Lakota rečnik

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

P’ p’
p’é [p`'o] = američki brest
p‘ó [p`'o] - magla

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Ss
séčA ['set͡ʃa] = verovatno, možda, moguće, verovatno, moglo bi da bude
sí ['si] = stopalo
siŋkpȟé [sĩk'pˣe] = Bizamski pacov (Ondatra zibethicus)
siŋté [sĩ'te] = ptica
siŋtúpi [sĩ'tupi] = ptičji rep, repno perje kod ptice
skúya ['skuja] = biti sladak (o ukusu); biti slan
skúyeča ['skujet͡ʃa] = biti sladak (o ukusu - varijanta "skúya")
slolyÁ [slol'ja] = znati, biti upoznat, biti upozoren; imati iskustvo sa nečim (1s: slolwaye; 2s: slolyáye; 1p: slol’úŋyaŋpi)
sutáya [su'taja] = snažno, čvrsto
suŋǧíla [s̃uŋ'ʁila] = Lisica

S’ s’
s’a [s`a] = obično, redovno, često
s’eléčheča [s’e'let͡ʃʰet͡ʃa] = izgledati kao, biće da je... , deluje kao... , itd (kraće: s’e)

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Šš
šá ['ʃa] = biti crven (1 l.j. mašá)
šašá ['ʃa] = biti crven (za nežive objekte)
šaíč’iya [ʃa'it͡ʃija] = obući se svečano, skockati se; staviti ceremonijalnu odeću na sebe; staviti crvenu boju na lice; našminkati se; ukrasiti sebe u crvenu boju
ší ['ʃi] = narediti, zahtevati, reći nekom da uradi nešto (1s: waší, 1s: uŋšípi)
šíčA ['ʃit͡ʃa] = loš
šikšíča [ʃik'ʃit͡ʃa] = loši (množina za nežive objekte)
šiyó [ʃi'jo] = vrsta tetreba (Tymbapanuchus phasianellus)
škečátȟaŋka [ʃket͡ʃatˣãka] = vučica
škȟá ['ʃkʰa] = ali; iako; jošškhé ['ʃkʰe] = rečeno je, tako kažu, javljeno je (koristi se za izjave ili vesti koje nisu potvrđene)
šna [ʃna] = obično, uglavnom; redovno (38: 16)
šni [ʃni] = ne; negacija (kada se koristi u uzvičnim rečenicama, piše se "šní")
šuŋgwó'ilake [ʃũg'woʔilake] = radni konj
šúŋka ['ʃ̃uka] = pas
šúŋkawakȟáŋ ['ʃ̃ukawa'kˣ̃a] = konj, (šúŋka + wakȟáŋ = "čudesni pas")
šúŋšuŋikpísaŋ ['ʃũʃũik'pisã] = (donkey)

