Tigrovi...

anabila · Upućeni član

marko nema na cemu..

sta rade opcenito zivotinjama u zoo vrtovima je strava.

***malena*** · Početnik Domaćeg.de

Najlepše životinje na svetu. . .

Igorhandball13 · Početnik Domaćeg.de

Najlepsa zivotinja 100000000% bravo za temu !!![B]
Uvek sam zeleo da imam jednog !!!
Ako bog da samo da skupim para pa ce mo da se igramo sa njim Smile

Mada sam cu da sada ljudi masovno ih kupuji i daju im inekcije da zaustave rast !!! Pa ostanu na velicini nekog veceg psa Smile

Moj kum ga je uzeo pre jedno 3 meseca ma zakon je !!!
[B]

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Na području od močvara Sundarbansa do podnožja Himalaja boravi životinja koja izaziva strahopoštovanje kod svih ostalih živih bića: [B]bengalski tigar - najmoćniji kopneni grabežljivac na Zemlji.[/B]

Životna okolina bengalskih tigrova

Sundarbans je močvarno područje mangrova uz Bengalski zaljev koje se prostire unutar prostranih delti četiriju moćnih himalajskih rijeka. Najbliži grad je Kalkuta.Na tom području živi najveća preostala populacija bengalskih tigrova u divljini - oko 500 jedinki živi na kopnu i u vodi , u močvarama i na otočićima. Tigrovi su izvrsni plivači - u području Sundarbans plivaju i do 6 km od otoka do otoka snažno zamahujući nogama na tzv. "pseći način". U vodi su svoji na svome - bilo da se radi o potjeri za plijenom ili tek želji da se osvježe.

IZVAN AZIJE

Ako je lav kralj životinja, tigar je car čije se prostranstvo proteže od Indije do istočne Kine te indonezijskog otoka Sumatre na jugu. Govorimo li o tigru kao vrsti, možemo zaključiti da su ove životinje u prošlosti obitavale na puno većem području, koje se prostiralo sve do sjevernih tajgi Dalekog istoka te Indije. Na žalost, to veliko područje danas je razdijeljeno na više manje cjelina. Njegova je razdioba dijelom uzrokovana geografskim značajkama kao što su planine, pustinje i mora, a sve više i djelovanjem čovjeka koji je krčenjem šume i naseljavaljem suzio nekadašnje tigrovo carstvo.

Sedmorica veličanstvenih

Do prije tridesetak godina, uz bengalskog, postojalo je još sedam podvrsta tigrova. Laiku bi se podvrste mogle učiniti sličnima, no među tigrovima postoje manje razlike u veličini i uzorku krzna. Te razlike, koje su s vremenom postale sve naglašenije, posljedica su razmnožavanja jedinki unutar međusobno gotovo potpuno izolovanih populacija. Tako mjesto staništa, više nego fizičke karakteristike, definišu porodicu tigrova.

Jeste li znali
Divlji tigrovi

Većinu od oko 5.000 slobodnih tigrova na svijetu čine bengalski tigrovi: njih 3.500-4.500 još uvijek živi u potpunoj divljini, od čega više od 80 posto boravi unutar granica Indije. Ostatak čine manje populacije raspršene po susjednim državama: Butanu, Bangladešu , Mijanmaru i Nepalu.

Stanište i plijen

SAVRŠENA KAMUFLAŽA

Bengalski tigar prilagodljiva je mačka koja boravi na različitim staništima, od područja vidokih trava, močvara i obalnih mangrovih šuma do listopadnih šuma i džungli. Njihove osnovne životne potrebe podrazumijevaju dovoljnu količinu plijena i gustu vegetaciju potrebnu za vrijebanje.

Sitniji ali opak

Sundarbanske močvare pružaju prirodnu zaštitu od ljudi. Tamošnji tigrovi su nešto manji i mršaviji od ostalih tigrova što se pripisuje učestalom plivanju i nešto manjoj količini plijena od one koja je dostupna drugim populacijama tigrova

Jeste li znali
Dobro skriven

Prugasti uzorak na krznu osigurava tigru savršenu kamuflažu u različitim staništima. Crne okomite pruge raščlanjuju njegovu pojavu, stoga ga je teško opaziti dok se kreće po osunčanim i sjenovitim dijelovima šuma, livada i trskom obraslih močvara.

Staništa bengalskog tigra

- Šume četinjača koje ga dobro skrivaju svojom gustoćom. ali i šume koje obuhvaćaju ljudska naselja
- Tropske i kišne šume, njihovo krčenje u svrhu širenja poljoprivrednih zemljišta ozbiljno ugrožava tigrov opstanak
- Planine, visoravni i kamenite strmine na kojima glavnu poteškoću predstavlja slaba dostupnost lovine
- Priobalne mangrove močvare; iznad i ispod razine vode.

