:: |
Autor |
Poruka |
soniuccia Dobro upućeni član
|
Godine: 40
Datum registracije: 24 Mar 2005 Poruke: 720 Mesto: Negde
|
|
Spanski pirinac
Sastojci za 4 porcije
1 kašika maslinovog ulja
1/2 šolje iseckanog crnog luka
1/2 šolje iseckane crvene paprike
1/2 šolje iseckane zelene paprike
2 iseckana čena belog luka
2 kašike iseckane ljute papričice
300gr iseckanog, oguljenog paradajza (može i iz konzerve)
3 šolje pilećeg buljona
2 kašičice mlevenog kima
1 kašičica čili začina
2 šolje pirinča
1/2 šolje iseckanog mladog luka
1 kašičica soli
2 kašičice peršuna ili solantra (list korijandera)
biber
Priprema
Na ulju propržiti luk, papriku, celer, beli luk i ljutu papričicu. Pržiti dok povrće ne omekša, oko 4-5 minuta. Dodati paradajz, kim i čili začin, umešati pirinač, naliti sa buljonom i zagrejati da provri. Kad provri, smanjiti vatru na tiho, poklopiti i kuvati 15-20 minuta. Promešati i dodati mladi luk, so, biber i peršun ili silantro.
|
_________________
|
|
|
|
|
*Mayche* .:Lust Stained Despair:.
|
Godine: 39
Datum registracije: 17 Dec 2007 Poruke: 13168 Mesto: Zvezdica na nebu
|
|
Španjolski okusi
Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska je treća po veličini na europskom kontinetu. Vrlo je brdovita, s manje kiše od ostalih dijelova Europe. Krajolik varira od suhih brdskih predjela do plodnih livada i voćnjaka; od veličanstvenih obala do ruralnih ili gradskih centara u unutrašnjosti.
Povijesni utjecaj
Kompleksan etnički i kulturološki sastav odražava burnu povijest koja je počela s Feničanima, Grcima i Kartažanima, koji su naselili obalna područja. Kasnije su ih zaposjeli Rimljani i Mauri, utemeljitelji tradicionalne španjolske kuhinje, koja je puni oblik počela dobivati pronalaskom i uvozom krumpira, rajčica, paprike, graha, čokolade, vanilije i ostalih začina.
Karakteristike kuhinje
Za nju se kaže da je kompleksna poput azijske, izuzetno raznolika, kao da su se u njoj pomiješale sve europske kuhinje, te da odražava suprotnosti svoje zemlje – to je španjolska kuhinja.
Postoji i izreka: na jugu se prži u ulju, u središnjem dijelu zemlje se peče i roštilja, a na sjeveru se kuhaju variva.
Raznolikost u geografskom i klimatskom smislu Španjolsku je učinila zanimljivom i bogatom u gastronomskoj ponudi. Kao što je slučaj i s drugim mediteranskim zemljama, okosnicu ove kuhinje čine plodovi mora, ali tu se jede i dosta svinjetine i suhomesnatih proizvoda.
Dominantna kultura Maura postavila je temelje današnje kuhinje, koja se uvelike nastavlja na tradicionalnu.
Obroci se serviraju vrlo kasno: lagani doručak oko 8, užina oko 11 sati, ručak iza 14, a večera tek nakon 21 sat. Španjolci očito drukčije broje vrijeme od svojih užurbanih europskih susjeda, pa se ni na obrok ne ''skače'' direktno, već mu prethodi lagana zakuska u obliku sitnih zalogajčića pod zajedničkim nazivom tapas. Na tanjuru tapasa, koji se grickaju i uz piće (postoje brojni tapas-barovi, poznatiji kao tasca), može se naći sve - od komadića škampa, lignji, školjaka i ribe do mariniranog ili punjenog povrća, sira, jaja, kruščića i omleta.
Za paellu ste zacijelo čuli: šareno jelo od riže i sitno sjeckanih komadića ribe, plodova mora, mesa i povrća, s obaveznim začinom šafranom. Ovaj specijalitet ima i svoju tavu u kojoj se priprema - paelleru, široku, okruglu i plitku, ravnoga dna. Rižu, a za paellu vam treba calasparra ili arborio, su Arapi unijeli u Europu upravo preko Iberijskog poluotoka, a paella je osmišljena u pokrajini Albufera, ali danas je svi znaju pod nazivom paella a la Valenciana, jer je upravo u toj pokrajini zaživjela punim životom. U rižoto se može ubaciti i sipa zajedno s crnilom, pa rižoto postaje crni - arroz negro.
