Depresija

*kissy* · ***zauvijek njegova***

Kod žena mlađih od 45 godina koje pate od depresije je prisutno smanjenje koštane mase

škorpijica · **~ noćna mora mnogih ~**

Kako se oporaviti od depresije

Ukoliko ste nekada u toku života patili do depresije, znate koliko ona može uticati na to da se osećate bezvoljno i beznadežno. U tim trenucima je možda najbolje zatražiti pomoć stručnjaka. Ukoliko to ipak nije vaš prvi izbor, postoje i drugi načini pomoću kojih vi sami možete ublažiti simptome depresije.

Svakodnevne fizičke aktivnosti, promena načina ishrane, igranje sa kućnim ljubimcem - sve to može doprineti poboljšanju vašeg raspoloženja.

Neka kućni ljubimac otera "žute minute"

U teškim trenucima kućni ljubimac vam stvarno može zameniti najboljeg prijatelja ili prijateljicu. Dok se igrate sa njim, vaše misli se kreću u drugom smeru i crne zamenjujete onim bezbrižnim. Samim tim što se starate o kućnom ljubimcu, vi se posvećujete nečemu, tj. nekome, a ne vama samima, a briga o nekome drugom deluje terapeutski.

Hranite se zdravo kako biste poboljšali umno i telesno stanje

Već se vekovima unazad zna da između uma i tela postoji jaka veza, kao i da je veoma bitno održati tu vezu u ravnoteži. A zdrava ishrana ne samo da služi kao osnovni pokretač vašeg tela već doprinosi i tome da se mentalno osećate bolje. Zato je jako bitno voditi računa o tome koliko kalorija unosite u organizam svakoga dana. I ne samo to: morate voditi računa i o količinama masti i šećera, tj. treba odrediti granicu i pridržavati je se. Zato je najbolje zasnovati svakodnevnu ishranu na što više voća, povrća i žitarica, što će pomoći da održite svoje zdravlje a samim tim i dobro raspoloženje.

Određene vrste hrane mogu vam popraviti raspoloženje

Neka od dosad sprovedenih istraživanja ukazuju na to da omega-3 masne kiseline i vitamin B-12 mogu biti jako efikasni u ublažavanju naglih promena raspoloženja, pa i pojave depresije. Riba poput lososa, tune i skuše bogata je omega-3 masnim kiselinama, baš kao i orasi i tamnozeleno povrće. Vitamina B-12 najviše ima u morskoj hrani i nepunomasnim mlečnim proizvodima.

Smanjite kofein

Uznemirenost i nervoza su česti uzroci depresije. A previše kofeina može vas učiniti jako nervoznim, previše osetljivim i sklonim uznemirenosti. Malo rigoroznija kontrola i smanjivanje količine kafe, crnog čaja, gaziranih napitaka i čokolade može učiniti mnogo na polju vašeg raspoloženja. Takođe vam može pomoći da noću bolje spavate, što opet pozitivno utiče na raspoloženje.

Budite kreativni

Slikanje, fotografisanje, muzika, pisanje dnevnika - sve su to načini na koje ljudi istražuju svoja osećanja i iskazuju ono o čemu najčešće razmišljaju. Svaka kreativnost može vam pomoći da se osećate bolje i življe. Neka vam konačni cilj ne bude da stvorite umetničko delo, već da se bavite nečim što vam pričinjava zadovoljstvo. To vam može pomoći da bolje razumete sami sebe i svoja lična osećanja.

Budite okruženi ljudima koji vam najviše znače

Ljudi kojima ste dragi i koji vas vole uvek će želeti da vam pruže podršku i pomognu da prebrodite teške trenutke. Zato ih nikako nemojte isključivati iz života. A ukoliko ih pustite u svoj svet, vi ćete samo biti na dobitku, jer ćete se osećati mnogo bolje. Stoga se nemojte ustručavati da pozovete dragog prijatelja na šolju kafe ili da sa svojim pertnerom odete u šetnju. Sam razgovor sa nekim može vam biti od pomoći u prevazilaženju depresije. Uvek je dobro imati kraj sebe nekog ko će vas saslušati.

(Krstarica)

Lane86 · **~The last lady~**

Rizik od depresije u trudnoći...

Deca čije su majke u trudnoći patile od depresije, u trećini slučajeva se razvijaju sporije od ostalih vršnjaka... Ranija istraživanja su već pokazala da posleporođajna depresija može da ima sličan učinak... Naučnici sa Univerziteta Zapadna Engleska dodaju kako depresija u trudnoći može da poveća mogućnost nastanka teškoća sa ponašanjem i saznajnim sposobnostima dece...

anchi22 · **•• 20:01 ••**

Depresija ima i korisne strane?

Američki psihijatri su ustanovili da depresija, koju preživljava svaki čovek bar jednom u životu, ipak ima i svoje korisne strane.

Proučavajući korene depresije, stanje karakteristično za sedam odsto stanovništva, psihijatri Univerziteta u Virdžiniji su zaključili da ona počinje od procesa ruminacije ("žvakanje žvake"), kako su okarakterisali stalno "preživljavanje" istih negativnih misli i utisaka.

Ruminacija smanjuje umne sposobnosti, slabi memoriju, sposobnost analize, zbog čega su naučnici ranije zaključivali da je ruminacija iznenadan gubitak misaone energije.

