www.domaci.de Forum Indeks Home
Portal • Forum • Novi upisi • Pretraga • Link do nas • Domaći filmovi • Lista korisnika • Tim sajta • Proverite privatne poruke • Prijava • Registracija
Pravilnik • FAQ • Profil • Favorites • Galerija slika • Top lista • Download MP3 • MP3 razno • Spotovi • Noviteti 2013 • Muzički noviteti 2014

Znacaj maternjeg jezika
Strana prethodna  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10  sledeća
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Dijaspora ~
::  
Autor Poruka
Destiny_
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de





Datum registracije: 18 Dec 2006
Poruke: 28

blank.gif
PorukaPostavljena: Pon Dec 18, 2006 2:16 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Sramota je ne znati svoj maternji jezik po meni. Najvise ne volim kad ljudi odu iz svoje drzave i prestanu pricati mat. jezikom....

 
Bound
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de



Godine: 53

Datum registracije: 15 Maj 2005
Poruke: 164
Mesto: Frankfurt

germany.gif
PorukaPostavljena: Sre Dec 27, 2006 11:51 pm    Naslov poruke: Re: Znacaj maternjeg jezika Na vrh strane Na dno strane

Yasmin je napisao/la sledeće:
Koliko vam je znacajno da vam deca govore nasim jezikom!!!
Da li pohadjaju nase specijalne skole ???
Koliko ste ih naucili o nasoj tradiciji i kulturi???
Koliko vam je vazno da oni to znaju????



Chuj, koliko mi je bitno! Smile Pa choveche, da mi dete ne zna maternji jezik, obesila bih se! Turci, marokanci, italijani....SVI uche decu PRVO svoj jezik, pa onda Nemachki. A mi Ex-Jugovici imamo decu koja nas ne razumeju! Uzas!

_________________
Trebas mi ti, snagu mi daj
Ti budi moj pocetak i kraj
Umorna sam i malo me strah
Zagrli me, trebam tvoj dah
 
Zoka74
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de





Datum registracije: 23 Dec 2006
Poruke: 129
Mesto: Offenbach

montenegro.gif
PorukaPostavljena: Pet Jan 05, 2007 12:17 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Ja smatram da je maternji jezik obavezan.Jer treba znati odakle si!!!!
 
Annabel_Lee
ஐ NaUgHtGeLiC ஐ
<b>ஐ NaUgHtGeLiC ஐ</b>



Godine: 42

Datum registracije: 02 Feb 2005
Poruke: 30310

blank.gif
PorukaPostavljena: Ned Jan 14, 2007 8:10 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Melanija Mikeš

Razvijanje i negovanje maternjeg jezika u višejezičnoj zajednici


U višejezičnoj zajednici kakva je Vojvodina pitanja negovanja kulture jezika i govora su uočljivija, složenija i mnogobrojnija nego u jednojezičnim ili pretežno jednojezičnim zajednicama. Izdvojiću za ovu priliku nekoliko pitanja koja često postavljaju roditelji predškolske i školske dece u vezi sa jezikom na kojem žele da se vaspitaju i obrazuju njihova deca.

— Da li će razvoj maternjeg jezika biti ugrožen usvajanjem još jednog jezika u ranom detinjstvu?

— Da li će dete brže usvojiti nematernji jezik ako se školuje na tom jeziku?

— Da li je preporučljivo da dete u roditeljskom domu komunicira na jednom jeziku, a u predškolskoj ustanovi ili u školi na drugom?

— Kako pomoći deci da isprave „greške” u maternjem i/ili nematernjem jeziku?

Odgovore na ta pitanja pružaju naučna saznanja o razvoju metajezičke svesti, teorija o međuzavisnosti maternjeg i nematernjeg jezika, istraživanja o uslovima pod kojima deca usvajaju maternji i nematernji jezik, kao i teorija o kreativnosti u procesu usvajanja maternjeg i nematernjeg jezika.



Osvešćavanje nesvesnog


Pojam metajezičke svesti je blizak pojmovima koje obično nazivamo osećanjem za jezik i smislom za učenje jezika, ali nije identičan s njima. Razvijanje metajezičke svesti je, u stvari, osvešćavanje onih znanja o jeziku koja smo nesvesno usvojili usvajajući svoj maternji jezik. Nastava gramatike maternjeg jezika predstavlja, uz neke normativne dopune, didaktički vid osvešćavanja onoga što već znamo o svom maternjem jeziku, pa je njen značaj u negovanju kulture maternjeg jezika, kao i u razvijanju „smisla za učenje” drugih jezika, nesumnjiv.

