južnoj, zašticenoj strani, najbolje u polusjeni iako dobro uspijevaju i na izravnom suncu. M. Grandiflora podnosi temperaturu do 20 stupnjeva ispod nule, pa je pogodnija za sadnju u južnijim krajevima.
Zemlja mora biti rahla, pomalo kisela i sposobna zadržati vlagu, ne voli vapnenasta tla, na tlu s više vapna imaju svjetlije lišce. Takvo zemljište kod nas dobro podnosi Magnolia liliflora »Nigra«, Magnolia kobus te Magnolia grandiflora
Sadnja mladih biljaka se preporuca tek u travnju kad više nema opasnosti od niskih temperatura, nikako ih nemojte saditi preduboko, magnolija ima površinsko korijenje pa je preduboka sadnja može udaviti i mlade biljke obavezno zaštitite pri korijenu tijekom prvih zima debljim slojem malca! Tijekom prvih godina vegetacije zalijevajte redovito radi rasta korjenova sustava, kasnije ne dopustite tlu potpuno isušivanje i potrebna je redovna godišnja prihrana.
Ovisno o vrsti osigurajte joj dosta prostora za rast i grananje, kako bi u cvatu došla do izražaja.

OREZIVANJE

Ne voli orezivanje, eventualno uklonite suhe i oštecene grane, ili granu viška koja poremecuje ravnotežu grma, ali o tome vodite racuna dok je biljka još mlada. Zbog mekana drva vece rezove obavezno premažite kakvom pastom za cijepljenje. Orezuje se nakon cvatnje, a veci se zahvati obavljaju tijekom zime. Moja je preporuka da pustite grm ili drvce da raste i dobije svoj prirodni oblik.

RAZMNOŽAVANJE

Razmnožavamo ih margotiranjem, povaljenicama, reznicama, sjemenom i rjede cijepljenjem.
- margotiranje se vrši u lipnju ili listopadu
- razmnožavanje povaljenicama najcešci je nacin zakorijenjivanja ali biljcicu odvajamo od maticnog grma tek u jesen druge godine
- zahvaljujuci clanovima našeg foruma doznajemo da se može razmnožiti i reznicama skinutih s biljke 15 - 30 dana nakon cvatnje (za detalje pogledajte u forumu razmnožavanje-magnolia)
- sjemenom - stratifikacijom u pijesku do proljeca osim Magnolia acuminata i Magnolia kobus kod kojih sjetvu obavljamo odmah po sazrijevanju sjemena.
- cijepljenje se rijetko koristi, obavlja se u zatvorenom prostoru tijekom zime na kvalitetnim podlogama

Daca · ~Žena Sanjicinog švalera~

Magnolia grandiflora
velecvjetna magnolija, potjece iz SAD-a

Zimzeleno piramidalno stablo, velikih, kožastih, glatkih i sjajnih listova s gornje strane, te dlakavih i boje hrde s donje, može doseci visinu i do 25 metara, u našim uvjetima tek 10 u visinu i 5 u promjeru, ima vrlo velike bijele mirisne cvjetove, u obliku kupole s 10 -12 latica i crvenim prašnickim nitima. Cvate od svibnja do lipnja ali neki kultivari i od srpnja do kolovoza, cvjetovi ne traju dugo ali se u velikom broju otvaraju jedan za drugim pa stablo ostaje cvatuce duže vremena

Magnolia � soulangiana - Soulanžova magnolija

Ova kineska magnolija izraste u široki i gotovo šest metara visoki grm ili stablo, medutim u dobrim klimatskim uvjetima stariji primjerci biljke mogu doseci visinu i od zavidnih 25 metara. Cvjetovi i listovi pojavljuju se gotovo istovremeno, iako cesto procvate prije nego prolista, ovisno o sorti. Listovi su joj jajoliki, dužine do 15 cm, s izrazito vidljivim žilicama u sredini. Cvjetovi su veliki i do 15 cm u promjeru, zvonolika oblika pa je neki nazivaju i tulipanastom magnolijom. Dobro podnosi onecišcenje pa je cesto nalazimo u gradovima zasadene u drvored.
Sorta Linnei Alba ima velike mesnate bijele cvjetove, cvate u travnju i svibnju, u isto vrijeme ružicasto cvate i Magnolia Norberti, a sorta Rustica rubra cvate u svibnju cvjetovima s unutrašnje bijelo i ružicasto s vanjske strane

