Da li citate Markiza de Sada?

Maryllas · Početnik Domaćeg.de

Ajmo ispocetka.
------------------------------------
Zivot i djelo Markiza de Sadea puni su kontradikcija. Njegovo ime postalo je simbol zlocudnosti, no spisak njegovih stvarnih zlocina ne sadrži ni jedno ubistvo. Draži su mu bili blasfemija, sodomija, mucenje i incest (istina, tek sa sister in law), što su, po nekima, strašniji od ubistva. I kao pisac imao je ponešto kafkijansku sudbinu: njegovo najvažnije djelo, 120 dana Sodome, publicirano je tek nakon njegove smrti, ostala važnija djela kao Justine, Juliette te Filozofija u budoaru objavljena su anonimno.

Iz njegove titule vidljivo je kako je u predrevolucionarnoj Francuskoj bio aristokrata, no nakon revolucije bio je tek obican gradjanin. Skoro trideset godina proveo je po zatvorima i ludnicama. Njegovo je djelo ponešto paradigmaticno za turbulentno vreme u kojem je živeo. Isto tako, Markiz je bio pripremljen od strane svojih prethodnika, poput Newtona stajao je na ramenima giganata.

Uzorni rodjak Markiz de Sade rodjen je drugog juna 1740. godine, a kršten je kao Donatien Alphonse Fran�ois. Otac mu je bio diplomata, klasno i seksualno liberalan: spavao je jednako sa raspusnim plemkinjama kao i s djecacima ulicarima. Majka je bila iz aristokratske no siromašne porodice: tiha i povucena osoba. Vec sa šest godina De Sadea ce poveriti rodjaku sveseniku - ocu Jacques Fran�oisu. Ne treba pomisliti da je ovde mladi De Sade živeo u cednijoj atmosferi. Svesenik je, naime, u isto vrijeme održavao odnose sa cetiri žene: dvije su bile majka i kcerka koje je smjestio u svoju kucu, zatim sa služavkom Marie kojoj je fiktivno udesio brak s nekim lokalnim mladicem, te naposljetku sa poznatom prostitutkom iz obližnjeg grada Bonnieux.

Frojdovsko-psihološke teorije o ranom djetinjstvu kao kljucnom periodu formiranja licnosti u slucaju De Sadea imaju zavidnu potporu. Kao desetogodišnjak De Sade se vraca u Pariz na školovanje, no, buduci loš ucenik, sa petnaest godina pridružit ce se kraljevskoj konjici, gdje ce služiti do svoje dvadeset druge godine i dogurati do cina kapetana. Nota izdana povodom njegovog napuštanje konjice opisuje ga kao poremecenog, no ekstremno hrabrog. Eksplicitno korištenje pridjeva poremecen ukazuje ustvari na nedisciplinirano ponašanje, stalne posjete bordelima i ogromne kockarske dugove.

Eladan · Odomaćeni član

Nisma čitao ništa od njega, i nemam nameru ako je verovati makar deliću onoga što piše u referencama...
Imam utisak da je on u jednom trenutku svog života prešao neku granicu i upao u neku vrstu poremećenosti, potrebe da iznova i iznova nekim verbalnim i mentalnim stimulacijama pothranjuje svoj libido koji mu je prerastao u nešto najvažnije u životu... Što pokazuje i njegov fizički kraj, tj. mesto na kojem je skončao... Meni je njega iskreno žao...