Međutim, ipak su pretpostavili da ruminacija ima i pozitivan smisao, jer često nastaje kao odgovor na ozbiljan stres - smrt bliske osobe ili otpuštanje sa posla.

U tom slučaju intenzivno razmišljanje o jednom istom pomaže čoveku da preživi težak udarac.

Osnovni simptomi depresije, među kojima su nespostobnost da se doživi zadovoljstvo, gubitak interesovanja za hranu, seks, komunikacije, imaju, međutim konstruktivan smisao.

Psiholozi su utvrdili da se u to vreme aktivira zona velikog mozga odgovorna za koncentraciju pažnje i to u direktnoj proporciji. Što je depresija jača zona je aktivnija.

Naučnici na osnovu toga zaključuju da depresija olakšava pronalaženje izlaza iz teške situacije.

(Tanjug)

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

DEPRESIJA

Najčešći simptomi depresije su :

- Dugotrajna potištenost
- Gubljenje interesa za život
- Gubitak interesa za ono što vas je nekad usrećivalo i za ono u čemu većina ljudi pronalazi užitak
- Pad koncentracije
- Promjene u apetitu
- Nesanica, nemiran san
- Umor
- Fizička bolest čiji se simptomi stalno vraćaju unatoč liječenju

Što uzrokuje depresiju?

Depresija nema samo jedan uzrok, najčešće je kombinacija nekoliko različitih stvari.

Možda nemate pojma zbog čega ste zaglavili u depresivnoj fazi, ali ipak iz dana u dan nosite se s njom.

Bez obzira na uzrok, depresija nije samo stanja uma, povezana isključivo s psihološkim faktorima. Ona je često vezana uz fiziološke promjene u mozgu, te povezana s neravnotežom neurotransmitera, kemikalija koje nose signale u živce i mozak.

Depresija je kombinacija bioloških, genetičkih i psihofizičkih faktora.

S biološkog stajališta depresija je abnormalnost u funkciji određenih neurotransmitera, što može biti uzrokovano promjenom razine hormona. To objašnjava zbog čega se mnogi teenageri kroz pubertet suočavaju s depresijom.

Najčešći uzročni faktori vezani uz depresiju su:

Obiteljska povijest. Genetika igra važnu ulogu u depresiji. Ona može neku obitelj pratiti generacijama.

Trauma i stres. Stvari poput financijskih problema, prekida ljubavne veze ili smrt bliske osobe mogu izazvati depresiju. Ali depresivni možete postati i nakon značajnijih promjena u životu poput novog posla, diplome ili ulaska u brak.

Pesimistična osobnost. Osobe koje imaju niže samopouzdanje i negativan pogled na svijet imaju veće rizike razvoja depresije.

(Iznad navedeni uzroci uglavnom uzrokuju depresiju nižeg stupnja, koja se često naziva potištenost.)

Fizički uvjeti. Ozbiljna medicinska stanja poput srčanih oboljenja, raka i neizlječivih bolesti značajno doprinose depresiji jer fizička slabost smanjuje otpornost na stres. Depresija može medicinska stanja pogoršati jer oslabljuje imunološki sustav, a može i otežati podnošenje boli. U nekim slučajevima depresija može biti izazvana i medikamentima koji se koriste za tretiranje bolesti.

Drugi psihofizički poremećaji. Anksioznost, poremećaji u prehrani, šizofrenija…

Zlostavljanje.

Svi simptomi depresije još uvijek nisu potpuno jasni. Trenutna istraživanja ističu genetičke, obiteljske, biokemijske, fizičke, psihološke i društvene simptome.

Psihološki simptomi uključuju osjećaj beznađa, bespomoćnosti, ranjivosti, straha, pesimizma i nisko samopouzdanje. Sve ovo se odražava u neuobičajenom ponašanju, te poteškoćama pri ostvarivanju osobnih veza.

Depresija može biti i sama simptom nekih bolesti ili poremećaja kao što su:

Metabolički poremećaji poput hipoksije.

Endokrini poremećaji poput dijabetesa.

Neurološke bolesti kao što su Parkinsonova i Alzheimerova bolest.

Rak

Virusne i bakterijske infekcije kao što su gripa i upala pluća.

Kardiovaskularne bolesti.

Kronične opstruktivne plućne bolesti.

Degenerativni artritis.

Poremećaji u probavnom sustavu.

Genitourinarni problemi poput inkontinencije.

Anemija.

Savjet koji ne pomaže

Jedan od najčešće ponavljanih savjeta je "misli na nešto pozitivno".

Ovakav savjet je potpuno bezvrijedan budući da depresija nije stanje, nego bolest među ostalim, prouzrokovana poremećajem ravnoteže prijenosnika živčanih impulsa, te promjenama u broju i osjetljivosti njihovih receptora. Ti poremećaji biološki sprječavaju pozitivan osjećaj. Osoba u depresiji ne može samostalno odlučiti misliti o nečemu pozitivnom

To je jednako kao kada bismo osobi koja ima akne savjetovali, pa ne daj im da izbijaju.