Magnolia stellata - zvjezdasta magnolija

Ova magnolia je spororastuca, medutim dok ostalim vrstama treba i do 4 godine da procvatu, Stellata cvate vec godinu dana nakon sadnje. Habitus joj je u obliku grma ili stabla okrugle krošnje, naraste 2 - 3 m u visinu, pa je pogodna za manje vrtove. List je 4-10 cm dugacak, jajaste forme, sjajnozelen a u jesen žuckast..Ima prekrasne bijele zvjezdaste cvjetove ovalnog ili elipticnog oblika, duljine 6-12 cm, sastavljene od veceg broja položenih latica, koji plijene pozornost svojom elegancijom, bjelinom i mirisom. Cvate vrlo rano, vec u ožujku, pa joj cvjetovi cesto stradavaju od ranih mrazeva i hladnih vjetrova. Posadite je stoga uz južni zid ili u zavjetrini.

Yasmin · Prijatelj foruma

Dekorativna magnolija

Plodovi magnolije sačinjavaju šišarkast skupni plod. Pojedinačni plod je mešak, koji posle sazrevanja puca po šavu. U doba zrelosti semenke vise na dugim nitima; spolja su mesnate i crvene. Spoljašnja semenska ljuska je tvrda, a unutrašnja tanka i poput membrane; obavija debeli mesnati deo sa hranljivim materijama. Plodovi dozrevaju krajem leta i početkom jeseni. Skupljanje počinje polovinom septembra ili u oktobru, kada se plodovi otvaraju. Sakupljaju se sa stabla, stresaju se na tlo ili se sa tla sakupljaju oni tek otpali. Sabiranje treba početi čim plodovi dobiju crvenu ili rđasmeđu boju, što zavisi od vrste. Seme ubrzo ispada iz ploda.

Rano sabrani plodovi prosušuju se nakon razastiranja u tankom sloju. Za nekoliko dana oni se otvore i seme se lako izvadi. Mesnati deo semena odstranjuje se gnječenjem u vodi ili trljanjem na situ i ispiranjem. Nakon kraćeg površinskog sušenja, seme je spremno za upotrebu. Mesnati deo se može ostaviti na semenu, ali ga treba pravilno osušiti, jer je jače sušenje štetno. Čisto seme ili seme sa osušenim mesnatim delom može se čuvati nekoliko godina u hermetički zatvorenim posudama, na temperaturi od nula do pet stepeni. Seme magnolije potpuno gubi klijavost ako se zimi čuva na temperaturi svoje okoline.

Magnolijino seme seje se u jesen ili u proleće nakon stratifikacije. Stratifikacija znači čuvanje semena u sanducima sa tresetom i peskom na temperaturi od pet stepeni. Dužina čuvanja semena u ovakvim uslovima zavisi od vrste i kreće se od 90 do 180 dana. Seje se u peskovito ili tresetno tlo. Jesenje biljke treba zaštititi od promrzavanja. Zbog opasnosti od izmrzavanja, preporučuje se prolećna setva. Dubina setve je oko pola centimetra. Biljčice treba zalivati do potpunog nicanja i zaseniti do kraja leta prve godine.

Magnolija ima više vrsta, i zimzelenih i listopadnih. Razlikuju se po visini i po obliku. Neke su žbunovi, dok se druge ubrajaju u drveće koje može da naraste do 25 metara. Sve magnolije su veoma dekorativne i cenjene u ozelenjavanju. Zahtevaju duboka, umereno vlažna i dobro drenirana zemljišta. Većina loše podnosi kreč u zemljištu. Otporne su na mraz i dobro podnose dim i prašinu, te se mogu gajiti i u gradskim uslovima. Sade se u parkovima i kućnim vrtovima, najčešće pojedinačno.