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Tt
táku ['taku] = šta; nešto
Táku eníčiyapi he? ['taku e'nit͡ʃijapi he] = Kako se zoveš?
takúyA [ta'kuja] = biti u srodstvu sa nekim, imati nekog za rođaka (1s: takúwaye, 1p: takúuŋyaŋpi)
takúŋl [ta'kũl] = nešto, išta, bilo šta
táŋwaŋkatúya ['tãwãka'tuja] = veoma visok
Taŋyáŋ [t̃a'j̃a] = Dobro
Taŋyáŋ ištíŋma yo/ye / po/pe = Dobro veče
Taŋyáŋ ománi yo/ye / po/pe = Srećan (dobar) put.
Taŋyáŋ yahípi (pl) [t̃a'j̃a ja'hi'pi] = Dobrodošli [Taŋyáŋ yahí (sg)]
Taŋyáŋ yaúŋ he? = Kako si? (bukvalno: Kako postojiš?)
tkȟá(š) ['tkˣa] = ali, samo, osim; bi, bi imao, bi trebao; umalo; obično (radio, bio)
toháŋ [to'hã] = Kad? (za događaje koji su se već desili u prošlosti); jednom, jednom davno, u prošlosti (u odnosu na stvarnu situaciju); za koliko dugo/daleko, dok, dogod; kadgod (u odnosu na prošla vremena)
toháŋl [to'hãl] = Kad? (buduće vreme ili za pretpostavljene događaje); kadgod
tóhaŋni ['tohãni] = nikad (koristi se uvek sa oznakom za negaciju: "šni" - znači, dupla negacija)
tókša ['tɔkʃa] = zdravo (pri odlasku), doviđenja, vozdra
Tókša akhé waŋčhíŋyaŋkiŋ kte; Tókša akhé = Zbogom
tókȟani ['tokˣani] = nikako, nemoguće, neizvodljivo
tókheȟči ['tokʰext͡ʃi] = adv. howsoever (41: 12)
tókheškhe ['tokʰeʃkʰe] = how (38: 23)
tókhel ['tokʰel] = kako, na koji način; nekako
Tókheškhe yaúŋ he? = Kako si? (bukvalno: kako si?)
Tókhi wániphika ní! ['tokʰi 'wanipʰika 'ni] = Srećno!
tókhi ['tokʰi] = bar da je...
tóna ['tona] = koliko
Toníktuha he? = Kako si?
tópa ['topa] = četiri
tukté [tuk'te] = koje, koji, bilo koji
Tukténitaŋhaŋ he? [tuk'tenit̃ah̃a he] = Odakle si?
tuktél [tuk'tel] = gde, na kom mestu; negde
tuktéktel [tuk'tektel] = ponekad, povremeno; ponegde, tamo i 'vamo
tuwá [tu'wa] = ko?, kome?; neko; individua, osoba (1s: matúwa)
tuwéni [tu'weni] = niko (1s: matúweni)
tuŋwáŋ [tũ'wã] = otvoriti oči, koristiti oči (ne u smislu slepila), biti u mogućnosti da se vidi, primeti (1s: watúŋwe, 1p: uŋtúŋwaŋpi)
túŋweni ['tũweni] = nikad

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Th th
theȟíla [tʰe'xila] = voleti, obožavati, smatrati dragim, obožavati nekog ili nešto; nešto veoma ceniti ili vrednovati (1s: thewáȟila, 1p: theúŋȟilapi)
theȟíkA [tʰe'xika] = težak za podneti, komplikovan, složen, grozan, užasan, tužan, tragičan; skup, vredan, vredonosan, redak, težak za naći (češće se koristi: theȟíȟikA [tʰe'xixika]) (1s: mathéȟike)
thí ['tʰi] = živeti negde, obitavati)
thiléhaŋyaŋg = živeti daleko, biti stranac
thiȟmúŋǧa [tʰix'mũʁa] = (kućna) muva (bukvalno: živeti + baciti kletvu na nekog)
thimáhel = (thí + mahél) unutar sobe/kuće, u okviru kolibe/kuće, u kući/kolibi
thiwáŋkal = izvan kolibe, van kolibe
thípi ['tʰipi] = kuća, "vigmam", stanište, boravište, zgrada, rezidencija; mesto gde živi grupa ljudi, rezervat, nečija otadžbina, država ("tipi" znači isto samo što je to sad arhaizam koji se pojavljuje u starim tekstovima i ponekad u govoru starijih); obitavati
thiwáhe [tʰi'wahe] = familija
thiyáta [thi'jata] = (kretanje) prema kući, prema zavičaju
thiyópa [thi'jopa] = vrata
thukí [tʰu'ki] = školjka

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Tȟ tȟ
tȟahú [tˣa'hu] = vrat
tȟáȟča ['tˣaxt͡ʃa] = jelen
tȟaló [tˣa'lo] = meso, sveže meso
tȟašúŋka [tˣa'ʃũka] = njegov/njen konj (1s: mitȟášuŋke)
tȟatȟáŋka [tˣa'tˣaka] = bufalo
tȟat’éčhaŋnuğa [tˣa't’et͡ʃʰãnuʁa] = vrsta biljke (liatris punctata)
tȟáwa ['tˣawa] = njegovo, njeno (uvek prati reč koju određuje; ne koristi se za neotuđive objekte - mada u novije vreme se to pravilo baš i ne poštuje); konj (u idiomima); nešto što pripada nekom (1s: mitȟáwa, 2s: nitȟáwa, 1p: uŋkítȟawapi)
tȟawáčhiŋ [tˣa'wat͡ʃʰĩ] = misao, rasuđivanje; razumevanje; volja, osećaj; (nečija) odluka
tȟawíču [tˣa'wit͡ʃu] = njegova žena
tȟažúška [tˣa'ʒuʃka] = mrav