Međutim, treba imati u vidu i razmak od nekoliko godina između perioda u kojem su deca usvojila sve bitne strukture maternjeg jezika, približivši tako svoj govor govoru odraslih, i perioda kada u školi počinju da uče gramatiku svog maternjeg jezika. Ono što se događa u tom vremenskom intervalu, a to je predškolsko doba, bitno može uticati na negovanje kulture jezika i govora. Naime, deca predškolskog uzrasta prolaze kroz period u kojem se razvija njihova svest o razlikama između jezičkog znaka i označenog, i u kojem stiču sposobnost da jezičke strukture raščlane na elemente formalnog ili značenjskog karaktera. Metajezička sposobnost dece tog uzrasta ispoljava se u vidu spontane analize jezika.

Deca u višejezičnoj zajednici imaju priliku da već u ranom uzrastu usvoje još jedan jezik, pored svog maternjeg. Ako se ta povoljna okolnost iskoristi, razlike između dvaju jezika neminovno pojačavaju i ubrzavaju proces spontane jezičke analize, tj. metajezička sposobnost dece koja stiču dvojezičnost u predškolskom dobu razvija se brže. O tome svedoče i rezultati mnogih istraživanja kod nas i u svetu.



Međuzavisnost maternjeg i nematernjeg jezika


Razvijenija svest o razlikama između jezika kojima se služe dvojezična deca predškolskog uzrasta dobra je osnova za negovanje i razvijanje maternjeg jezika. Ranije i spontano osvešćavanje onoga što je nesvesno usvojeno u procesu usvajanja maternjeg jezika, svakako je povoljna okolnost koju treba iskoristiti na pravi način.

Da bi metajezička svest bila u funkciji negovanja i razvijanja maternjeg jezika, potrebno je razvijati aditivnu dvojezičnost. Za aditivnu dvojezičnost je karakteristično da se ne razvija na uštrb maternjeg jezika, već se nadograđuje na maternji jezik i svojim razvojem pozitivno utiče kako na govorni tako i na kognitivni razvoj deteta. Razvijanjem aditivne dvojezičnosti obezbeđuje se kontinuitet u razvoju maternjeg jezika i sprečava eventualni zastoj u kognitivnom razvoju deteta, koji se može pojaviti ukoliko dete ne ovlada bar jednim jezikom na nivou maternjeg jezika.

Na osnovu više empirijskih istraživanja izveden je zaključak da je stepen poznavanja maternjeg jezika u pozitivnoj korelaciji sa stepenom poznavanja nematernjeg jezika. Međuzavisnost između maternjeg i nematernjeg jezika počiva na tvrdnji da se govorne veštine stečene na jednom jeziku prenose u drugi jezik. A to znači da će onaj ko ume lepo da se izražava na jednom jeziku, umeti isto tako lepo da izrazi svoje misli na drugom jeziku.



Uslovi sredine



Protivrečna mišljenja o položaju maternjeg jezika u višejezičnim zajednicama, pogotovo ako je reč o jeziku nacionalne manjine, javljaju se pre svega zato što se ne posvećuje pažnja uslovima u kojima se razvija dvojezičnost. O dvojezičnosti se govori uopšteno, tj. kao o jedinstvenom pojmu, a ona uključuje niz različitih tipova i/ili varijanata, u zavisnosti od sredine u kojoj se javlja.

Jezički stručnjaci koji su preterano zabrinuti za „čistotu” jezika često izražavaju bojazan da rano razvijanje još jednog jezika pored maternjeg nepovoljno utiče na „jezičko osećanje”. Pri tom se pozivaju na to da deca u dvojezičnim ili višejezičnim sredinama „mešaju” jezike i „kvare” svoj maternji jezik. Ako je u pitanju jezik nacionalne manjine, javlja se i strah da će dvojezičnost dovesti do zamene manjinskog jezika većinskim. Pri tom se gube iz vida različite okolnosti, povoljne i nepovoljne, u kojima deca stiču dvojezičnost.

Uslovi u kojima se srpski, mađarski, slovački, rumunski i rusinski jezik u Vojvodini usvajaju kao maternji različiti su, kao što se i paralelno usvajanje dvaju jezika u ranom detinjstvu odvija u različitim okolnostima.