Daca · ~Žena Sanjicinog švalera~

Magnolia sieboldi (Magnolia parviflora)

Ovaj grm širokog rasta visine od 10 m, cveta kasnije od vecine magnolija, od juna do jula. Relativno je tankih grana, kratko zašiljenih ovalnih listova koji su s nalicja plavkasti, a s lica glatki i tamnozelene boje. Cvetovi su mirisni široki do 10 cm, beli s crvenim prašnicima, sa šest latica na dugackim stabljikama.

Daca · ~Žena Sanjicinog švalera~

Jasmin (JASMINUM NUDIFLORUM, JASMINUM OFFICINALE, PHILADELPHUS CORONARIUS)

Jasmin sadrži nekoliko popularnih vrsta koje se pojavljuju i u kulturama, npr. obicni jasmin- Jasminum officinale i zimski jasmin- J. nudiflorum, Arapski jasmin, J. sambac... Iz porodice su uljika i cesto se uzgajaju za potrebe proizvodnje parfema, posebno J. sambac , a za pripremanje mirišljivih cajeva u Kini su osobito u uporabi listovi i cvjetovi vrste Osmanthus fragrans.
Jasminom cesto nazivamo i Philadelphus coronarius, medjutim to je pajasmin odn. nepravi jasmin.

JASMINUM NUDIFLORUM - ZIMSKI JASMIN

Porodica: uljika
Domovina: Sjeverna Kina
Ovo je puzavi zimzeleni grm, obicno raste uza zidove i rešetkaste potpornje, visine i širine do 3 m, medutim trudom i upornošcu može se oblikovati i u drvo posebne ljepote, dok se može upotrijebiti i kao pokrivac tla, ako nema potpornja.
Cvijet je žute boje 2-3 cm širok, bez posebnog mirisa. U povoljnim vremenskim uvjetima cvjeta tijekom cijele zime, ne može se unaprijed predvidjeti vrijeme pocetka, a cesto ni vrhunca cvjetanja. Vrijeme cvjetanja je pod vrlo snažnim utjecajem vremenskih prilika, ponajprije srednjih dnevnih i srednjih mjesecnih vrijednosti temperature zraka, ipak okvirno, cvate od sijecnja do travnja.
Odgovara mu suncano mjesto do polusjena i umjereno vlažno tlo.
Redovnim obrezivanjem grm se održava kompaktnim i oblikuje se u željeni oblik (drvce, penjacica, povijajuci grm ili pokrivac tla), obrezivanje valja izvršiti u rano proljece odmah nakon cvatnje.
Razmnožava se zeljastim reznicama u proljece i poluzrelim od svibnja do srpnja, a najlakše je položenicama u proljece ili kasno ljeto.

Daca · ~Žena Sanjicinog švalera~

JASMINUM OFFICINALE

Porodica: uljika.
Domovina: Srednja Azija
Drvenasta penjacica, polulistopadna ili listopadna. Uzgaja se na plodnim i dobro dreniranim terenima. Idealno mjesto na suncu, ali prilagodava se i polusjeni. Traži zaštitu od hladnih vjetrova i zimskih nepogoda jer ne podnosi niske temperature, pa je biljku u našim podnebljima bolje uzgajati u posudama koje kroz zimu možemo unijeti u zatvoren prostor.
Može dosegnuti visinu do cak 12 metara i 3 m u širinu. Lišce je sivo-zelene boje, po rubovima krem, a sastoji se od 5-9 šiljastih listica.
Cvijet je bijele boje, blagog mirisa, otvara se pocetkom ljeta i cvate tijekom cijele jeseni.
Obrezivanje se vrši u proljece i to s drasticnim mjerama da se jako ne razraste, osim ako imate kamo smjestiti 12 metara visoku biljku preko zime.
Razmnožavanje isto kao kod zimskog jasmina.