Najčešća lovina

Tigrovi love veliki broj životinjskih vrsta, no omiljen im je lov na papkare kao što su jeleni, antilope i divlja goveda. Na području Sundarbansa veći udio tigrove prehrane čine divlje svinje, no omiljen im je plijen i jelen, kao što je sambar i axis. Na ostalim područjima tigrovi love čak i gaure - velika goveda koja mogu da teže i do jedne tone.

Ne propustite
Močvarno stanište

Sundarbanske močvare u Bengalskom zaljevu tigru pružaju prirodnu zaštitu od čovjeka. Lokalno stanovništvo vjeruje da je pijenje bočate (poluslane) vode izmjenilo tigrov metabolizam zbog čega mu se omililo i ljudsko meso.

Porodično stablo

TIGAR, TIGAR

Poput ostalih mačaka i tigar je potomak izumrle skupine šumskih životinja sličnih kunama, nalik na ine odentificirane iz fosilnih ostataka koje su pripadale porodici Miacidae. Te su životinje živjele u razdoblju krede prije otprilike 60 miliona godina. Bili su prvi pravi nesojedi i bliski srodnici današnjih vrsta iz porodiceFelidae
Pripadnici porodice mačaka najkrvoločnija su skupina mesojeda. Njihova gipka, moćna tijela prilagođena su za nečujno vrijebanje i hvatanje plijena. Oštrim zubima probadaju i doslovno režu mekano meso. Za razliku od biljojeda, mačke nemaju pljosnate kutnjake za usitnjavanje mesa i kostiju.

Bliski rođaci

Predstavnici porodice mačaka,Felidae, međusobno su vrlo slični, stoga ih je teško kvalificirati. U nekim uslovima, na primjer u zatvoreništvu, može doći do ukrštanja različitih vrsta.
Najbliži živi rođak je južnoamerički jaguar. prirodnjaci su do sada opisali osam podvrsta tigra, a mežu njma se kaspijski, javanski i balijski tigar smatraju odnedavno izumrlima.

Jeste li znali
Tigar iz bajke
Smilodon, poznatiji kao sabljozubi tigar, zapravo nije bio ni tigar niti prava mačka. Pripadao je skupini mesojeda iz porodice Nimravidae koji su Zemljom lutali prije 1,6 miliona godina, a izumrli su tokom poslednjeg ledenog doba, prije 11 hiljada godina.

Obilježja vrste

MOĆ I ELEGANCIJA

Tigar je najveća mačka. Tijelo mu je građeno tako da osigurava više snage nego brzine, s dubokim prsnim košem u kojem se nalaze velika pluća. Noge su mu relativno kratke, no vrlo mišićave. Zahvaljujući dugačkom uskom trupu kroz šumu se kreće elegantno i gotovo nečujno, bez obzira na svoju veličinu. Glava je velika, a čvrsta i široka njuška daje čeljustima maksimalnu snagu.

Ne propustite
Izvrsna osjetila

Tigar ima oštar vid. u mraku vidi čak šest puta bolje od čovjeka. Njegov je sluh izoštren, a i njuh mu je vrlo dobro razvijen. Osjet mirisa služi mu za pronalazak plijena ali i za sporazumijevanje sa drugim tigrovima, budući da se međusobno razlikuju po mirisu. Mirisom označavaju i svoju teritoriju.
Bijela tačka iza ušiju, tigrovima služe za međusobno prepoznavanje u tami džungle.
Tigar može oboriti plijen samo jednim udarcem svoje velike šape. Smrtonosnu oštrinu zakrivljnih kandži održava uvlaćeći ih u šape kada mu nisu potrebne.

Činjenice i brojevi

STATUS kritično ugrožen
NAČIN ŽIVOTA samotnjak
DUŽINA 1,4 - 2,8 m
DUŽINA REPA 60 cm - 1 m
VISINA U RAMENIMA 90 cm - 1 m
TEŽINA do 220 kg
POLNA ZRELOST ženka: 3-4-god; mužjak: 4-5 gog.
TRAJANJE GRAVIDNOSTI 95 - 112 dana
RAZDOBLJE PARENJA od novembra do aprila
BROJ MLADUNČADI 1-6 (obično 3 ili 4 )
INTERVAL MEĐU LEGLIMA 2 -2,5 godine
PREHRANA jeleni, bivoli, gauri, antilope, svinje, majmuni
ŽIVOTNI VIJEK zatočen 25 ili više godine, u divljini rijetko više
od 13 godina
SMRTNOST MLADIH visoka- 60% ugiba u prva 3 mjeseca života

[Edit by *Mayche*: Spojeno sa vec postojecom temom o Tigrovima]

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Hvatanje plijena
TIHI LOVAC

Kao i sve ostale vrste tigrova, bengalski tigar lovi sam, pri čemu se najviše oslanja na sposobnost neprimjetnog prikradanja i vrebanja kako bi naknadno zaskočio žrtvu. vrlo je snažan te je sposoban savladati i životinje veće i od sebe, iako u Sundarbasu rijetko nailazi na lovinu takve veličine.
Napad uglavnom započinje laganim šunjanjem prema žrtvi kroz gusto rastinje. Tigar se tada kreće tako tiho da žrtva, čak i ako ga nanjuši, nije u stanju zaključiti iz kojeg će smijera biti napadnuta.