No, to ne znači da trebamo odustati od pomoći prijatelju. Kretanjem u društvu se depresivna osoba osjeća sigurnije i zaštićenije. Razgovor uvelike pomaže. Kao i grupna tjelovježba, zajednička aktivnost, šetnje, potpora…

Samopomoć kod depresije

Sumnjate li na depresiju, u svakom slučaju trebali bi se obratiti liječniku, ali kod privremene potištenosti ili istovremeno s liječničkim tretmanom mogli biste se koristiti nekim tehnikama samopomoći koje su se pokazale djelotvornima.

1. TJELOVJEŽBA – Nije samo važna kod liječenja depresivnog raspoloženja, ona će i smanjiti mogućnost nastanka simptoma depresije.

2. PSIHIČKA AKTIVNOST – Važno je baviti se aktivnostima koje zaokupljaju mozak. Može se raditi o šahu, kartanju, čitanju, učenju, ali i najobičnijem rješavanju križaljki.

3. POTPORA PRIJATELJA – Što više se krećite u društvu. Najbolje bi bilo spojiti, ukoliko je moguće, fizičku aktivnost s druženjem. Bavite se nekim društvenim sportom, upišite grupne tečajeve aktivnosti u kojoj se niste okušali.

4. PLEŠITE – Može se raditi o tečaju klasičnog, društvenog ili o običnom plesu u discu prilikom večernjeg izlaska, sve je djelotvorno.

5. DOBAR SAN – Nastojte dobro spavati.

6. PRIRODA – Što više boravite u prirodi ili na otvorenom, a ukoliko to nije moguće osvijetlite i redovito prozračujte svoje prostorije.

7. MEDITACIJA – Svaka vrsta opuštanja ili autogenog treninga je više nego dobrodošla.

8. PRAKTICIRAJTE VJERU – Odlazak u crkvu, razgovor sa svećenikom ili drugi oblik prakticiranja vjere dosta pomaže kod potištenosti.

9. SELFHELP LITERATURA – Dobro je čitati knjige koje će vam pomoći izgraditi samopouzdanje, hrabrost, pronaći smisao u životu i sl. prema vlastitom izboru.

10. Možda biste mogli pokušati i s BILJNIM PRIPRAVCIMA. Oni nekad mogu djelovati kao dobar poticaj za povratak energije i volje.

Vrlo brzo možete pripremiti biljni napitak s vinom:

Pomiješajte bosiljak, majčinu dušicu i ružmarin (te biljke možete kupiti u svakoj većoj ljekarni). Dvije žlice mješavine tih biljaka poparite s pola litre zavrela razrijeđena vina. Ostavite da odstoji jedan sat.

Pije se po pola čaše prije i poslije jela.

Ne povećavajte količinu vina jer alkohol ima suprotan učinak i doprinosi lošem osjećaju potičući depresiju.

Alkohol povećava sklonost depresiji

Ljudi koji piju alkohol kako bi se osjećali bolje u stvari samo pogoršavaju svoje stanje i postaju skloniji depresiji.

Prema istraživanju Britanskog instituta za mentalno zdravlje ljudi koji u alkoholu traže lijek protiv tjeskobe, anksioznosti i tuge, na takav način povećavaju rizik obolijevanja od depresije.

Alkohol je samo privremeno rješenje jer oslabljuje neurotransmitere zadužene za reduciranje depresije i tjeskobe. Prekomjernim konzumiranjem alkohola neurotransmiteri će toliko oslabiti da mozak neće biti u mogućnosti spriječiti depresiju.

Prema riječima znanstvenika problem je toliko ozbiljan da bi na etiketama alkoholnih pića trebala pisati napomena da prekomjerno konzumiranje alkohola ozbiljno ugrožava psihičko zdravlje.

Ekoterapija

Ekoterapija, alternativna metoda za liječenje depresije koju sve češće savjetuju i zapadni liječnici zapravo je hodanje ili rad u prirodi.

Pacijentima se propisuje svakodnevno hodanje parkom ili rad u poljoprivredi.

Dva neovisna istraživanja pokazala su kako „ekoterapija“, koja može uključivati i najjednostavnije vježbanje na otvorenom, može značajno poboljšati mentalno zdravlje.

Nakon šetnje kroz veći park 71 % osoba je izjavilo kako se osjeća manje depresivno, a 90% njih je primijetilo kako imaju i veće samopouzdanje.

Za usporedbu, nakon šetnje gradom ili shopping centrom samo se 45 % osjećalo manje depresivno, a čak 22 % izjavilo je kako im se depresija povećala. Oko 50% na taj način je povećalo samopouzdanje, dok je 44 % osjetilo pad samopouzdanja, što se nije desilo ni jednoj osobi koja je boravila u prirodi.

Znanstvenici ipak ne tvrde kako ekoterapija može zamijeniti konvencionalno liječenje, ali može pripomoći liječenju ili pomoći osobama koje nisu zatražile liječničku pomoć.

Tjelovježbom protiv depresije

Redovita tjelovježba može pomoći osobama koje pate od depresije.

Znanstvenici sa sveučilišta Yale na temelju eksperimenata još jednom su potvrdili kako tjelovježba utječe na raspoloženje, te kako može pomoći liječenju ljudi koji pate od depresije, ali došli su i do nove teorije prema kojoj bi se u skorijoj budućnosti mogla proizvesti tableta sastavom slična kemikalijama koje se luče u organizmu za vrijeme tjelovježbe, a koja bi u borbi protiv depresije trebala biti učinkovitija od dosadašnjih lijekova.

