Makarska

pinkie · Prijatelj foruma

Gradski muzej

Muzejska institucija u gradu Makarskoj utemeljena je 1962. godine kada je osnovan Muzej NOB-a Biokovskog područja. Muzejski fundus sastojao se od zbirke arhivalija i predmeta iz razdoblja novije povijesti s područja Makarskog primorja. Godine 1973. Muzej se integrira u Centar za kulturu općine Makarska, postaje nesamostalna jedinica unutar Centra i mjenja naziv u Muzej revolucije. Postepeno mijenjajući način i sadržaj rada, te proširujući područja djelovanja i prikupljanja građe, stvaraju se temelji za buduće formiranje muzejskih zbirki iz svih povijesnih razdoblja. Tada je osnovana muzejska knjižnica i arhiv.

U skladu s društvenim promjenama 1991. godine Muzej mjenja svoj naziv u Zavičajni muzej Makarskog primorja. Formiraju se Arheološka, Etnografska i Kulturno-povijesna zbirka, a zbirka Novije povijesti proširuje se nizom podzbirki. Sastavni dio Muzeja čini i osnovani Galerijski odjel, utemeljen donacijom nasljednika, slika i crteža makarskog slikara Antuna Gojaka.

Ukidanjem Centra za kulturu općine Makarska, 1995. godine, osniva se Gradski muzej Makarska kao samostalna kulturna institucija. Izdvajanjem Galerijskog odjela osniva se i Gradska galerija Antuna Gojaka.
Fundus muzeja, danas je razvrstan u nekoliko zbirki i podzbirki i ima preko 2700 inventiranih predmeta, te znatnu pisanu građu, fotodokumentaciju, crteže, nacrte i preslike vezane za bogatu kulturno povijesnu baštinu grada Makarske i Makarskog Primorja.

Prioritetna zadaća Muzeja, pored priređivanja godišnjih tematskih izložbi koje prate katalozi – monografije, organiziranja znanstvenih simpozija, relizacije projekata arheoloških istraživanja, te izdavanja muzejskog časopisa, konačna je realizacija muzejskog stalnog postava.
Muzej živi i radi u baroknoj palači Tonoli, spomeniku kulture, na samoj obali.

pinkie · Prijatelj foruma

Malakološki muzej

Malakološki muzej franjevačkog samostana je utemeljen od fra Jure Radića godine 1963. Atraktivnom postavom morskih puževa i školjkaša Jadrana i čitava svijeta danas je to turistički najpoznatija malakološka kolekcija Hrvatske. Uz bogatu malakološku kolekciju fra Jure Radića u muzeju se čuvaju vrijedan herbar bilja planine Biokovo i manja paleontološka kolekcija.

Malakološki muzej u Makarskoj je muzej školjaka - ljuštura morskih mekušaca. Nastao je sistematskim i samoprijegornim radom teologa i prirodoznanstvenika dr. fra Jure Radića uz podršku i suradnju brojnih ljudi, znanstvenika, muzejskih djelatnika, kolekcionara a posebno vjernog mu kolege fra Franje Carev - a pod najčešće spominjanim geslom "OD NARODA - NARODU - ZA NAROD".

Muzej je otvoren za javnost 30.travnja 1963. godine u starom dijelu Franjevačkog samostana koji je pod zakonskom zaštitom kao spomenik kulture

Od preko 3000 primjeraka izloženih školjaka u ovom muzeju se mogu vidjeti ne samo školjke Jadranskog mora već i brojne vrste tropskih i suptropskih mora koje su i najprivlačnijih boja i oblika među svim školjkama

pinkie · Prijatelj foruma

Zborna crkva Sv. Marka evanđeliste

Gradnja ove crkve započela je 1700. godine i sve do danas nije u cijelosti dovršena, naime, prema planu nedostaju joj dvije duge i šire lađe.U ovom obliku crkvu je posvetio makarski biskup Stjepan Blašković 1756. godine.