Smrtne muke

Tigar napada žrtvu sa udaljenosti od dvadesetak metara. Tu razdaljinu pređe u samo tri ili četiri skoka. Na žrtvu skače postrance te je odmah obara na tlo.
Tigrovi obično ubijaju svoj plijen ugrizom u vrat (lomeći mu kičmu), a veću životinju savladavaju čvrstim i dugim ugrizom koji naposljetku rezultira smrću gušenjem.
Lovinu zatim odvuku u zaklon, a meso koje ne pojedu, odmah pažljivo sakriju za kasnije.

Ne propustite
Opuštena gozba

Odrasli mužjak bengalskog tigra može u jednom obroku pojesti i do 40 kilograma mesa. Tigar najčešće pusti lovinu da odleži neko vrijeme jer mu je lakše tako rastrgati meso, Međutim, uvijek postoji mogućnost da se, prije nego se tigar vrati, njegovim plijenom pogoste divlje svinje, psi ili hijene.

Tigar štetočina

Najveći problem za tigrove predstavljaju starost i ozljede, posebno za mužjake samotnjake koji se natječu sa mlađim, jačim jedinkama, da bi osigurali egzistenciju. Neki se od njih sele na same rubove lovišta tako da ponekad postaju štetočine napadajući "lak" plijen, odnosno domaće životinje, a ponekad čak i ljude, sve kako bi preživjeli.

Životni ciklus:odrasla dob
SAMOTNJAČKI ŽIVOT

Tigrovi su samotnjaci. Odrasle jedinke žive na precizno razgraničenim teritorijama koji se obično ne preklapaju sa teritorijama drugih tigrova istog pola. Veličina teritorija ženki tigrova ovisi o kvaliteti staništa i dopustnosi lovine, one će prisvojiti samo onu površinu koja osigurava dovoljan ulov za prehranu porodice.
Mužjaci zauzimaju veće površine koje se preklapaju s teritorijama tri do četiri ženke. Tako mnogi mužjaci, pogotovo mlađi, mogu ostati bez vlastitog teritorija. Oni su osuđeni na usamljenički život te redovito prolaze teritorijama drugih mužjaka izbjegavajući sukobe.

Odbrana teritorije

Tigrovi oba pola nadziru svoje područje i obilježavaju ga mirisom i drugim oznakama na raznim mjestima. Takvim postupcima uspješno odvraćaju ostale tigrove od pokušaja naseljavanja na njihovim obilježenim teritorijama.

Ne propustite
Mužjaci samotnjaci

Mužjaci postaju polno zreli u dobi od 4-5 godina i tada napuštaju okrilje porodice kako bi pronašli vlastiti teritorij kojega će obilježiti mirisom urina i tragivima kandži na stablima. Dominantni mužjak sposoban je zauzeti područje veličine 40 km2 te zasnovati nekoliko porodica prije starosti

Osobne oznake
Obilježavanje teritorije

Tigar se služi vlastitim urinom i izmetom kao efikasnim mjerama odbijanja pripadnika iste vrste. Te se oznake razlikuju kod svake životinje pojedinačno. Grebanjem stabla ostavljaju istovremeno i vizuelni i mirisni trag, a mirise proizvode žlijezde smješteme među tigrovim prstima. Ako se mirisni tragovi redovito ne obnavljaju , ostali tigrovi to shvataju kao znak da je područje napušteno te ga nastoje prisvojiti.

Životni ciklus:udvaranje i parenje
KRATAK SUSRET

Ženke tigra su "sezonski poliestrične" što znači da su plodne nekoliko puta tokom sijele godine,
Odrasla tigrica obično je plodna tri do šest dana svakih tri do devet sedmica u razdoblju od novembra - aprila - sve dok ne dođe do uspješnog parenja ili dok razdoblju parenja ne dođe kraj. Svoju spremnost za parenje mužjacima će objaviti rikom i obilježavanjem teritorija urinom posebnog mirisa.