Znanstvenici vjeruju kako bi takva vrsta lijeka bila značajno superiornija u odnosu na postojeće antidepresive.

Naravno, dok takva tableta ne dođe na tržište potištenost možete liječiti pravom tjelovježbom. Vježbanje, posebno na otvorenom poboljšava mentalno zdravlje, smanjuje osjećaj depresivnosti, te povećava samopouzdanje dajući osjećaj postignuća.

Gospina trava u liječenju depresije

Gospina trava ili kantarion najpoznatiji je prirodni lijek protiv depresije. Njeni blistavo žuti cvjetovi i simbolično predstavljaju moć sunca u otjerivanju sila tame, a njeni antidepresivni učinci visoko su cijenjeni i u konvencionalnoj medicini.

Gospina trava se već stotinama godina koristi oralno za tretiranje depresivnih stanja, potištenosti, anksioznosti, kao i kod bolova živaca.

Kada se koristi u svrhu liječenja depresije gospina trava nije „brz“ lijek. S njom nećete postići trenutni oporavak, ali pokazuje odlične dugoročne rezultate. Biljka pomaže tijelu i duši da se oporavi, te se izgradi čvrst temelj za kompletno izlječenje.

U pravilu se čaj pije tri puta dnevno, osim ako nije drugačije naznačeno u uputama, a prije nego što primijetite prva poboljšanja morat ćete pričekati najmanje tjedan ili dva. Obično jedan tretman traje tri do šest mjeseci. Iako osobe primijete značajno poboljšanje već nakon mjesec do dva korištenja, tretman nije preporučljivo prekidati radi potpunog izlječenja.

Pri normalnoj uporabi nisu zamijećeni neki negativni efekti, iako gospina trava jako utječe na druge lijekove i njihovu djelotvornost, posebno kontracepcijskih pilula, lijekova za tretiranje tumora ili onih za liječenje HIV-a. Zbog toga je nužno konzultirati se s liječnikom prije tretmana gospinom travom.

Također, poznato je kako gospina trava čini kožu osjetljivijom na sunčevu svjetlost, zbog toga je vrlo važno izbjegavati sunce za vrijeme korištenja biljke.

Priprema: Ukoliko na uputama na pakiranju nije drugačije naznačeno, čajnu žlicu biljke ili filter vrećicu prelijte s 0,2 l vrele vode. Poklopite i pustite da odstoji 5 do 10 minuta. Procijedite i pijte svježe pripremljeni čaj.

Antidepresivna prehrana

Iako su dnevni stres i napetost neizbježni, tjeskobu i anksioznost možemo ublažiti

Smanjite unos kofeina. Previše gaziranih napitaka, kave, čaja, pa čak i čokolade može premoriti vaš živčani sustav i dovesti vas na rub živčanosti, a u rijetkim slučajevima izazvati i napade panike.

Smanjite konzumiranje alkohola. Mnogi ljudi posežu za alkoholom kako bi smirili svoje živce, ali posljedice mogu biti veće za tijelo, nego koristi od inicijalnog opuštanja. Ako trebate piće popijte svježi sok od naranče ili neki opuštajući čaj. Pića ograničite na jedno do dva dnevno.

Jedite složene ugljikohidrate. Za vrijeme tjeskobnog razdoblja trebalo bi u prehrani povećati unos složenih ugljikohidrata. Ali to ne znači šećera. Čokolada i ostali slatkiši samo će vam kratkotrajno dati dobar osjećaj. Složeni ugljikohidrati će djelovati dugotrajnije i sustavno.

Uzmite multivitamin. Iako se učinkovitost vitaminskih nadomjestaka u zadnje vrijeme često dovodi u pitanje, smatra se da vam ne mogu štetiti, a velike su šanse da će vam koristiti.

Pijte dovoljno vode. Osam čaša dnevno neka vam postane rutina. Vodu pijte pravovremeno. Kada osjetite žeđ već ste dehidrirani.

Razmislite o biljnim pripravcima. Gospina trava, matičnjak i neke druge biljke mogu vas umiriti i pomoći otjerati depresiju. Ipak, nemojte se samostalno odlučivati na uzimanje, konzultirajte se s liječnikom, a posebno ukoliko uzimate neke lijekove.

Može li depresija biti i dobra za vas?

Nešto novo nude nam znanstvenici vezano uz depresiju. Kažu da definiranje depresije kao bolesti nije uvijek dobro za ljude. U slučajevima kada se radi o potištenosti, a ne ozbiljnoj depresiji, njeno karakteriziranje kao medicinskog stanja može natjerati ljude da postanu pasivni i smanjiti motivaciju za promjenama u životu.

Sada znanstvenici kažu kako postoje prednosti od potištenosti. Kažu kako neraspoloženje i tuga ojačavaju svoje žrtve, te ih osposobljavaju da se bolje nose sa životnim izazovima, a nerijetko tjera na više truda što vodi do većih postignuća.

Ističu kako su neke velike povijesne osobe poput Winstona Churchilla, Abrahama Lincolna, Isaaca Newtona i Beethovena patili od nekog oblika depresije.

Profesor Jerome Wakefield, sa Sveučilišta u New Yorku, autor knjige „Gubitak tuge – kako su liječnici transformirali tugu u depresivni poremećaj“ tvrdi: „Nešto poput depresije što je tako često kod ljudi mora imati svoje pozitivne strane, jer inače ne bi bili toliko opterećeni s njom“. On vjeruje kako tuga ima zaštitnu funkciju, te da pomaže osobama da nauče nešto iz svojih pogrešaka.