Ulazeći u crkvu, s desne strane nalazi se oltar u kojemu se čuvaju kosti sv. Klementa - mučenika i zaštitnika grada i makarske biskupije. Kosti ovog mučenika donesene su iz rimskih katakomba 1725. u vrijeme biskupa Nikole Bijankovića. Od 1725 - 1770. kosti sv. Klementa bile su pohranjene u obiteljsku grobnicu Kačića i odatle prenesene u ovu crkvu - o čemu govori natpis na srebrenoj oltarnoj ploči.

S lijeve strane na ulazu, nalazi se Gospin oltar. Nad njim je jedan manji posrebreni oltar Gospe od Ružarija. U drvu oslikana Djevica s djetetom - djelo je binzatinske škole. Taj manji oltar prema pričanju mještana, izrađen je za vrijeme kuge, 1815. Drugi oltar na lijevoj strani jest oltar sv. Križa. On predstavlja Kalvariju, a kipovi u drvu prirodne su veličine.

Za vrijeme potresa 1962. crkva je oštećena, te su obnovom unutarnjeg dijela crkve izvršene stanovite promjene. Glavni oltar je premješten u pokrajnu kapelicu Presvetog sakramenta gdje je bio i na početku. Taj najljepši oltar u ovoj crkvi, djelo je venecijanskih majstora. Na oltaru se nalaze dva mramorna kipa: jedan je sv. Marka - zaštitnika ove župe, drugi sv. Jeronima - suzaštitnika. S prednje strane oltara vidimo Posljednju večeru (reljef u mramoru) - pokušaj imitacije Leonarda da Vinci-a. Dva velika drvena anđela u pobočnim stranama oltara u kapeli, pripadali su jednoj venecijanskoj crkvi - o čemu svjedoči i natpis. U crkvi ima još nekoliko natpisa koji svjedoće o njenim počecima i povijesti izgradnje.

Između današnjeg glavnog oltara i biskupskog sjedala nalazi se grob biskupa Nikole Bijankovića koji je započeo gradnju ove crkve. Umro je na glasu svetosti 10. kolovoza 1730. nazvaši sebe: "prah, pepeo i ništa". U crkvi su sahranjeni još neki makarski biskupi, ali njihovi su natpisi prekriveni današnjim podom. Tu su bili i grobovi uglednih makarskih obitelji i bratovština. Za vrijeme restauracije poda, nadgrobno kamenje i naptisi preneseni su na današnje gradsko groblje.

Nakon potresa 1962. izgrađen je današnji kor, a 1970. godine nabavljene su nove orgulje - djelo J. Jenka (iskorišteni su ostaci i starih Nakićevih orgulja).

O PREDMETIMA RIZNICE (autorica Sanja Božek)

Krajem 17. stoljeća makarska biskupija, izmučena je dugogodišnjom turskom vladavinom, siromaštvom i ratovima. Dolaskom Nikole Bijankovića za biskupa, Makarska kao središte biskupije doživljava nagle promjene: zadobiva vizure grada, grad svoju katedralnu crkvu, rezidenciju i kaptol. To je i vrijeme općih društvenih i kulturnih promjena.

U vrijeme kada dolazi do gradnje nove katedralne crkve, biskup nije posjedovao ništa što bi se moglo nazvati biskupovim. Stoga je to vijeme vjerske, duhovne i graditeljske obnove.

Za potrebe crkve i vjerskih obreda započinje se prikupljati inventar. Tada se, početkom 18. stoljeća, osnivaju i prve makarske bratovštine: Dobre smrti, Gospe od ružarija i Bezgrešnog začeća, koje su odigrale važnu ulogu, ne samo u društvenim zbivanjima, kulturi ophođenja i življenja, već i u opremanju katedrale i crkava, nabavljanju inventara i svega potrebitog za obavljanje vjerskih obreda. U dostupnim arhivskim podacima i bratimskim knjigama nailazimo na podatke o načinu nabave crkvenih liturgijskih predmeta i umjetnina

Riznica makarske katedrale, pored drugih brojnih umjetnina, kao što su slike, stare knjige, tekstil i misno ruho, sadrži i ovih dvadesetak predmeta umjetničkog obrta, namjenjenih liturgijskoj uporabi.