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

Tigrovi su jako lepe zivotinje, ne bas pitome, al lepe. Mene je njih malo strah, iz ociglednih razloga, al nemam problem sa tim da ih gledam na tvu ili slikama. Smile

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Blizu kuće

Mužjak nadzire stanje svih ženki koje žive unutar njegovog područja, pa se obično uspije na vrijeme pariti sa njima. Može se dogoditi da naiđe i drugi nužjak i pokuša izazvati tigra - domaćina. Tigrovi poštuju pravo prednosti pa tigar - domaćin gotovo uvijek uspije otjerati pridošlicu sa svog teritorija. Borbe oko ženke su rijetke. Mnogo češće su borbe između ženki i novopridošlih mužjaka.
Nakon uspješnog parenja, ženka neće biti plodna sve dok joj mladi ne budu stari godinu i pol do tri godine, odnosno dok ne ovladaju vještinama neophodnim za samostalan život.

Jeste li znali
Opasni očevi

Jedna od glavnih opasnosti za mladunčad je napad odraslog mužjaka koji može poubijati mladunčad kako bi ženka ponovo postala plodna i začela s njim novo leglo. Zato su ženke sa mladima izuzetno neprijateljski raspoložene prema nepoznatim mužjacima.

Jeste li znali
Zaigrano parenje

Tigrovo je parenje i udvaranje prilično glasno. Životinje najprije moraju savladati svoj urođeni otpor prema druženju. Ta je faza puna režanja i rike. Nakon određenog vremena, ženka dopušta mužjaku da joj se približi te se par počinje trljati i igrati. Na kraju ženka liježe na trbuh i dozvoljava mužjaku da se popne na nju. Parenje traje oko pola minute te se često ponavlja - pedeset i više puta na dan, ponekad tokom više dana zaredom.

Životni ciklus: podizanje mladunčadi
MAJKA PRIRODA

Tigrica u jednom leglu može imati do šestoro mladunčadi, no najčešće ih ima troje ili četvoro. Između majke i mladunčadi razvija se snažna veza. Mužjake uglavnom ne zanima podizanje vlastitog potomstva, stoga svu brigu oko njih preuzima majka. Mladunčad je ovisna o njezinu mlijeku najmanje tri mjeseca.
U tom razdoblju majka neprestano lovi kako bi preživjela, ali to može biti vrlo naporno jer je zaigrana i vesela mladunčad slijedi u stopu.Tokom njezinih odlazaka u lov mladunčad je vrlo ranjiva te tako lako postaje plijenom agresivnih tigrova i drugih grabežljivaca.

Obuka za ubijanje

Mladunčad se počne zanimati za meso već u dobi od dva mjeseca. Nekoliko mjeseci kasnije, majka ih počinje poučavati lovačkim vještinama. Na primjer, baci im savladani plijen kojeg trebaju usmrtiti.
U pravi se lov tigrovi upuštaju u dobi od jedne godine, no najmanje još godinu dana ostaju pod majčinim brižnim nadzorom. Potom, tigrovi se prirodno rasprše ili ih otjera sama majka kada započne pripreme za novi okot.

Jeste li znali
Ostati ili otići?

Mlade se tigrice često nastane blizu majke, a ponekad čak zauzmu i dio njihovog teritorija, Mladi se mužjaci ipak odlučuju na nešto dalji put. Potraga za vlastitim teritorijem može potrajati nekoliko godina, a neki se nikada i ne uspiju skrasiti na jednom mjestu.

Suživot sa ljudima
ŽIVOT TIGROVA VISI O NITI

Poslednjih stotinjak godina, tokom kojih su ljudi hladnokrvno lovili bengalske tigrove broj primjeraka smanjio se sa 100.000 sa početka prošlog stoljeća na otprilike 4.000. Godine 1972. Svjetski fond za prirodu (WWF) u saradnji sa indijskom vladom započeo je sa realizacijom Tigar. Osnovano je više od 40 rezervata i od tada je bengalski tigar strogo zaštićn, a uskoro je uslijedila i zabrana trgovine svim tigrovim prerađevinama.

Nestalno primirje

Odnos čovjeka i tigra na prenaseljenom Indijskom potkontinentu i danas je problematičan budući da poljoprivrednici i ribari sve dublje prodiru na tigrova staništa, Zbog učestalih napada na ljude koje obično izvedu ranjeni ili razjareni i izgladnjeli tigrovi, ove životinje ne mogu se osloboditi oznake "ljudoždera". U završnici, njihova sigurnost prvenstveno ovisi o očuvanju netaknutih, nedostupnih predjela poput Sundarbansa.
Na području Sundarbansa tigrovi godišnje usmrte stotinjak ljudi. Obično je riječ o ribarima koje siromaštvo tjera da zanemare opasnost ribareći na obalama rijeka. No, nema dokaza da tigrovi daju prednost čovjeku pred drugim plijenom - svoje žrtve rijetko pojedu do kraja.

Neobična vrsta

Slučajnim ukrštanjem tigriva i lavova u zatočeništvu nastala su dva fantastična bića , dva hibrida.
Potomak lava "liger" ima lavlju grivu i tigrove pruge. Tijelo mu je dugačko preko tri metra i može trčati 80 km na sat. Tigrov potomak "tigon" je manji.