tȟaŋíŋ [tˣ̃a'ĩ] = biti vidljiv, čujan, prikazati se, biti očigledan, biti primetljiv, manifestovati se, biti očigledan (1s: matȟáŋiŋ, 1p: uŋtȟáŋiŋpi)
tȟáŋkA ['tˣãka] = biti veliki, ogroman, značajan (npr. Veliki Štrumf); biti odrastao (1s: matȟáŋke, 2s: nitȟáŋka, 1p: uŋtȟáŋkapi)
tȟaŋkál [tˣã'kal] = napolju, van
tȟaŋkíŋkiŋyaŋ [tˣã'kĩkĩjã] = biti veliki, krupan (množina); biti važan, bitan (1s: matȟáŋkiŋyaŋ)
tȟaŋpá [tˣ̃a'pa] = vrsta bele breze

tȟokéya [tˣo'keja] = prvo, prvenstveno, na prvom mestu
tȟokȟála [tˣo'kˣala] = štene lisice, lisiče

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

T’ t’

t‘á ['t’a] = umreti, biti mrtav (ponekad i "onesvestiti se")
t’ekíyA [t’e'kija] = izazvati smrt nečeg u tuđem vlasništvu (1s: t’ewákiye, 1p: t’eúŋkiyapi)
t’élanuwé ['t’elanu'we] = vrsta guštera (Lacerta agilis)

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Uu
ú ['u] = dolaziti (1lj: waú; 1lm: uŋkúpi)
ukíyA (nezavršena radnja) = dolaziti , vraćati se, vraćati se kući
upí [u'pi] = donja ivica nečega
úta ['uta] = žir

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Uŋ uŋ

uŋ [ũ] = uz, sa; od (npr. "napravljeno od"); zato, jer, iz tog razloga
úŋ ['̃u] = biti, postojati, živeti (koristi se za živa bića) (1s: waúŋ, 1p: uŋk’úŋpi); koristiti (1s: múŋ, 1p: uŋk’úŋpi)
uŋčí [ũ't͡ʃi] = 1. moja baka; 2. baka sa majčine strane (sa očeve je "kȟuŋší"), ali ova upotreba polako prelazi u arhaizam; 3. obraćanje zemlji i njenim moćima u molitvama, molitvenim pesmama i ostalim ceremonijama
uŋmá [ũ'ma] = jedno od dvoje; drugo od dvoje, onaj drugi
úŋpA ['ũpa] = pušiti duvan (1s: múŋpe, 2s: núŋpe, 1p: uŋk’úŋpapi)
úŋši ['ũʃi] = siromašan (1s: úŋmaši)
úŋšila ['̃uʃila] = biti fin prema nekome, brinuti za nekog, biti milostiv prema nekome, osećati tugu ili saosećanje za nekim, žaliti nekog (1s: úŋšiwala, 1p: úŋšiuŋlapi)
úŋyaŋ ['̃uj̃a] = izgubiti, biti bez nečega; napustiti ili ostaviti nekog ili nešto (1s: waúŋble, 2s: yaúŋle, 1p: uŋk’úŋyaŋpi)
uŋžíŋžiŋtka [ũ'ʒĩʒĩtka] = ruža, divlja ruža; paradajs