Brojnost predmeta koji su se počeli prikupljati u vrijeme obnove biskupije, koncem 17. stoljeća i početkom 18. stoljeća, rasla je iz godine u godinu. Liturgijski predmeti - kaleži, kustodije, ciboriji, pokaznice, moćnici, križevi, kanonske tablice, pastorali i tamjanice - govore o povijesti i tradiciji katoličke crkve na ovim prostorima, te posrednim putem dokumentiraju postojanost trgovačkih veza i kulturne razmjene.

Tek površnim uvidom u arhivske izvore nailazili smo na popise predmeta i vrijeme njihove nabave, iako nismo uvijek mogli točno razaznati o kojim se predmetima radi. Činjenica je da je broj predmeta nekada bio već, jer poneki su tijekom godina izgubljeni. Istovremeno s nabavkama raskošnih predmeta u doba baroka, pogotovo iz Venecije, uništavala su se zlatarska djela iz prijašnjih stoljeća, da bi se iz njih izvela nova.

Sve blago, iz riznice makarske katedrale, pripada razdoblju od kasnog 17. do početka 20. stoljeća. Mahom je riječ o predmetima stranih umjetničkih radionica, a tek manji dio nosi oznake naših domaćih majstora. Predmeti iz 17. i 18. stoljeća, izvedbom i načinom ukrašavanja, nose izrazite odlike baroka. Rađeni su u tehnici lijevanja, iskucavanja, graviranja i cizeliranja, a ukrašavani su cvijećem, lišćem, viticama, volutama, medaljonima, kartušama i drugim stilskim oznakama. Odaju bogatstvo kompozicije i ukrasnih detalja, pa iako mnogi od ovih liturgijskih predmeta zadržavaju poneke od oblika prethodnih stilskih razdoblja novim se detaljima prilagođuju ukusu svog vremena.

Za određivanje provenijencije i vremena nastanka predmeta, nužno je bilo proučiti žigove kojima su predmeti puncirani. Po tome se jasno vidi da je najveći dio inventara makarske biskupske crkve vezan za venecijansku produkciju. U to vrijeme na predmete se stavljao kontrolni žig Zecce, - državni žig - lav Sv. Marka, žigovi radionica, te na pojedinim mjestima ima punce majstora, od kojih smo prepoznali samo neke. Žigovi koji se javljaju karakteristični su za Italiju toga razdoblja, kao i oni koji se pojavljuju kasnije, na predmetima iz 18. i 19. st., koji su puncirani žigovima s upotrebom nakon 1810. godine. To je vrijeme kada se za venecijansko-lombardsko područje uvode novi kontrolni žigovi - planet, sipa, aerostolij i nave.

Za 19. stoljeće vežemo veći broj predmeta. Uvezeni su uglavnom iz velikih radioničkih centara Italije, Venecije i Milana, te iz bečkih i augsburških radionica. Ovo razdoblje donosi industrijalizaciju proizvodnje, kao i primjenu novih tehnika obrade materijala s korištenjem kalupa i matrica. Predmeti liturgijske uporabe i dalje su ukrašeni motivima prethodnih stilskih razdoblja, no u čvršćem oblikovanju i detaljnijoj tehničkoj obradi. Takva pozivanja na prethodna rješenja svojstvena su i kod većih umjetničkih prohtijeva u kojima se daju prepoznati iste oznake neostilskih strujanja.Djela domaćih majstora prepoznajemo po manje dotjeranoj obradi predmeta, kao i po vrsnoći materijala koji im je bio na raspolaganju. Radovi ovih radionica dobar su pokazatelj u primanjima suvremenih stilskih strujanja i njihove razrade.

Moćnici su najbrojniji predmeti riznice. U njima su se svetačke relikvije brižljivo čuvale i izlagale u raskošnim okvirima. Među najraskošnije spada moćnik Sv. Klementa, sveca zaštitinika grada Makarske, donesene iz Rima 1725. godine. Barokni okvir ovog moćnika izdvaja se od ostalih, nastalih u radionicama Milana i Beča. Križevi - pektorali, procesionalni i pacifikali - djela su stranih (Venecija, Beč) i domaćih radionica.