„Mislim da je zadatak negativnih emocija da zaustave naše normalno funkcioniranje na trenutak i natjeraju nas da se usredotočimo privremeno na nešto drugo“, dodaje

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Istine i zablude o depresiji

O depresiji mislimo da znamo sve, pa ipak nije tako. Evo stoga nekih istina i predrasuda o tom vrlo osjetljivom stanju duše

Iscrpljenost i depresija problemi su zajednički velikom broju ljudi. Vjeruje se da ih se može riješiti kratkim odmorom, no to je istina samo ako su izazvani pretjerivanjem na poslu, na primjer, stresom. U slučaju “čiste” depresije korisnost odmora ovisi o zdravstvenom stanju osobe: kod melankolične osobe odmor može biti kontraproduktivan i navesti je da se još više osami i tako pogorša situaciju. Navest ćemo vam nekoliko istina i zabluda o depresiji. Jer, problem valja dobro upoznati kako bi se našao pravi put iz tunela nazvanog depresija.

Pred iscrpljenom osobom valja pokazati veliku strpljivost.
TOČNO – Depresivna i iscrpljena osoba imat će koristi od takvog vašeg pristupa. U nekim slučajevima pretjerana strpljivost može biti štetna jer će depresivnu osobu baciti još dublje u ponor i tako će se zatvoriti krug iz kojeg ona ne samo da neće znati izaći, već sada i neće željeti izaći.

Depresivna osoba nikad nije gladna.
NETOČNO – Depresija se može manifestirati i smanjenjem teka, ali i njegovim značajnim povećanjem tako da depresivac jede sve što mu dođe pod ruke, u bilo koje doba dana. Češći je gubitak teka, no sve su češći i slučajevi debljanja u stanju iscrpljenosti i potištenosti.

Depresivnoj je osobi potrebna razbibriga.
TOČNO – No, to je teško postići. Depresivan čovjek ne pokazuje volju ni za čim, čak i za onim što ga je prije privlačilo. Ponudite mu aktivnost koja će ga izvući iz apatije, no unaprijed se oboružajte velikim strpljenjem.

Putovanje uvijek dobro dođe.
TOČNO – Udaljiti se od situacije koja je izazvala potištenost godit će bezvoljnoj osobi. Svakodnevne situacije samo još produbljuju depresiju pa udaljiti se na neko vrijeme može biti samo dobro jer će to razbiti jednoličnost. Putovanje ne mora poboljšati situaciju, no svi su izgledi da hoće.

Iscrpljenost se ne liječi lijekovima.
TOČNO – Postoje posebni lijekovi što djeluju na opće psihološko stanje. No, korištenje takvih lijekova mora biti ograničeno i pod stalnom liječničkom kontrolom.

Od iscrpljenosti i depresije pate najviše žene.
NETOČNO – Ova dva neugodna stanja pogađaju jednako oba spola i manifestiraju se bez nekih prevelikih razlika.

Depresivna osoba mora biti pod kontrolom jer si može nauditi.
TOČNO – Potištena osoba će češće razmišljati o smrti nego o životu. Sama po sebi, depresija nema samoubilačke osobine, ali može dovesti do stanja kad neki ljudi pomišljaju da je najbolje da okončaju život. Stoga takva osoba mora uživati neprestanu pažnju svojih bližnjih. Zbog gubitka koncentracije i neposobnosti da zadrže pažnju, potištene osobe nerijetko doživljavaju nezgode, osobito prometne.

Depresija je u vezi s određenim dobnim godinama i vremenskim prilikama.
TOČNO – Postoje oblici potišenosti što su u vezi s promjenama godišnjih doba. Problemi se javljaju zbog promjena intenziteta svjetlosti, što uvijek djeluju na ljudsku psihu. U nordijskim je zemljama ustanovljeno da je depresiju moguće liječiti fototerapijom, izlaganjem potištenih osoba svjetlosti različitih boja. Meteorološki čimbenici nemaju značajniji utjecaj: kiša neće povećati potištenost, već manjak svjetlosti za oblačnih dana.

Od depresije se mogu javiti fizički simptomi baš kao kod prave bolesti.
TOČNO – Depresija se može somatizirati, odnosno djelovati na organizam tako da osoba zaista fizički oboli. Mnoge glavobolje, vrućice, neodrediva loša stanja, poremećaji u želucu…mogu biti znakovi depresije koja se maskirala iza simptoma fizičkih poremećaja.

{Zena.hr}

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Depresija ne prolazi sama: Prepoznajte simptome i potražite pomoć

Depresija ne prolazi sama od sebe i zato mora da se leči. Depresivne osobe treba da se druže, trče i da provode mnogo vremena napolju, savetuje neuropsihijatar Ljiljana Milivojević.