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Ww
wačhí [wa't͡ʃʰi] = igrati, plesati (1s: wawáčhi. 1p: waúŋčhi)
waglí [wa'gli] = vratio sam se
wahóȟpi [wa'hoxpi] = gnezdo
wahúŋ [wa'hũ] = raniti se nožem (1s: wamíč’ihuŋ)
waíč’ihuŋ [wa'it͡ʃ’ihũ] = raniti se nožem (1s: wamíč’ihuŋ; vidi: wahúŋ)
wakíŋyaŋ [wa'kĩjã] = grmljavina; zagrmeti
waktáya [wak'taja] = nečija straža
wákhita ['wakʰita] = tražiti nešto (1s: wáwakhita)
wakȟáŋ [wa'kˣã] = imati svetu ili magičnu moć; biti svet ili duhovni; biti misteriozan, nerazumljiv; magičan
wakȟáŋkila [wa'kˣãkila] = smatrati nešto svetim ili nerazumljivim (1s: wakȟáŋwakila)
wakȟáŋyaŋ [wa'kˣãjã] = na sveti način, sveto, misteriozno, mistično; snažno, energično
wak’íŋ [wa'k’ĩ] = prtljag
wak’ú [wa'kʼu] = pokloniti nešto, davati poklone (1s: wawák’u, 1p: waúŋk’upi)
wamníyomni [wam'nijomni] = larva
waná [wa'na] = sada
wanákaš [wa'nakaʃ] = jako davno
wanáp’iŋ [wa'nap’ĩ] = ogrlica
wasé [wa'se] = crvena farba
wasó [wa'so] = seći konac ili kanap (1s: wawáso)
wasú [wa'su] = gräd, tuča, led (elementarna nepogoda)
wasúyA [wa'suja] = napraviti pravilo, običaj ili zakon (1s: wasúwaye)
waš’ákA [wa'ʃ’aka] = odseći konac ili kanap (1s: wawáso)
wašté [wa'ʃte] dobro, lepo (1s: mawášte, 1s: uŋwáštepi)
waúŋčhala [wa'ũt͡ʃʰala] = majmun
wayé [wa'je] = ići u lov (obično praćeno glagolom kretanja)
wazí [wa'zi] = bor (drvo)
waŋ [wã] = neodređeni član (realni, jednina)
Wáŋ! ['wã] = Pogledaj!, Alo!, Ovde! (izraz iznenađenja ili obraćanja pažnje - žene kažu "má); dozivanje ljudi sa daljine (izgovoreno veoma dugo); rečca na kraju rečenice koja označava iznenađenje ili, ako je odgovor na pitanje, označava da bi postavljač pitanja trebalo da zna odgovor)
wáŋ ['wã] = strela
waŋblí [wã'bli] = orao
wáŋčag ['w̃a͡tʃag]= odmah, smesta (90: 11)
waŋkáb [wã'kab] = iznad, preko
waŋkál [wã'kal] = (gore) iznad
waŋyáŋkA [wã'jãka] = videti nešto, sresti, pogledati (1s: waŋbláke, 1s: waŋúŋyaŋkapi)
waŋyéča [wã'jet͡ʃa] = svitac
waŋží [wã'ʒi] = jedan (broj); pojedinac; biti jedan od mnogih (hipotetički)
waŋžígži [wã'ʒigʒi] = drugačiji pojedinci; jedan po jedan
waŋžíla [wã'ʒila] = samo jedan
waŋžíni [wã'ʒini] = nijedan
wáŋžu ['wãʒu] = tobolac
wičhá(ša) [wi't͡ʃʰa(ʃa)] = čovek; muškarac; mužjak
wičháyažipa [wi't͡ʃʰajaʒipa] = osa; pčela
wičhíŋčala [wi'͡tʃʰ̃i͡tʃala] = devojčica
wičhóthi [wi't͡ʃʰotʰi] = selo, kamp, naselje
wičhówe [wi'͡tʃʰowe] = braća i sestre (od jednog ili oba roditelja)
wíkȟaŋ ['wikˣã] = kanap
winúȟča [wi'nuxt͡ʃa] = starica; nezvanično obraćanje nečijoj ženi ("matora"?)
wíŋyaŋ ['wĩjã] = žena
wíphi'ič’iyA ['wipʰiʔit͡ʃ’ija] = (wíphi) zadovoljiti se sa jelom (1s: wíphimič’iye, 1p: wíphiuŋkič’iyapi)
wíyuškiŋ ['wijuʃkĩ] = veseliti se, radovati se (1s: wíbluškiŋ, 1p: wíuŋyuškiŋpi)
wóahi ['woahi] = (wó + ahí) doneti hranu (1s: wóawahi, 1p: wóuŋhipi)
wókai ['wokai] = (wó + kaí) uzeti hranu za nekoga (1s: wówakahi, 1p: wóuŋkahipi)
wókheya ['wokʰeja] = koliba, sklonište, šator
wók’u ['wok’u] = (wó + k’ú) dati hranu nekom (1s: wówak’u, 1p: wóuŋk’upi)
wóosukhiye ['wo:sukʰije] = zakon, pravilo
wóotȟaŋiŋ ['wo:tˣãĩ]] = vesti, novosti
wóš’iŋ ['woʃ’ĩ] = vrsta žabe (eng. bullfrog)
wótA ['wota] = jesti (1s: wawáte, 1p: waúŋtapi)
wóyuha (yuhá) ['wojuha] = posed, imovina, dőbra, vlasništvo
wóyute ['wojute] = hrana