Objektivne datosti za razvijanje i negovanje srpskog jezika kao maternjeg su u većini vojvođanskih sredina povoljne, dok za jezike nacionalnih manjina to nije slučaj u mnogim sredinama. Međutim, u nepovoljnim situacijama briga za očuvanje i negovanje maternjeg jezika i te kako postoji, i ispoljava se u vidu različitih poduhvata i aktivnosti, čiji je cilj negovanje kulture maternjeg jezika.

Da li je srpski kao maternji jezik predmet takve brige i pažnje? Ili je Srpska Atina izgubila značaj koji je imala u prošlosti, u situaciji manje povoljnoj za negovanje kulture srpskog jezika? U časopisu Jezik danas, koji se pokreće u toj istoj Srpskoj Atini, naći ćemo verovatno odgovore i na ta pitanja.



Jezička kreativnost


Sedamdesetih godina, kada se vodila žučna diskusija o tome kako deca usvajaju maternji jezik, tj. kako uče da govore, posebno značajnom pokazala se teza da deca, pored toga što memorišu ono što čuju, izvode i jezička pravila iz onog što čuju, jer je ljudski mozak tako programiran da u određenom periodu čovekovog života (misli se na rano detinjstvo) prerađuje ono što percipira sluhom.

Ako istovremeno usvaja dva jezika, dete u tom kreativnom procesu izvodi gramatička pravila i značenja reči na osnovu onoga što ima prilike da čuje i na jednom i na drugom jeziku. U zavisnosti od strukture jezika koji usvaja i učestalosti interakcija na jednom i na drugom jeziku, dete ne mora da „savlada” gramatička pravila, niti da usvoji značenje reči na oba jezika, nego može pravilo koje je usvojilo na jednom jeziku da primeni i kada se služi drugim jezikom.

Da jezička kreativnost stvarno postoji potvrdila su i naša istraživanja o razvoju govora dvojezične dece. Za razliku od onih koji prenošenje jezičkih elemenata i gramatičkih pravila iz jednog jezika u drugi smatraju negativnom pojavom, mi smo nastojali da dokažemo da je ta pojava samo vid ispoljavanja kreativnosti u procesu usvajanja jezika.

Da li toj kreativnosti treba stati na put? Kome bi još palo na pamet da spreči ono što je stvaralačko u detetu, i u čoveku uopšte?

Ipak, laik koji posmatra samo ono što se događa u površinskoj strukturi jezika, a i poneki jezički stručnjak zadužen za „čistotu” jezika, može da se zabrine nad tom pojavom. Umirićemo ih time što ćemo im reći da je takvo ispoljavanje jezičke kreativnosti u govoru pojedinaca prolazna pojava, i ako je ne podržava jezička zajednica, vrlo brzo će nestati.

Nešto će možda i prihvatiti jezička zajednica. Da li će time „oštetiti” maternji jezik ili ga obogatiti, pokazaće jezička praksa.



Odgovori na postavljena pitanja


Da li će razvoj maternjeg jezika biti ugrožen usvajanjem još jednog jezika u ranom detinjstvu?

Iz onog što je rečeno o metajezičkoj sposobnosti i o jezičkoj kreativnosti može se zaključiti da usvajanjem još jednog jezika, tj. razvijanjem dvojezičnosti, maternji jezik neće biti ugrožen. Naprotiv, ako se i uslovi sredine na pravi način koriste, poznavanje još jednog jezika, pored maternjeg, može da podstakne i unapredi negovanje maternjeg jezika.

Da li će dete brže usvojiti nematernji jezik ako se školuje na tom jeziku?

Ako je cilj samo sticanje što višeg stepena poznavanja nematernjeg jezika, onda će školovanje na tom jeziku svakako doprineti ostvarenju tog cilja, pod uslovom da se ima u vidu ono što je rečeno o međuzavisnosti maternjeg i nematernjeg jezika, a to znači da treba upozoriti na dve činjenice:

— Ukoliko dete još nije ovladalo nematernjim jezikom na nivou maternjeg jezika, vaspitanje (uključujući i porodično) i obrazovanje na nematernjem jeziku može imati štetne posledice u govornom i kognitivnom razvoju deteta. (Tome treba dodati i eventualne afektivne konflikte.)