Maryllas · Početnik Domaćeg.de

Brak i perverzije Po povratku u gra�anski život De Sade je oženio Renee-Pelagie, k�erku pariškog sudije. No ve� pet mjeseci nakon vjen�anja zbiva se prvi perverzni vrhunac njegova života, �uvena afera Jeanne Testard. Markiz je, naime, unajmio dvadesetogodišnju prostitutku Jeanne Testard te joj je rekao kako je dokazao da Bog ne postoji. Opisao joj je kako je masturbirao u kalež, najgorim izrazima vrije�ao Boga i Gospu, te kako je u vaginu žene stavio dvije hostije da bi tokom penetracije govorio: "Ako si Bog, odbrani se." Nakon tog predavanja odveo je prostitutku u sobu punu brojnih bi�eva, gravira s krš�anskim temama te opscenih publikacija. Tu joj je �itao bezbožnu blasfemi�nu poeziju te od nje tražio da ga bi�uje sa cat-o'-nine-tails (doslovce: ma�ka sa devet repova, a ustvari pomorsko-historijski izraz za bi� sa devet krakova sa šiljcima na kraju) prije nego je sodomizira. Jeanne Testard je odbila ove ljubazne ponude i prijavila ga policiji. Ovaj put De Sade je izbjegao kaznu, no stekao je notornu reputaciju.
Nekoliko godina nakon ovog incidenta, na uskršnje jutro 1768. godine, De Sade �e na ulici sresti sredovje�nu prosjakinju Rose Keller i ponuditi joj da radi za njega kao služavka. Tek što ju je doveo u ku�u, gurnuo je u zamra�enu sobu, skinuo je, vezao za krevet i nemilosrdno bi�evao. Nakon toga joj je nožem na�inio rane na le�ima da bi u te rane kapao vosak. Po rije�ima nesretne prosjakinje, tokom tog grozomornog rituala doživio je orgazam te je podvriskivao veoma glasno i veoma strašno. Na kraju je nesretnica ipak uspjela pobje�i te ponovo prijaviti Markiza policiji. Ovaj put De Sade �e odležati sedam mjeseci te tako zapo�eti zavidnu karijeru zato�eništva (od 74 godine života oko 27 provest �e zatvoren). Blagost kazne može zahvaliti svojoj punici, koja mu je pomogla i kad je ostao nekažnjen u aferi Testard.

woland · Početnik Domaćeg.de

Zabluda je de Sadeova što je uporno govorio o nekakvom oslobađanju ili prirodi, kad je to oslobađanje jednako prirodno kao i niz tabua koje smo naslijedili tijekom istorije. Njegova istina je istina morala, koji je doduše uvijek moralan, ali nikad ne toliko da bi izbrisao istinu ljudskog tijela - jer je kao i sve ostalo i moral krojen prema mjeri ljudskog tijela. Tekstura književnih djela marquisa de Sadea teška je i mračna, ali kad se strasti ohlade njegovo djelo možemo sagledati i sa svjetlije strane, kao primjer izdvojene pozicije pisca

nastasenjka · **~daydreaming~**

Meni se zeludac okrenuo.
Ali pogledajte film "Quill" (Pero) o njegovim poslednjim danima.Odlican je...

Maryllas · Početnik Domaćeg.de

Nastavak

U vrijeme ovih zlo�ina supruga mu ra�a prvog sina, a nekoliko godina kasnije dobit �e najprije još jednog sina te k�erku. De Sade i njegov osobni sobar Latour unajmili su �etiri prostitutke 1772. godine, odveli ih u mali stan te priredili orgiju s bi�evanjem po "liga sistemu" (svako sa svakim). Žele�i posti�i afrodizija�ki efekat, De Sade je prostitutkama u jelo stavio špansku mušicu, no ovima je zbog prevelike doze izazvana tek mu�nina zbog koje su pomislile da su otrovane. U bijegu od policije De Sade odlazi u Italiju sa sobarom i Anom, sestrom svoje žene, koja je, dok je De Sade nije zaveo, živjela u strogoj religioznoj komuni. Markiz je u odsustvu osu�en na smrt. Njegova punica, raniji saveznik i zaštitnik, sada je zbog njegovog zavo�enja njezine druge �edne k�eri postala Markizova no�na mora.
Nakon što je povu�ena smrtna kazna, Markiz �e se vratiti ku�i, u svoj zamak u Provansi, odležati pet mjeseci da bi nakon toga u dva navrata u razmaku od godinu i pol u svom zamku organizirao za sebe prave hareme. Unajmljivao je poslugu od djevoj�ica i dje�aka starih petnaestak godina koriste�i ih u svrhe koje �itatelj može naslutiti. Otac jedne od služavki pokušat �e 1777. ubiti Markiza i on �e nakon toga pobje�i u Pariz. Tamo �e odmah biti uhapšen te �e narednih trinaest godina provesti u zato�eništvu.
Revolucija Zato�en u Bastilji, De Sade je odlu�io da iskoristi vrijeme u svrhu zadovoljavanja svoje davnašnje literarne ambicije. Još od rane mladosti bio je op�aran pozorištem i nadao se karijeri velikog dramskog pisca. Imao je izuzetno sitan rukopis te je pišu�i 120 dana Sodome, uspješno krio rukopis u �eliji. Po vlastitom svjedo�enju, svakodnevno se samozadovoljavao po nekoliko puta ujutro i uve�er. U julu 1789, nekoliko dana pred revoluciju, preba�en je iz Bastilje u ludnicu. Nije mogao ponijeti rukopis 120 dana Sodome, koji je 14. jula prilikom osvajanja Bastilje nestao da bi bio prona�en i objavljen tek 115 godina kasnije. De Sade �e napokon biti oslobo�en u aprilu 1790.
Bio je to drugi De Sade - izišao je iz zatvora debeo, �elav, impotentan i napušten od žene. Tako�er je od markiza postao tek obi�an gra�anin. Pišu�i pamflete u potporu revoluciji, stekao je povjerenje vlade te �ak postao i nekakav niži funkcioner. U to vrijeme objavio je Justine ili nevolje vrline. No ve� u decembru 1793. sre�a mu okre�e le�a.