Double Hearts · Love Sucks

pre neki dan sam se uplasio kad sam video ogromnog ogromnog plisanog tigra.... tako je realno izgledao kad sam ga iznenada video... vrisnuo sam i svi su buljili...

aaaaaaa nisam zenskoooooo Laughing

gkukolj · **-tončica-palončica-**

GEPARDI

Gepard je veliki pas preobučen u mačka. Ima otmjeno i samostalno
držanje kao mačak, a blag pogled, vjernost i privrženost gospodaru kao pas, pa mi je bilo teško u koju ga kategoriju životinja staviti, ali kako je to ipak divlja životinje, za sada ga neka, ovdje među divljim mačkama, pa ako moderatori smatraju da im tu nije mjesto, neka ga slobodno prebace di misle da spada.
Kada se upozna sa čovjekom, možete biti sigurni da mu neće nanijeti nikakvo zlo i nikada: i pri najrazuzdanijoj igri on će se uvijek na vrijeme uzdržati da ne pozlijedi gospodara i svog prijatelja zubima ili kandžama.

SVOJSTVA I ODLIKE

Površno posmatrajući pjegastu dlaku i veličinu geparda , čovjek ga lako može zamijeniti sa leopardom - jer ima vitko tijelo kao leopard i ista je rasta. I zaista, dugačak je od metar i osamdeset centimetara do dva metra i deset centimetara, uključujući i rep koji nikada nije kraći od sedamdeset i pet centimatara, do kičme je visok od sedamdeset do devedeset centimatara, a njegova težina iznosi od četrdeset do šezdeset kilograma.

Međutim, ako proučimo geparda pažljivije, odmah ćemo otkriti koliko se razlikuje od zvijeri koja mu je u rodu: glava mu je manja i okruglija nego u leoparda, uši kraće i oblije, oči veće. Na prednjoj strani njuške ističu se dvije crne pruge koje se od unutrašnjih uglova očiju spuštaju do usana.
I dlaka mu je drugačija.: kratka je i glatka po cijelom tijelu, dok je na zatiljku nešto duža obrazujući nekakvu grivicu. Naročito se razlikuju pjege, u leoparda su veoma raznolike, na leđima raspoređene u obliku ruže, te čas liče na prstenje, čas na petlje sa debelom tačkom u sredini, kod geparda, međutim, sve su pjege pune i podjednako raspoređene.

Kratak vrat povezuje gepardu glavu sa mršavim i vitkim tijelom. Trbuh mu je veoma uvučen, kao u hrtova. Noge veoma dugačke, gipke i mišićave. To su noge velikog trkača. Kandže kojima su noge naoružane, gepard ne može da uvuče, jer su za to određeni mišići upola zakržljali te namaju dovoljno snage. Kada hoda, gepard staje na kandže, i zato mu se one troše. Korak mu je širi nego u leoparda. Kada trči takođe liči na hrta, jer pri skoku grabi zadnjim nogama ispred prednjih. Može da trči veoma brzo, zahvaljujući svojoj snažnoj ali lakanoj muskulaturi, pa dugačkim nogama i ispruženim kandžama dobro grabi po tlu.

Gepard je u stvari najbrži kopneni sisar; u trčanju razvija brzinu od stotinu do stotinu i dvadeset kilometara na sat!

Kod njega su sva čula veoma razvijena: naročito raspolaže visokom inteligencijom koja ga, uz snagu i brzinu, čini jednim od najopasnijih neprijatelja gazela i antilopa.

GEPARD I DRUGE ŽIVOTINJE

Za razliku od drugih životinja, mačaka, koje traže hranu u sumrak i noću, gepard lovi uslijed bijela dana.
Od svih životinja najviše voli antilope i gazele, ali ipak ne prezire ni manje životinje, kao ptice i glodavce. Rijetko će napasti domaće životinje.

Na skrivenom mjestu očekuje žrtvu. Čim je opazi ili osjeti, trudi se da joj se približi puzeći, a zatim je goni kao pas. Nema te žrtve koja mu može pobjeći. Kada je stigne, poslednjim skokom hvata je za noge, obara je na zemlju i odmah zakolje i rastrgne.

Uprkos osobinama grabljivca, gepard ne spada među sasvim divlje i okrutne mesoždere. Nikada ne ubija iz tek pukog zadovoljstva, nego samo da sebi nabavi potrebnu hranu. Kada je sit, više i ne treba niti traži plijen, nego odgađa lov za sutradan, odnosno kada izgladni.

Gepard nema mnogo opasnih neprijatelja, jer ne dopušta da lako bude zatečen; čak i kada se odmara on će pred iznenadnom opasnošću reagovati munjevito, preuzeće inicijativu i boriće se svim mogućim sredstvima.
Pripitomljen, zabavlja se goneći ovce, koze i magarce, ali im ne nanosi nikakvo zlo. Međuti, mada ga porede sa mačkama i psima po ponašanju, njih ne trpi i odmah ih napada.