— Školovanje na nematernjem jeziku nije jedini način da se postigne viši stepen poznavanja nematernjeg jezika. Očuvanje, razvijanje i negovanje maternjeg jezika, a to znači i školovanje na tom jeziku, može imati isti efekat ako se ima u vidu pozitivna korelacija između poznavanja maternjeg i nematernjeg jezika. Podrazumeva se da je i nematernji jezik u izvesnoj meri uključen u proces vaspitanja i obrazovanja.

Da li je preporučljivo da dete u roditeljskom domu komunicira na jednom jeziku, a u predškolskoj ustanovi ili u školi na drugom?

Ako je dete postiglo isti nivo poznavanja oba jezika, tj. ako je u pravom smislu reči dvojezično, pitanje upotrebe jezika nije relevantno, pogotovo u sredini u kojoj se oba jezika upotrebljavaju u približno istoj meri. Međutim, ako to nije slučaj, iz onoga što je rečeno o međuzavisnosti poznavanja maternjeg i nematernjeg jezika i o uslovima sredine u kojima deca usvajaju maternji i nematernji jezik, proizlazi da je upotreba jednog jezika u roditeljskom domu, a drugog u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, preporučljiva u sledećim situacijama:

— ako je dete pre polaska u dečji vrtić ili u školu u roditeljskom domu upotrebljavalo samo jedan jezik, onda tu praksu treba nastaviti, bez obzira na to da li se dete školuje na tom ili na drugom jeziku;

— ako u sredini u kojoj dete živi dominira isti jezik koji dete upotrebljava u roditeljskom domu, školovanje na tom jeziku je normalan ishod, ali je radi razvijanja dvojezičnosti preporučljivo da i nematernji jezik bude uključen u proces vaspitanja i obrazovanja.

Kako pomoći deci da isprave „greške” u maternjem i/ili nematernjem jeziku?

Iz onoga što je rečeno o jezičkoj kreativnosti, „greške” koje proizlaze iz prenošenja elemenata i gramatičkih pravila iz jednog jezika u drugi u stvari nisu greške, već samo prolazne pojave u procesu usvajanja nematernjeg jezika, koje se mogu uočiti i u maternjem jeziku dece koja žive u sredinama u kojima dominira njihov nematernji jezik.

Ispravljanje tih „grešaka” na način da se dete upozori, možda i ukori („Ne smeš da kažeš tako, nego ovako”), nije u skladu sa savremenim pristupima u nastavi nematernjeg jezika. U nastavi maternjeg jezika takav način ispravljanja ne dovodi uvek do željenih rezultata, a može doprineti i da učenici zamrze nastavu gramatike. Mislim da se dobrim primerom izražavanja, negovanim govorom vaspitača i nastavnika, kao i čitanjem dobre literature, može postići veći uspeh.

(preuzeto iz časopisa Jezik danas)

_________________
ƸӜƷ Tread softly because you tread on my dreams ƸӜƷ
 
UKRATKOSS
Upućeni član
Upućeni član



Godine: 40

Datum registracije: 30 Jul 2005
Poruke: 367
Mesto: temisvar

romania.gif
PorukaPostavljena: Pon Jan 15, 2007 10:42 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

U temisvaru postoji srpska skola,cak i na univerzitetu postoji odsek srbistike.I u Bucurestu postoji odsek srbistike na tamosnjem univerzitetu.I ja sam bila ucenik Teoretske Gimnazije "Dositej Obradovic" od prvog do 12-og razreda i smatram da je dobro to sto u stranoj drzavi se mozes skolovati na maternjem jeziku.Koliko njih se moze pohvaliti time?
 
Boky
¤ The King of Kolo ¤
<b>¤ The King of Kolo ¤</b>



Godine: 40

Datum registracije: 23 Maj 2004
Poruke: 29947
Mesto: Kiciner

canada.gif
PorukaPostavljena: Uto Jan 16, 2007 3:15 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Sto se tice maternjeg jezika .. jednostavno moja prva preporuka je da tu nemaju roditelji nista s tiime .. dete ako zeli ono ce da nauci maternji jezik i da ga prica bolje nego ikad .. jednostavno to se sve odigrava svojevoljno .. evo recimo uzmite mene naprimer .. za 7 godina koliko sam ovde uz " samo " 8 razreda osnovne skole u Srbiji sam stvorio sebi neku osnovu s kojom mogu da se sporazumevam sa ostalim ljudima .. e sad naravno da citanje knjiga i tako toga poboljsava razvoj lingvistike ali ako recimo u zemlji u kojoj zivis ne postoji toliki broj knjiga .. mora se sve narucivati iz maticne zemlje .. no .. opet kazem .. to je sve volja osobe .. ima nekih starijih ljudi koji jednostavno ne mare za tim dok su neki paranoicni i ne daju detetu ni da dise .. i jedno i drugo je za mene cista glupost .. treba pustiti dete neka ono odluci sta zeli da uradi