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Yy
yá ['ja] = otići tamo (1s: blá / blé, 1p: uŋkáyapi; buduće vreme: 1s: mní kte, 2s: ní kte, 3s: yíŋ kte)
yaȟtákA [jax'taka] ugristi, ujesti; držati nešto u zubima (1s: blaȟtáke, 2s: laȟtáke, 1p: uŋyáȟtakapi)
yámni ['jamni] = tri (broj)
yaŋká [jã'ka] = 1. sedeti; 2. biti (ili ostati) na jednom mestu; 3. biti, biti lociran (koristi se za nežive predmete, uglavnom sa ravnom osnovom ili loptastog ili kockastog oblika - ali ne za visoke uspravne predmete ili duge predmete koji su položeni) (1s: maŋké; 2s: naŋké; 1p: uŋyáŋkapi)
yé ['ye] = označava pristojnu molbu (pokreće iŋ-ablaut)
yeló [je'lo] = potvrđivanje koje izgovara muškarac (menja se u "weló" posle reči koje se završavaju na -o, -u, -uŋ; menja se u "ló" posle e-ablauta)
yuhá [ju'ha] = imati nešto, posedovati, biti vlasnik (samo za stvari koje se mogu oduzeti - vidi "yukȟÁŋ"); imati (sastanak ili ceremoniju); imati (ili držati) bebu; paziti na nešto; nositi nešto (1s: bluksé, 1p: uŋyúksapi)
yuhótȟuŋ [ju'hotˣũ] = rasplakati nekog upotrebom ruku (1s: bluhótȟuŋ, 1p: uŋyúhotȟuŋpi)
yuksá [juk'sa] = odseći nešto sa makazama; slomiti nešto rukama, požnjeti (1s: bluksé, 1p: uŋyúksapi)
yukȟÁŋ [ju'kˣ̃a] = imati nešto (samo za stvari koje se ne mogu otuđiti, npr.: za delove tela, rođake... - vidi "yuhá")
yupémni [ju'pemni] = zavrnuti nešto rukama (1s: blupémni, 1p: uŋyúpemnipi)
yuskítA [jus'kita] = čvrsto nešto vezati (1s: bluskíte, 1p: uŋyúskitapi)
yušlá [juʃ'la] = ogoliti neku površinu ili oćelaviti; iseći svu kosu; iščupati sve biljke (1s: blušlá, 1p: uŋyúšlapi)
yútA ['juta] = jesti nešto (1s: wáte, 2s: yáte, 1p: uŋyútapi)
yúzA ['juza] = uzeti nešto, zgrabiti (1s: blúze, 1p: uŋyúzapi)
yuŋkȟáŋ [jũ'kˣã] = (veznik) i...; i onda...

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Zz
zičá [zi'͡tʃa] = veverica
ziŋtkála [zĩ'tkala] = ptica
zuzéča [zu'zet͡ʃ a] = zmija