Istraživanja Instituta za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“ pokazuju da je depresija najučestalija bolest u Srbiji posle srčanih, cerebrovaskularnih bolesti i raka pluća. Od nje boluje četvrt miliona ljudi, a sumorne procene govore da bi u narednim decenijama depresija mogla postati i vodeća bolest.
Kako prepoznati depresiju, kako je razlikovati od tuge i običnog neraspoloženja i kako se s njom izboriti, objašnjava dr Ljiljana Milivojević, neuropsihijatar i psihoanalitičar.
Klinička slika bolesti se, kaže ona, retko razvija naglo, uglavnom je to postepen proces koji traje više nedelja.
– U početnom stadijumu bolesti osoba se žali na potištenost, mrzovolju, slabljenje apetita, glavobolju, nesanicu i neefikasnost na poslu. Počinje da se sukobljava s okolinom, pa se problemi nastali usled bolesti ponekad shvataju kao njen uzrok – objašnjava dr Milivojević.

STRAHUJU OD NESREĆA
Depresivno raspoloženje i gubitak životne energije, naglašava naša sagovornica, dva su osnovna pokazatelja razvoja bolesti. Depresivno raspoloženje karakterišu:
- potištenost
- utučenost
- očajanje
- tuga
- napetost
- zabrinutost
- beznađe
- bespomoćnost.
– Depresivne osobe nemaju samopoštovanja, konstantno osećaju grižu savesti, imaju potrebu za samokažnjavanjem, muči ih osećaj niže vrednosti, strahovi od „mogućih“ opasnosti i nesreća. Konstantno osećaju napetost, pritisak u glavi, oko srca, u grudima, stomaku... – objašnjava dr Milivojević i dodaje da u nekim slučajevima depresivna osoba ima potrebu da hoda, lomi prste, zapomaže.

POGAĐA I DECU
Svako četvrto dete u Srbiji koje zatraži pomoć psihijatra boluje od depresije, pokazuju podaci Instituta za mentalno zdravlje u Beogradu.
Kada je o dečacima reč, depresiji su podložniji mlađi od 12 godina, dok među devojčicama preovlađuju one starije.
Klinička depresija, koja zahteva ozbiljan tretman, prisutna je i kod tri do sedam odsto mladih, a simptome depresije ima između 15 i 20 odsto adolescenata.
Stručnjaci ukazuju na to da četvrtina dece i adolescenata s kliničkom depresijom ima negativnu mentalnu predstavu o sopstvenom telu, manjak samopoštovanja, pati od anksioznosti.

ŽIVOT BEZ RADOSTI
Veoma važan činilac depresivnog raspoloženja jeste i pad emocionalnih reakcija na događaje u okolini. Ovaj fenomen manifestuje se kroz gubitak radosti i osećanje bezosećajnosti.
– Kada je nedostatak životne radosti umereno izražen, obolela osoba izbegava nekada omiljene joj aktivnosti i prijatelje jer joj više ne pričinjavaju zadovoljstvo. Osećanje bezosećajnosti je izraz duboke depresije pošto depresivna osoba ne oseća ni tugu ni radost ni ljutnju – kaže doktorka.
Ona takođe navodi da je za većinu depresivnih osoba svet u kome žive loš, pun nesavladivih prepreka, siv, prazan bezvredan. Budućnost kao da ne postoji. Osoba živi u prošlosti koja je za nju nepresušni izvor potvrda i dokaza vlastite krivice, nesposobnosti i manje vrednosti.
Depresija utiče i na smanjenje psihičkih i telesnih aktivnosti obolelih. Pokreti su im spori, umorni su, tromi i malaksali, a često pate i od gubitka apetita, što za sobom povlači gubitak telesne težine. Ni misli ni govor nisu kao što su nekada bili. Misaoni tok im je usporen, a govor tih, spor i monoton.

NE PROLAZI SAMA OD SEBE
Depresiju, objašnjava Milivojevićeva, ne treba brkati s tugom, žalošću i kratkotrajnim neraspoloženjem koje može da doživi svako i koji posle kraćeg vremena iščezavaju.
– Ona je više od toga i traje duže. Ukratko, to je bolest koja mora da se leči jer neće proći sama od sebe – ukazuje naša sagovornica.
To ne znači da svako ko pati od depresije mora da ide na psihijatrijski tretman. Na razgovor, makar jedan, bilo bi korisno otići, ali depresivni, pogotovo oni s blažim simptomima, mogu i sami dosta da urade na poboljšanju svog stanja.
– Dobro je da se što više druže, borave napolju, na suncu, bave se sportom – zaključuje dr Ljiljana Milivojević.
Bolesnicima s težim simptomima uz psihoterapiju se preporučuju i lekovi antidepresivi.

{Zena}

anchi22 · **•• 20:01 ••**

Kad Deda Mraz donese depresiju

U vreme praznika, posebno božićnih i novogodišnjih, nije neobično da se ljudi osete nervoznim, iscrpljenim, frustriranim ili depresivnim u većoj meri nego obično.

Praznici mogu biti veoma naporni - pronalazak pravih poklona, novac za njihovo plaćanje, pa sve pripreme, dekoracije, kupovina, umotavanje, kuvanje, čišćenje zahtevaju trud i vreme.

Pa onda gosti. Uloga domaćina prijateljima i članovima familije može biti najteži zadatak, naročito kada se ljudi trude da sve prisutne učine srećnima. Ni uloga gosta nije jednostavna. I kao da stvari ne mogu biti gore, mnogi se guše u krivici što ne blistaju od radosti "kako dolikuje".