_________________
Bojan Cvjetković @ Domaci.com; Ovako je sve počelo
Bolje da me mrze zbog onog što jesam, nego da me vole zbog onog što nisam
Omiljeni delovi foruma: Vesti; Trač; Igre bez granica; Sport; Dijaspora.
 
Kezmanomania
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de



Godine: 37

Datum registracije: 28 Nov 2004
Poruke: 109
Mesto: IJmuiden

netherlands.gif
PorukaPostavljena: Pet Jan 19, 2007 4:59 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

po meni je jako vazan i ne sme se nikad zaboraviti
 
DaneB
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de





Datum registracije: 12 Jan 2007
Poruke: 21

germany.gif
PorukaPostavljena: Pon Jan 29, 2007 8:51 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Sve zavisi.

Ako se hocu vratiti u domovinu i hocu drzati kontakt sa familijom i nasim prijateljima, onda trebam decu uciti nas jezik i nase obicaje.

U slucaju da to necu ili ne mogu bilo bi bezvezno da to cinim, nego je onda bolje da deca uce jezik i obicaje te drzave u kojoj zivim.

Zakljucak: Zavisi od mene i mojih planova.
 
LeBoVic
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de



Godine: 46

Datum registracije: 16 Okt 2006
Poruke: 2
Mesto: Johannesburg

southafrica.gif
PorukaPostavljena: Sub Feb 10, 2007 6:54 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Ja zelim da nasa kcerka zna srpski i srpsku kulturu, ali moj muz kaze da to ne ma veze, jer zivimo o Juznoj Africi. Problem je da ja nisam iz Srbije i samo malo znam ovaj jezik, pa ne mogu nikoga uciti.
Kcerka ima vec 6 godina i samo jedan put je bila z otacom u CG, gdje zivi njegova majka, koia uopce ne prica na engleski a nasa kcerka samo zna engleski. Za mene je to velik problem, ali nista ne mogu raditi, jer ovdje ne ima gdje se uciti srpskog.
 
goga20
~lavica~
<b>~lavica~</b>



Godine: 40

Datum registracije: 30 Dec 2004
Poruke: 1092
Mesto: Linz

austria.gif
PorukaPostavljena: Uto Feb 13, 2007 10:33 am    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Ja znam moj materni jezik i kad budem imala djecu potrudicu se da ga i oni znadu jer mi je to mnogo bitno!
 
Srculence101
Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de





Datum registracije: 10 Avg 2005
Poruke: 135

serbia.gif
PorukaPostavljena: Sub Feb 24, 2007 8:05 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

Vecina srpskie dece u dijaspori govori srpski jezik.. i oni sto ne govore se trude da nauce.
 
fafafalu
Banovan!

Početnik Domaćeg.de
Početnik Domaćeg.de





Datum registracije: 09 Nov 2006
Poruke: 25

blank.gif
PorukaPostavljena: Pet Mar 23, 2007 2:00 pm    Naslov poruke: Na vrh strane Na dno strane

To mi vise znaci nego da znam njeacki.jer kada bi otisao dole a da neznam srpski samo bi se brukao pred ljudima.
A ovde ionako niko nezna njemacki cak i po neke svabe tako da nije bitan Smile
 
Prikaz poruka:   
Upišite novu temu   Odgovorite na temu    www.domaci.de Forum Indeks -> ~ Dijaspora ~ -> Znacaj maternjeg jezika Vreme je podešeno za GMT + 1 sat
Strana prethodna  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10  sledeća
Strana 8 od 10

 
Pređite u:  
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu
Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu
Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu
Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu
Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma





- Burek Forum - Doček Nove 2018. godine - Venčanja, svadbe - Proslave - TipoTravel - Kuda večeras - Anwalt - legal -

Bookmark to: Twitter Bookmark to: Facebook Bookmark to: Digg Bookmark to: Del.icio.us Bookmark to: StumbleUpon