Daca · ~Žena Sanjicinog švalera~

PHILADELPHUS CORONARIUS

Porodica: Hydrangaceae
Domovina: od Italije do Kavkaza (nije tocno odredeno)
Philadelphus je jedan je od najzahvalnijih grmova koji cvate Ijeti, a ovisno o sorti naraste od 1 do 4 m. Mirisavi, medonosni cvjetovi dolaze u grozdovima, a najcešce su bijele ili krem boje, ponekad s nijansom ružicaste. Postoje sorte s jednostavnim i ispunjenim cvjetovima. Uspijeva na svakom tlu i položaju, ali za bogatiju cvatnju treba više svjetla. Sadi se samostalno i u skupinama. Orezuju se stari izboji i oni s ocvalim cvjetovima i to nakon cvatnje, radi pomladivanja grma može se i drasticnije obrezati, medutim preporucujem da se iz godine u godinu odreže po koja starija grana kako bi grm zadržao svoju ljepotu Razmnožava se zelenim reznicama i kljucicima, ali i mladicama koje nicu iz korijena maticne biljke.
Ph. coronarius najcešce je u uzgoju svojim oblicima jednostavna ili ispunjena cvijeta. Naraste oko 3 m visok, kompaktne je krošnje koju cine cvrste, ali ljupke šibe.
Cvate od svibnja do lipnja bijelim, mirisavim cvjetovima kojih je 5-10 u grozdu.
Unutar skupine hibridnih sorata može se izabrati izmedu brojnih križanaca koji cvatu od lipnja do srpnja. Hibridna sorta "Beauclerk" gust je grm visine do 2 m i iste širine, a krase ga mirisavi, bijeli cvjetovi, "Belle Etoile" je robusna rasta i jednostavnih bijelih cvjetova, "Manteau d'Hermine" naraste 75 - 100 cm visok i širok, i nosi ispunjene, omanje snježnobijele cvjetove.
Ph. Grandiflorus narste do oko 3 metra visok i cvate u lipnju velikim bijelim cvjetovima smještenim pojedinacno ili po 2-3 u kitici.

Philadelpus obicno dobro podnosi onecišcenje i otporan je na niske temperature.

Daca · ~Žena Sanjicinog švalera~

FORZICIJA (Forsythia)
Forzicija pripada porodici maslina, domovina joj je Europa, Kina i Japan, ime je dobila po engleskom botaničaru W. Forsythu, koji je živio u 18. stoljeću.