Ljudi osećaju da su usamljeni u svojoj nesreći - kao da se svi ostali provode kao nikad u životu, dok su oni u dubokim dilemama. Ovakvo tipično pogrešno posmatranje stvari samo može pogoršati psihičko stanje. Zašto ne primjećujemo da je drugim ljudima kao nama?

Društvo nas uči da je neprikladno iskazivati emocije poput tuge i uznemirenosti jer ukazuju na ranjivost. Na posletku, trudimo se da sva svoja osećanja prikrijemo kako bi drugi mislili da smo srećniji nego što stvarno jesmo.

Istraživači su otkrili da ljudi nehotice loše procjenjuju koliko mnogo ljudi deli njihov problem. U jednom ispitivanju studenti su grešili u 20 do 30 odsto slučajeva u proceni koliko se njihove kolege suočavaju sa odbijanjem u vezama, lošim ocenama i problemima u porodici. Takođe su precenili u iznosu od 10 do 20 odsto, tuđa lepa iskustva poput druženja sa prijateljima i noćnim provodima.

Dakle, ne samo da mislimo da su drugi ljudi srećniji od nas, nego nam se i njihovi životi čine ispunjenijima.
Naše nepoznavanje nosi ozbiljne posledice. Psiholozi tvrde da što manje predstave imate o tuđem bolu i patnji, to ćete se osećati više izolovano.

Takođe, verovatno ćete se pred spavanje prisećati svojih loših iskustava i osećati još nesrećnije. Kada naše shvatanje drugih ljudi postane do te mere pogrešno, možemo osećati dublje samosažaljenje, nego što bi zaista trebalo.

Bezrazložno ljudi tvrde da tuga voli društvo. U prijateljima je uteha i mudrost koji dolaze uz samo saznanje da svoju bedu možete s nekim podeliti.

(Srna)

njanja1011 · ***look by njanja***

uffff...
ja imam previse posla i bukvalno mi je citav dan bukiran pa me zbog tog cesto uhvati depresija...i uzasno se osjecam

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Depresija - samoliječenje kao efikasno holističko rješenje

Gotovo svi su barem jednom osjetili simptome depresije

Teško je naći osobu koja bar jednom u životu nije osjetila simptome depresije.
Već i sama šetnja gradom i gledanje u lica zaokupljena sobom i svojim brigama u osjetljivoj osobi može izazvati turobno ili isto stanje. Koliko samotnika pokraj vas ulaže krajnji napor, pogleda uprtog u prazno, užurbanim kretanjem želeći objašnjenje samoga sebe. Pitanje na koje traže odgovor: kako sebe održati u ravnoteži mogućeg opstanka u životnoj kolotečini u kojoj krajnjim snagama traže smisao. Stanje u kojemu se nalaze njima samima je neobjašnjivo stanje u kojem su svjesni samo svoje unutrašnje boli, neprepoznate i neutješne samoće. Bolno stisnuta grla svjesni su kako to stanje često ipak nema nikakvih vanjskih razloga. Prati ga svijest o vlastitoj nesreći i potrebi da ju razriješe. Svjesni su nekog stanja osobne ranjivosti želeći sami sebe učiniti čvrstima i na takve sebe same otpornima. Bore se sami sa sobom kako bi tim kretanjem u gomili dokazali sebi svoju svrhu, nadvladali neki nejasan unutarnji osjećaj tuge i izgubljenosti. I sve se to odigrava u svijetu kojeg već toliko prokleto dobro poznaju da im to okruženje kao i osobno stanje postaje neizdrživo.

Njihov hod je nastojanje i pokušaj da sami sebe uvjere da posjeduju tu neku unutrašnju snagu i volju koja će im vratiti optimizam i veselje. Zavidno kriomice u licima i gestama drugih koji kraj njih promiču nastoje intuicijom proniknuti tajnu drugačijega sebe koje, himbeno ili pravo, vide kako promiče kraj njih. No ta željena snaga neobjašnjivo izmiče. Tek kada stignu među svoja četiri zida, svlada ih umor pretjeranog nastojanja da sami sebi dokažu svoju, drugima jednaku, čvrstoću i opstojnost. Dobro zatvaraju za sobom vrata svoje sobe. Sukob sa samim sobom tada ponovno postaje neminovan, u svoj svojoj neželjenoj snazi, beznadnosti, očaju i unutrašnjem vapaju za nečim u sebi bolno nedostajućim.

Ovim pokušajem prisjećanja mojih dvadesetih želio sam prizvati i potaknuti prepoznavanje vaših osobnih stanja depresije.
Nije mi namjera zalaziti u kompetencije psihoterapeuta i psihijatara. Želim tek predstaviti svoje, dugogodišnjim iskustvom terapeute stečene spoznaje o uzrocima depresije i potaknuti vas da ih sami otklonite.

O nekim uzrocima i fiziološkim posljedicama prema istraživanju i praksi Cypryn Metode
Prvo mjesto na listi uzroka zauzimaju memorije koje majka prenosi na plod u svojoj utrobi.
Neželjeno dijete ili plod nošen u uvjetima koje majka doživljava po sebe opasnima, često kod djeteta uzrokuje izraženu slabost srčanog mišića, slabost lijevog plućnog krila, lijeve polutke moždane mase, nedorečenost i osjetljivost umnog ustroja i poimanja svijeta.