Revolucionarni režim ga hapsi i osu�uje na smrt. Izvršenje je zakazano za 26. juli 1794. Zahvaljuju�i mitu i birokratskom haosu, pogubljenje je odgo�eno, no 28. jula bez su�enja su smaknuti vo�e revolucije Robespierre i Saint-Just pa je De Sade nakon tri mjeseca oslobo�en. Osiromašen, napisat �e i objaviti Filozofiju u budoaru i Juliette ili prednosti grijeha te prodati zamak u Provansi u kojem je prije dvadesetak godina orgijao. Usprkos svemu, ostao je siromašan. Bonapartin �e ga režim 1801. godine ponovo uhapsiti i zatvoriti u ludnicu, ovaj put zbog njegovog pisanja, ne zbog stvarnih prekršaja. Ostatak života provest �e u ludnici, gdje je i umro.

Maryllas · Početnik Domaćeg.de

Kao i kod De Sada i kod Katalin Ladik užitak trijumfuje. Na njenoj tekstualno-erotskoj pozornici postoji samo "trijumf naslade" a ne sukoba, i to one naslade koja je često "sencena" tamnim bojama smrti. "Najbolje se srodimo sa smrcu kada je dovedemo u vezu sa nekom bludnom misli", kaže Markiz De Sad. Erotizovan iskaz uvek teži prekoracenju, da se iz uobicajenosti predje u neobicnsot, iz umerenosti u neumerenost. Erotsko pisanje je vezano za zabranu koju prekoracuje. Erotsko se protivstavlja normama, svetinjama, religiji; ono prekoracuje granicu, kuša istovremeno i bol i zadovoljstvo, prkosi smrti. Nešto od te sadovske perspektive, tog izopacenja koje raspaljuje erotizam uvodjenjem sadovskog leksickog instrumentarijuma: pacova, gvoždja, bica, krvi u koju se umace jezik - na sakralnu pozornicu, gde erotski cin postaje neka vrsta obrednog žrtvovanja, nalazimo izraženo u pesmama "Samo svitanja, ostavi mi" i "Gospodi, ne pomiluj". "Grešna žudnja" i žudnja "moje pogibenije" u ovim pesmama stvaraju erotski naboj ne samo zbog priznanja greha nego zbog prizivanja onoga što sledi - kazne, koja uvek dobija i seksualnu konotaciju. Erotski tekst je libido na delu, a erotski naboj se uvek postiže sad i ovde, u prezentu, opire se svakom perfektu i pluskvanperfektu. Tako erotski tekst postaje i mesto želje i zavodjenja istovremeno. Tekstualno telo postaje erotsko telo - "rana", u koju se "zbog užitka" "umace jezik".

Tanja6969 · Početnik Domaćeg.de

Naravno de citam !!!!

Ali sve na francuskom... neznam ni naslove njegovih knjiga na jugoslovenskom...

Sa obzirom da sam u Francuskoj i da je on jedna vrsta idola ovde, normalno je da je maltene "obavezno" citati Sada....

Manhattan · Psycho Killer

mocnica · Početnik Domaćeg.de

Citala sam nesto, ali samo iz radoznalosti. Vidi se da je covek esencija inteligencije, jer inace ne bi bio perve, ali mislim da je mozda malo previse...

Tanja6969 · Početnik Domaćeg.de

> Manhattan, hvala ti objasnjenju sti se jezika tice, nisam znala... Kad sam otisla iz Jusoslavije, jos se uvek zvalo "srpsko hrvatsi", sada makar znam da se zove "srpski".
Druga stvar, bez ozira sto je ovo forum o knjizevstvu, svi imaju pravo da prisustvuju, cak i oni koji su zaboravili ili ne znaju lepo ili pravilno da se izrazavaju. Nazalost ako to tebi smeta. Sve manje i manje citam na "srpskom", knjizevnost i dalje obozavam, prema tome na ovom forumu cu biti cesto... volim da znam sta ima novo i sta se cita kod nas...

Postoji jedna divna rec koja se zove tolerancija...

Maryllas · Početnik Domaćeg.de