OPIS BILJKE
Ljudi je prepoznaju kao vjesnika proljeća sa žutim jednostrukim cvjetovima duguljastih latica veličine do 5 cm, koji prije listanja, ispunjavaju 2 - 3 m visok listopadni grm sa dugim uspravnim ili blago ovješenim granama. Listovi su srednje do zagasito zelene boje, jednostavni, nasuprotni, nazubljeni i trodijelni. Međutim danas postoje već mnogobrojni kultivari pa se na tržištu mogu naći čak i biljke koji cvatu puno kasnije do lipnja, u svim nijansama žute boje ali i bijele i ružičaste ! Upotrebljava se kao soliter, u skupinama sa ostalim grmljem ali i kao šišana živica kod sorti uspravnih grana sadnjom 2 -3 biljke po jednom metru, a možete je oblikovati i u drvce!
STANIŠTE
Skromnih je zahtjeva, uspijeva na svakom dobrom vrtnom tlu, na suncu ili u polusjeni, iako na suncu i u rahlijoj zemlji bogatije cvate. Dobro podnosi zagađenost zraka i niske temperature.
OREZIVANJE
Obzirom da je forzicija brzorastuća biljka često podivlja u širinu i slabije cvate. Orezivanje potiče stvaranje mladih izbojaka koji sljedeće proljeće nose cvjetne pupove. Orežite je u proljeće, nakon cvatnje, prije nego započnu rasti mladi izboji, uklanjanjem ocvalih izboja koji se režu iznad snažnog i zdravog pupa. Kao živicu isto je orezujete jednom godišnje i to nakon cvatnje, orežete li je još jednom tijekom ljeta, neće nikako ili će slabo cvasti.
RAZMNOŽAVANJE
Vrlo je laka za razmnožavanje i u kratkom vremenu možete dobiti veću količinu brzorastućih biljčica, za npr. šišanu ili slobodnorastuću živicu. Razmnožava se zelenim reznicama u kasno proljeće i ključićima u kasnu jesen, dijeljenje busena biljke možete izvršiti u kasnu jesen, a možete je razmnožiti i povaljenicom u ljetnim mjesecima i odvojiti od matične biljke sljedećeg proljeća.
VRSTE I SORTE
F. Europaea ima sitnije cvjetiće zlatnožute boje, ravne do blago savijene grane, cvate u ožujku i travnju i cvijet ostaje na granama čak do 30 dana od cvatnje, visine 2 - 3 m
Hibridi F. � intermedia imaju cvjetove zlatnožute do tamnije boje žutanjka, bogate cvatnje, snažnih uspravnih grana, visina varira od 1,5 - 3 metra, najpoznatija je sorta 'Spectabilis' visine od 2,5 - 3 m i širine do 1,8 m. Cvate u ožujku tamnije žutim cvjetovima. 'Golden nugget' je zlatno žute boje, bogate cvatnje u veljači i ožujku, visine 1,5 m.
F. Ovata 'Tetragold' zlatnožute je boje, cvate u ožujku, grm se oblikuje u okruglastu formu, visine do 1,25 m.
F. Suspensa ima uspravne i tanke grane koje se kako biljka raste počinju savijati prema zemlji u elegantne lukove, cvjetovi su svjetložute boje, visina do 3 m.
F. White ' Abeliophyllum Distichum' je vrlo rijetka sorta porijeklom iz Koreje, kremasto-bijele boje cvjetova, intezivna mirisa na bademe, cvate od siječnja do ožujka, visine do 1,5 m, blijedozeleno lišće na ljubičastim granama, neurednog rasta, sporije raste od ostalih vrsta
F. Roseum ' Abeliophyllum Distichum' je rastom slična prethodno opisanoj, no ima neuobičajenu ružičastu boju cvjetova.

U cvjetovima forzicije možemo uživati i zimi, uberite ih u pupovima i stavite u vodu na toplo mjesto, pa će vam proljeće stići ranije...

Daca · ~Žena Sanjicinog švalera~

Calycanthus floridus
- klikantus, ananas

Zemlja porijekla: Sjeverna i Zapadna Amerika gdje samoniklo raste u prirodi.
Listopadni razgranati grm visine i sirine do 2.4 m, oblikuje polukuglu. Raste dosta sporo. Vrlo miriljava biljka u koje cvijetovi i listovi imaju vrlo ugodan miris po ananasu, u narodu ga i zovu ananas (listove i cvjetove mozete upotrijebiti za potpourri). Cvjeta u VI. i VII. mjesecu.
Lagan je za odravanje, otporan na zagadjenje, odgovara mu polusjena i suncano mjesto, nezahtjevan u pogledu tla iako mu bolje odgovara plodno i ocjedito tlo.
Smjestite ga u prirodan vrt ili kraj ulaza u kucu, kraj terase ( zbog snaznog mirisa). Ne podnosi temp. 15?C ispod nule (podnosi i nizu temperaturu, mada se slabije grancice znaju smrznuti.
Obrezuje se rano u proljece i to ako ba morate, znaci samo suhe i ostecene grane.
Razmnozava se sjemenom i reznicama te odvajanjem mladica od maticne biljke.

sanjica980 · Upućeni član

lepo za velika dvorista

alexandra_calmic · Početnik Domaćeg.de

zbunaste vrste su iskljucivo za ljude koji znaju da ih odrzavaju...

maucetung · Prijatelj foruma

Lepe su pogotova ove crvene i roza!