Za razliku od bliske, ali ipak različite, talijanske kuhinje, tradicionalna španjolska kuhinja ne koristi tjesteninu. Ako kao prilog ne dobijete rižu, zamijenit će je krumpir ili kruh.
Najsnažniji začin je češnjak. Gambas al ajillo je škamp s češnjakom pržen na ulju ili maslacu; champignon al ajillo je također ukusno jelo od šampinjona pirjanih s češnjakom, a sopa Juliana je juha od povrća i češnjaka.
Zarzuela de mariscos, varivo s plodovima mora, nalazi se na jelovnicima većine restorana. Meso se prije termičke obrade obično marinira u umaku od ulja, octa, češnjaka i luka, a umaci koji se poslužuju uz meso sadrže i malo vina.
Obilan obrok treba popratiti i skladnim pićem: slatkom madeirom, crvenom marsalom, sangrijom od vina i voća, slatkim crvenim vinom, sherryjem od bijelog vina i konjaka ili napitkom od mlijeka i badema, horchatom.
Tradicionalni deserti nastali su pod maurskim utjecajem. Vrlo su slatki, a najčešći su sastojci mljeveni bademi ili marcipan, kandirano voće, med, jaja, limunova korica i cimet. Flan, slastica slična našoj rožati, je kuhana krema od jaja prelivena karamel - umakom.
Regionalne specifičnosti
Baskija se ponosi jelima od plodova mora: jeguljama, lignjama, ribljim juhama i ostalim jelima od riba, a tu je i marmitako, jelo od krumpira i tune. Istočnije, uz obalu, nalazi se Asturija, sa specijalitetom od mahuna i svinjetine - varivom fabada, sirom s plemenitom plijesni Cabralesom, te cijenjenom jabukovačom. U Kantabriji se miješaju primorska i planinska kuhinja s kvalitetnim namirnicama, uključujući govedinu, inćune i mliječne proizvode. Sjeverozapadna Galicija još uvijek drži do keltskog podrijetla i njihovih jela, poput mesnih i ribljih pita, školjaka i teletine. Aragon, La Rioja i Navarra su plodne doline, pravi raj za voće i povrće (šparoge, paprike, kruške, breskve...).
Najuzbudljivijom u gastronomskom smislu smatraju Kataloniju, sa specijalitetima od morskih plodova s rižom, mesom i peradi, koji se kombiniraju s lokalnim voćem. Andaluzija voli ljuto, a upotrebljava začine poput šafrana, cimeta, muškatnog oraščića i sezama. Iz ovog kraja Španjolske dolazi i recept za proslavljeni gazpacho, hladnu juhu od rajčice. U Kastilji ćete od specijaliteta zateći uglavnom mesna jela - pečenke i janjetinu, a i Estremadura se proslavila suhomesnatim proizvodima od svinjetine (slanina, šunka, kobasice chorizo).
Kanarski otoci nude sasvim specifičnu kuhinju, a od specijaliteta se ističe gofio, kruh od popečenih žitarica ispečen u obliku lopte, jela od mahunarki, tropsko voće i mojos, ljuti umaci s paprikom i korijanderom.
|
_________________ *"...~ I hear it all the time...the sound of missing you ~..."* |
|
|
|
|
cezar1071944 Glas mog anđela
|
Datum registracije: 11 Mar 2008 Poruke: 20385 Mesto: Ni na nebu,ni na zemlji...
|
|
Gaspaćo, hladna supa za tropske dane
Pripremite ovu osvežavajuću supu i uživajte u autentičnom ukusu Španije...
Potrebni sastojci:
1 kg paradajza
2 kašike sirćeta ( jabukovog ili vinskog)
1 čen belog luka
1 do 2 zelene paprike
1 krastavc
5 kašika maslinovog ulja
so
biber
Priprema:
Iseckati sve namirnice i staviti u blender. Ako nemate blender možete koristiti i štapni mikser. Izmiksirajte sve namirnice, zatim dodajte so i biber po ukusu. U zavisnosti od toga koju gustinu želite da dobijete možete sipari jednu do dve čaše vode. Sve lepo promešajte i dobro ohladite pre serviranja.
Napomena: ukoliko volite ljuto, u supu možete dodati i par kapi tabasko sosa.
|
_________________
Nađi me srcem.Voli me dušom.Čuvaj me razumom. |
|
|
|
|
|
|
Vi ne možete otvarati nove teme u ovom forumu Vi ne možete odgovarati na teme u ovom forumu Vi ne možete menjati Vaše poruke u ovom forumu Vi ne možete brisati Vaše poruke u ovom forumu Vi ne možete glasati u anketama u ovom forumu Vi ne možete postavljati fajlove u ovom forumu Vi ne možete preuzeti fajlove sa ovog foruma
|
|