GDJE ŽIVE GEPARDI

S azijskog kontinenta gepard se raširio i po Africi. Danas živi od Alžira do Egipta, od Etiopije do Transvala. U Aziji ga nalazimo po Arabiji, Iranu, Siriji i u kontinentalnom dijelu Indije.
Stanište mu je u prostranim ravnicama sa rijetkim drvećem, gdje može da ispolji sve svoje lovačke i trkačke vještine.
U indiji ima geparda i po krševitim predjelima gdje je veoma lako da se žrtva napadne iz zasjede.

ZANIMLJIVOSTI

Gepard uopšte ne umije da se penje. Kada želi da nešto zgrabi, nešto što stoji na nekom višem mjestu, on to pokušava skokovima, ako što to čini pas.

Prije nego što će napasti žrtvu, oštri kandže stružući njima po kori stabla. Mongolski su vladari smatrali geparde luksuznim životinjama pa su ih koristili u lovu i po hiljadu odjednom.

Postoji pretpostavka da je Marko Polo prvi otkrio te "stepske trkače". "Leopardi" koje je on uočio kad trče iza mongolskih konjanika lovaca, bili su zapravo gepardi. Međutim, postoji jedan još stariji podatak o gepardima, stariji čitavih trinaest vijekova, a potiče od grčkog istoričara Diodora (I vijek prije naše ere). U svojoj knjizi o Etiopiji, on ovako opisuje geparda: "Po vitkosti i gracioznosti tijela takozvani kepos može se uporediti sa lijepim hrtom; po njušci je sličan lavu, a po ostalom izgledu panteru, osim iz profila, u čemu lići na gazelu."

GEPARD I ČOVJEK

Čovjek je još u antičko diba cijenio gepardovu lukavost i okretnost pa je te osobine pokušavao i iskoristiti. Egipćani su ga prvi počeli iskorištavati i pripitomljavati koko bi ga koristili za lov. U Persiji, Indiji i Mongoliji, lov pomoću geparda cijenio se koliko i lov pomoću sokolova. I danas se takav lov vrši u Iranu i mongoliji.

Pošto ga ulove i ukrote , gaparda prvo nauče da napada punjene životinje, a da ih pri tom ne rastrgne. Zatim mu uviju glavu i odvode u lovno područje.Često su ga dovodili na konju, posađena na jastuk, iza jahača. Kada lovci naiđu na divljač, oni mu skinu kapuljaču, puste ga sa lanca i nahuškaju ga. Čim opazi žrtvu, gepard je napadne; za tili čas baci se na nju i obori je. Zatim strpljivo sačeka da lovac stigne. Za nagradu, zadovoljava se komadom mesa ili krvlju žrtve.
U Indiji dovedu geparda na lovno područje u kolima jer smatraju da će se antilopama i gazelama lakše približiti kola nego ljudi.
danas se lov sa gepardom više ne sprovodi tako naveliko jer se smatra i suviše skupim.

Gepard ne napada čovjeka. Ako ga sretne, više voli da pobjegne nego da nasrne na njega. Lov na geparda nije lak, jer se on koristi svim svojim lukavstvima da izbjegne omče i zamke. Međutim, kad je već ulovljen i kad se uvjeri da ne može da pobjegne, miri se sa sudbinom pa se s vremenom sprijatelji sa svojim čuvarima. Ali, ne može dugo da živi u zoološkom vrtu, jer ne podnosi ograničen prostor kaveza. Poslije godinu dana zarobljeništva postaje jako razdražljiv, melanholičan, nesrećan i brzo ugine. Osim toga, uopšte ne podnosi zimu i hladnoću.

Uhvaćeno mladunče geparda može vrlo lako da se odgaji, kao neko psetance. Može da se vodi na kaišu, dopušta čak i stranim osobama da mu priđu i da ga maze i miluju. Naročito je privržen gospodaru koga će svuda da prati drage volje, iskazujući mu vijernost koja je zaista rijetka i nesvojstvena njegovom rodu. Često nepomično stoji, pa prede kao mačka i gleda u daljinu ukočenim i odsutnim pogledom. U takvim trenucima mogu mu mirno, ispred nosa, prolaziti i kkoši i miševi i golubovi, a da mu uopšte ne padne na pamet da ih zgrabi zubima.