Česta je pojava rivalstvo ženskog djeteta i majke. Depresija se javlja kao posljedica nesklada u odnosu između oca i majke. Traume doživljene sa ocem, nedostatak oca, a ponajviše njegovo nerazumijevanje svoje uloge oca, grubost i nebriga izaziva poremećaj funkcionalnosti desnog plućnog krila i posljedično desne strane moždane mase, kapilara i arterija. U ovim slučajevima izmjenjuju se depresivna stanja sa povremenom pojavom agresivnosti.
Nedostatak očeve ili majčine ljubavi u periodu odrastanja kao i grubost roditelja te u najgorem slučaju napuštanje djeteta od strane jednog od roditelja ostaju trajno u tijelu i umu zabilježeni.

Protekom vremena organi kao i upalom oslabljeni centralni živčani sustav gomilaju nove memorije trauma koje su suprotstavljene iskonskoj volji za punim dahom pluća kao i za ljubavlju koja će srcu dati snagu tijekom odrastanja i u odrasloj dobi. Nastaju i konceptualna oštećenja dimenzije uma i obrasci razmišljanja i zaključivanja koji naglašavaju traumu. Traumatizirane osobe često u odrasloj dobi ponavljanju obrasce ponašanja potaknute iskustvima sa roditeljima, produbljujući krize na fizičkom, umno-doživljajnom i duševnom planu. Posebno se to odnosi na odnos sa parterom. Krizne situacije koje nastaju kao rezultat preklapanja doživljaja sa tjelesnim memorijama dostupnim kao i onim koje osoba sama ne može identificirati, jer su njenoj svijesti nedostupne, mogu povremeno ponovno prouzročiti pojavu težih oblika depresije.

Tumačenje pojave sa gledišta terapijskog iskustva Cypryn Metode
Memorije stečene u majčinoj utrobi i tijekom odrastanja, tijelo u svojoj cjelini savršeno pamti i podložno je njihovom utjecaju nadalje kroz život uzrokujući uvijek nove i sve teže patološke pojave u raznim dimenzijama osobe. No zadržimo se na pojavi depresije kao jednoj od najčešćih pojava kojoj osoba sama ne vidi uzroke kao ni vezu sa ostalim pojavama na tjelesnom, umno-konceptualnom i ponašajnom planu.

Navedena stanja upale moždane mase moguće je registrirati snimanjem mozga. Njegova je forma ostala 'normalna'. Ipak upala je popraćena gubitkom moždane mase u njenom suptilnom dijelu. Subatomske čestice potaknute upalom (yin) napuštaju fizičko tijelo glave formirajući 'eterički oblak' koji se širi oko osobe i protežući se metrima daleko od tijela samog. Taj eterički oblak vezan je i nadalje uz osobu od koje potječe. Izaziva naglašenu osjetljivost osobe na poticaje okoline koje fizička osjetila (vida, sluha, opipa i druga) nisu u stanju registrirati kao osobi shvatljivi signal – upozorenje radi očuvanja osobnog fizičkog i umnog integriteta. Pojava se manifestira kao osjećaj nelagode, otuđenosti, izolacije, tuge a u krajnjim slučajevima kao strah (objektivno bezrazložan) od zatvorenog prostora, brzog kretanja (vožnje automobilom), visine, a ponekad i kao strah od boravka na otvorenom prostoru. Iako ove pojave doživljaja sebe nisu dijagnosticirane kao depresija, njen su uznapredovali rezultat.
Trajanjem ovakvog stanja dolazi do rasipanja eteričkog tijela i pojave kontrakcije (yang) ili kroničnog stanja kako na mentalnom planu tako i u fizičkoj materiji tijela. No daljnji razvoj patologija koje počinju depresijom a potom prelaze u doživljaj okruženja kao neprijateljskog, više ne spada u temu ovog članka.

Djelatna spoznaja kao rješenje
Tako oslabljeni tijelo, um i duh teško se odupiru mnogim izazovima tijekom života. Njihova je osjetljivost naglašena bilo u vašem odnosu prema partneru, socijalnom okruženju, egzistencijalnim pitanjima, radnoj okolini, prema ambijentalnim uvjetima kao i prema utjecaju hrane.

Postoji izlaz iz te situacije kojom sami i bez medicinske pomoći možete ovladati. Detaljnu analizu je moguće izraditi na bazi vaše fotografije. Analiza vam daje spoznaju o stvarnim prvim uzrocima depresije, o sadašnjem stanju vitaliteta pojedinih organa i memorijskom sadržaju tijela, uma i duha. Tako se dobiva osnova za prepoznavanje i samostalno čišćenje traumatske komponente svega proživljenog i upamćenog u tjelesnoj, umnoj i duševnoj dimenziji. Terapijske upute vam daju alat za samostalno čišćenje memorija u stanicama oslabljenih organa kao i memorija na umnom planu dostupnih svijesti kao i onih nedostupnih sjećanju, od trenutka vašeg začeća do sada zabilježenih. Savjeti o prehrani i navikama pridodani su terapijskim uputama.
Terapeuta je u tom procesu tek znalac koji pruža objašnjenje, alate za rad na sebi i prati vaše samostalno napredovanje i ozdravljanje.

Boris Cyprýn
Holistički savjetnik i terapijski pratitelj

{Zena}

bjdarko · Početnik Domaćeg.de

Znam da je lek za depresiju čaj od kantariona!

chrisiris · Početnik Domaćeg.de