Među svim predmetima križ - panagijar zauzima posebno mjesto. S obzirom da je riječ o predmetu izrađenom za potrebe Istočne crkve, izdvaja se od ovdje ocrtavanog Zapadnog liturgijskog kruga. Moguće je da je ovaj predmet na makarsko područje importiran u razdoblju promjene političkih sila, krajem 17. ili početkom 18. stoljeća.

Srebrni oltarni križ, s pečatom bečke radionice iz sredine 19. stoljeća, rijedak je i zanimljiv prikaz golgote. Kompozicijom prikaza izdvaja se od ostalih obrađenih križeva iz riznice makarske katedrale. Zasigurno jedan od najvrijednijih predmeta je zlatni križ - pektoral biskupa Nikole Bijankovića sa ugraviranim likom raspetog Krista. Svijećnjaci ukazuju mahom na proizvodnju iz 19. st. osim koje izvedbom i žigovima vežemo za Veneciju.

Obradom rizničkog blaga makarske katedrale učinjen je prvi korak k potpunijoj valorizaciji ovog dijela spomeničke baštine. Iako njeni dometi nisu obuhvatili ranija razdoblja u slijedu povijesti umjetnosti, već samo ona od baroknog razdoblja, ovaj pristup je bio nezaobilazan. Time više što istim stilskim i vremenskim odrednicama obuhvaćamo područja likovnosti unutar povijesnog razvoja grada Makarske-

pinkie · Prijatelj foruma

VEPRIC - Hrvatski Lurd

Hrvatsko lurdsko svetište Vepric osnovao je 1908.g. biskup dr. Juraj Carić (1867 - 1921), koji je i pokopan u njemu.

Prirodna špilja i cijeli krajolik s brežuljcima, raslinjem i potokom među njima živo podsjeća na Lurd., gdje se Blažena Djevica Marija godine 1858. ukazala 18 puta Bernardici Soubirous.

U ovom svetištu podignuta je kapela sa sakristijom, oltar na trgu, ispovjedaonice, postaje križnog puta, dom za duhovne vježbe, staze za procesije. Sada je u gradnji nova kuća za potrebe svetišta.

Zbog svoje prirodne ljepote i tišine ovo je svetište veoma posjećeno kroz cijelu godinu, a glavni su hodočasnički dan 11. II, 25. III, 15. VIII, 7. i 8. IX.

Sveta misa je svaki dan: u zimskom razdoblju u 15,00 h, a u ljetnom u 17,00 h. Krunica i prigoda za ispovijed pola sata prije mise

foryou10 · Iskusni član

Nije najveci,ali je najljepsi grad u Dalmaciji.

maaraa · Upućeni član

Prekrasan grad, meni najdrazi i najljepsi, odmah iz njega mi je i Dubrovnik koji je prelijep ali Makarska mi je u srcu!!! 8)

goga20 · **~lavica~**

Tu sam isla na godisnji, jako je lijepo! Mogu da vam porucim da tamo mozete otici!

pinkie · Prijatelj foruma

Kazu da je plaza u makarskoj narocito zdrava za zene koje imaju probema sa jajnicima Rolling Eyes

borox · Upućeni član

tko god je bio u makarskoj,svima je u srcu.
jedan od najljepsih gradova na moru.
riva je prekrasna.tko zeli uzivati u svim carima mora i dobrog provoda,makarska je no.1

PEPPO · Upućeni član

aj aj aj
prelijepo je

pogotovo biokovo
uzivam kad sam doli
jos 5 tjedana
jedva cekam

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

Bio sam sa mojima u Makarskoj kad sam imao dve godine [dakle 1982.]. Jedino sto mi je ostalo u secanju su kuce i zgrade i to da je vlasnica kuce [gde smo spavali] imala jako zgodnu cerku koja je stalno nosila klompe. Embarassed

slatka_sanerka · **Anđeo s greškom**

jeste lijepa samo u sezoni ja ne volim ici tamo previse je guzva