PORODICA

Mali gepardi se kote jednom godišnje, i to dvoje do petoro, na dobro skrivenom mjestu, usred najgušće šikare.
Kada navrše otprilike šest mjeseci prestaju da sisaju, ali se još prije toga hrane i mesom i prate majku u lov. Na otvorenom terenu počinje njihovo školovanje.
Nauče koliko treba da leže pritajeni, a da se pri tome ne maknu, kako će puziti zmijskim i lakim pokretima, a ukočiti se u mjestu kad vođa čopora podigne glavu i gleda unaokolo.
Uz pomoć majke napadaju prve žrtve, male životinje, a zatim, što više rastu i postaju brži, počinju da gone i da obaraju sve krupniju divljač.
U svojoj prirodnoj sredini gepardi žive i do dvadeset godina.

gkukolj · **-tončica-palončica-**

Amurski tigar - nevidljivi stanar tajge

Vidjeti ga u divljini pravi je izazov. Samo tragovi - otisci šapa, ostaci neke ulovljene zvijeri, dlaka na kori drveta - ukazuju da je bio tu. Vjeruje se da ove velike mačke broje između 400 i 500 jedinki.

Na dvanaset sati vožnje sjeverno od univerzitetskog grada Vladivostoka, prijestonice Primorskog kraja i najvećeg grada Dalekoistočnog okruga u Rusiji, nalazi se Ternej, malo priobalno mjesto s 4000 stanovnika. Smješteno je u uvali Japanskog mora, a u zaleđu mu je tajga, neobična, gusta šuma od mješavine suptropskih i četinarskih vrsta na kakvu se može neići samo u hladnim subpolarnim klimatskim uslovima. Tu temperatura rijetko kad pređe 14 stepeni, ali zato može da padne i do 50 stepeni ispod nule, kada se stvaraju ledene iglice i zadržavaju i na unutrašnjoj strani stakala u vozilu.
To je dom amurskog tigra Panthera tigris altaica, znanog i kao mandžurski, odnosno sibirski. Imena su vezana za kraj odakle potiče. Danas je ostao samo uz rijeku Amur. Tajgu dijeli sa leopardima, losovima, mrkim medvjedima, crvenim jelenima i vukovima, i po brojnosti je na repu kolone. Mogao bi da se sakupi u čopor od 400 do 500 jedinki. Tako vjeruju naučnici koji su u Terneju okupljeni oko projekta zaštite ovog tigra koji živi u nacionalnim parkovima Udaga i Šandi.
Iako naučnici često dolaze da bi pratili signale s predajnika koje su velikim mačkama odavno zakačili na tijelo, većinu nikada poslije toga nisu vidjeli. Amurski tigar je gotovo nevidljiv. Surovi uslovi prirode razvili su kod životinje niz odbrambenih mehanizama. Prvenstveno lukavstvo. Tigar se kreće brzo, a bezmalo nečujno. Samo tragovi - otisci šapa, ostaci neke ulovljene zvijeri, dlaka na kori drveta - ukazuju da je bio tu.
Ili na osnovu prikačenog odašiljača zaključuju kud se životinja kreće, koji plijen lovi i na koji način, kako se pari, u kakvom okruženju boravi. Ipak, većina zaposlenih u Zavodu za zaštitu divljih životinja u Rusiji, nikad nije vidjela tigra u prirodi. Neki mogu da se pohvale kako su jednu tigricu, kojoj su kao maloj ugradili čip odašiljač, za trinaest godina praćenja ukupno vidjeli petnaest minuta. Njihovo istraživanje gotovo da je rad u mraku, sve se zaključuje na neviđeno.
Ali i da nije tigrovog lukavstva, teško bi ga bilo uočiti u nepreglednom gustišu šumskog prostranstva. Krznom od žute i narandžaste do bijele boje, ukrašenim jedinstvenim crnim prugama debljine i do deset cantimetara, koje svojom različitošću svaku jedinku čine drugačijom, gotovo se stapa sa okolinom. Uz sve to, tek po jedan tigar živi na površini od jednog hektara šume.
Dolina parka Šandi jedna je od poslednjih oblasti u kojoj sječa šume nije dozvoljena i amurski tigar tu nalazi svoje utočište. Brojni tragovi šapa to potvrđuju, ali životinje nigdje na vidiku.
I u nacionalnom parku Udaga je slično. Vješto izbjegava zamke od plastičnih kablova koje naučnici postavljaju. Oko njih mogu da se nazru bezbrojni otisci šapa u blatu, a tek kada padne snijeg tragovi mogu da se vide i prate. Ali, kada temperatute padnu na deset stepeni ispod nule, praćenje prestaje jer bi, u slučaju da se životinja "prevari" i upadne u zamku, na tako niskoj temperaturi uhvaćena šapa mogla da joj se smrzne i da je trajno izgubi.
Za naučnike i samo saznanje da negdje u šumi stoji velika, lijepa i moćna zvijer i da se slobodno kreće znači mnogo. Samo da velike mačke opstanu. Rusija je odavno, još 1947. godine, donijela zakon o zabrani lova na tigrove, ali zbog izuzetno visoke cijene kostiju amurskog tigra koje se koriste u kineskoj i korejskoj narodnoj medicini krivolov nikad nije sasvim prestao.

* Amurski tigar ne voli vrućinu, svjetlost i vatru.
* Prostranstvo na kom živi toliko je da svaki mužjak nadgleda ogroman predio od čak 1600 kilometara.
* Broj amurskih tigrova sredinom 20. vijeka pao je na 50 primjeraka.
* Tokom 2005. godine broj preživjelih jedinki iznosio je između 428 i 502, ali je 2009. zabilježen pad od čak 40 odsto.
* Krivolov radi kineske narodne medicine svake godine odnese na desetine tigrova.
* U septembru 2010. godine u Vladivostoku će se održati skup predstavnika Rusije, Kine i Indije u cilju zaštite i očuvanja tigrova a povodom godine tigra u kineskom kalendaru.

Osnovni podaci

Ime - Panthera tigris altaica, amurski tigar, poznatiji je kao sibirski tigar, mada uopšte ne živi u Sibiru.

Težina - od 200-250 kilograma

Dužina i visina - oko 3,5 metara dugačak i doseže oko metar u visinu

Rasprostranjenost - danas može da se nađe samo na dalekom istoku Rusije, u veoma malom broju u Kini i Koreji. Sihote Alin Zapovednik veoma je važno prirodno područje za njegov opstanak.

Ishrana - hrani se krupnom divljači kao što su jeleni, losovi i divlje svinje. Dnevno mu je potreban obrok od deset kilograma mesa.

Razmnožavanje - polnu zrelost stiče s tri, četiri godine, bremenitost traje 105 do 108 dana, a na svet dolaze tri do četiri slepa mladunčeta.

Izvor: "Politikin zabavnik" 3044/2010

*Mayche* · **.:Lust Stained Despair:.**

BENGALSKI TIGAR

Bengalski tigar ili kraljevski bengalski tigar (Panthera tigris tigris) je podvrsta tigra koji živi u Bangladešu i indijskoj državi Zapadni Bengal, ali se može naći i u monsunskim šumama Butana, Burme, Nepala i Kine. Njegovo krzno je narandžasto-smeđe boje sa crnim prugama.

Fizičke osobine
Mužjaci bengalskog tigra su dugi od 2,7 m do 3,1 m i teški su od 150 do 220 kg. Maksimalna dužina njihove lobanje je od 329 mm do 378 mm. Prosečni mužjak tigra je dug oko 2,9 m i težak oko 190 kg.

Ženke bengalskog tigra su duge od 2,4 m do 2,65 m i teži od 100 do 150 kg. Maksimalna dužina lobanje ženki je od 275 mm do 311 mm. Prosečna ženka bengalskog tigra je duga 2,5 m i teška je 130 kg.

Bengalski tigrovi imaju najduže očnjake od svih mačaka, otprilike 10,16 cm kod velikih primeraka.

Ishrana i lov
Teritorija na kojoj lovi jedan tigar može da bude veća od 30 km² za jednog mužjaka. Tigrovi love pre svega noću, plen napadaju sa strane ili od pozadi. Najčešće napadaju mlade i stare životinje kaje pružaju manji otpor. Manje životinje ubijaju tako što ih ujedaju za vrat, a veće tako što ih ujedaju za grlo i guše ih. Njihovi glavni plenovi su divlje svinje, goveda i više vrsta jelena. Njihovi plenovi variraju od 30 do 300 kg.

Razmnožavanje
Bengalski tigrovi se najčešće razmnožavaju u proleće. Mužjak napušta svoju teritoriju i odlazi u teritoriju susedne ženke. Tokom tog perioda ženka je plodna samo tri do sedam dana. Posle parenja mužjak se vraća na svoju teritoriju i ne učestvuje u uzgajanju mladih. Petnaest nedelja kasnije ženka donosi na svet dva do četiri mladunčeta koji su slepi tokom prvih deset dana. Majka ih doji prvih osam nedelja, a zatim im donosi manje životinje da jedu. Sa šest meseci ona ih ostavlja same po nekoliko dana dok lovi, a kada malo porasto vodi ih sa sobom. Sa jedanaest meseci mogu sami da love, a sa šesnaest meseci su dovoljno jaki da bi napadali veće životinje. Mladi tigrovi ostaju sa svojom majkom dve do tri godine, dok ona ne postane ponovo spremna da se pari.

Populacija
1904. populacija bengalskih tigrova je iznosila 40.000 do 50.000 jedinki. 1972. njihov broj je pao na 1.850. Zahvaljujući programu za zaštitu, njihov broj se popeo na 4.000 1984. 2005. njihov broj je iznosio 4.580; od toga u Indiji 3.500 do 3.700 plus 332 u zološkim vrtovima, 300 do 440 u Bangladešu, 150 do 220 u Nepalu, 50 do 140 u Butanu, i 30 do 35 u Kini.