Pravopis

lela_scg · Početnik Domaćeg.de

Uvek vodim računa o pravopisu.

crnibiser · samotvoja24

INTERPUNKCIJA
Pravopisni znaci kojima se pri pisanju razdvajaju recenice i recenicni dijelovi nazivaju se interpunkcijom. Interpunkcija nam omogucava da bolje razumijemo tekst, da bolje shvatimo poruke koje su upucene citaocima.

· TACKA ( . )

Tackom se oznacava kraj proste ili slozene recenice, potvrdne i odricne. Pise se i iza nekih skracenica, ali ne pise se iza naslova i potpisa. U nekoliko slucajeva tacka se stavlja uz broj: za oznacavanje rednih brojeva, na pocetku odjeljaka ili manjih cjelina, pri pisanju velikih brojeva (sve uz arapske brojeve), na pocetku naslova poglavlja (uz rimske brojeve).

· ZAPETA ( , )

Zapetom se pokazuju naporednosti i nabrajanja, naknadna dodavanja, suprotnosti i posebno isticanje, inverzija. Sluzi za razdvajanje dijelova recenice, kao i samih recenica. Naporedan, nezavisan odnos izmedju imenica, pridjeva i drugih rijeci obiljezava se zapetom.Kao naporedni dijelovi jedne recenice zapetom se razdvajaju i naporedne recenice bez veznika.Zapetom treba odvojiti dodate, izdvojene rijeci i grupe rijeci. To su oblici vokativa, uzvici,rjecce, apozicije i drugi naknadno dodati i umetnuti dijelovi recenice. I citave recenice se dodaju i umecu, a to se obiljezava zapetom. Zapeta se pise ispred suprotnih veznika, a sluzi i za obiljezavanje istaknutih rijeci, grupa rijeci i recenica. Zapetom se odvajaju recenice u inverziji, kao i glagolski prilozi i druge viseclane odredbe kad se nadju ispred glavne recenice.

· TACKA I ZAPETA ( ; )

Tacka i zapeta obicno su u novinskim, knjizevnim i sl. tekstovima. Pisu se najcesce u vecim cjelinama sastavljenim od medjusobno povezanih skupova, kao i prilikom nabrajanja rijeci i recenica koje se grupisu po znacenju.

· DVIJE TACKE ( : )

Dvije tacke se pisu kad se nabraja, navode tudje rijeci, rastavljaju cjeline na dva dijela, tako da drugi dio dopunjava sadrzaj prvog, zatim kad se pokazuju odnosi izmedju brojeva.

· NAVODNICI ( “ )

Medju navodnike stavljamo necije tacno navedene rijeci, zatim rijeci u ironiji i pojedine izraze, imena preduzeca, objekata, proizvoda i sl. Navodnici se ne pisu kad se iznose opstepoznate misli, a ponekad ni u knjizevnim djelima. Drugi navodnik se pise u potpuno zavrsenim recenicama iza upitnika i uzvicnika a ispred tacke. U ostalim slucajevima drugi navodnik se stavlja ispred narednog znaka. Navod u navodu oznacava se polunavodnicima.

· CRTA ( - )

Crta se pise u dijalozima, ali onda kad se recenicni dio ili recenica umece, dodaje ili istice. Isticanje ukljucuje i suprotnost i neocekivanost, a odnosi se kako na jednu jedinu rijec tako i na recenicu i zavrsni dio pasusa. Crta odvaja predikat od duzeg subjekatskog dijela i stavlja se na pocetak pasusa koji cine cjelinu. Crtu pisemo izmedju brojki i u spojevima koji znace prostorne odnose, zatim izmedju tijesno povezanih rijeci i u naslovima. Ako je crtana kraju reda, ne prenosi se u novi red.

· ZAGRADA ( )

U zagradu se obicno stavljaju dopune sporednog znacaja. Tekst u zagradi moze da se zavrsava uzvicnikom i upitnikom, ali ne i tackom. Ako je u zagradi samostalna recenica, ona se prikljucuje prethodnom tekstu, a tacka se stavlja iza zagrade. Posebne slucajeve predstavljaju zagrada u zagradi i uglasta zagrada.Zagradom se ponekad pokazuju dvostruki oblici rijeci. Postoji poluzagrada, koja se pise iza slova i brojeva pri oznacavanju manjih jedinica tekste.

· UPITNIK ( ? )

Upitnik se stavlja na kraju upitnih recenica ili njihovih dijelova u sluzbi recenice. Kad se nabrajaju upitne recenice, pisanje uoitnika zavisi od stepena povezanosti elemenata koji se nabrajaju. Upitnik se ne pise iza zavisnoupitnih recenica.

· UZVICNIK ( ! )

Uzvicnikom se ukazuje na visi stepen emocija i na dozivanja. Pise se na kraju recenica i izraza, iza uzvika i oblika vokativa i imperativa. Kada treba izraziti i uzvicnost i upitnost istovremeno, pisu se uzvicnik i upitnik.

crnibiser · samotvoja24

Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

Izvor: Ispravno pisanje
Autor: Helga Kanzler
Ispravke: Ing. Salih Čavkić

Sastavljeno se pišu:

- nazivi stanovnika naselja iako se imena tih naselja sastoje od dvije akcentovane riječi i pišu se odvojeno; na primjer:
Banja Luka - Banjolučanin, Banjaluka - Banjalučanin (prema Banjaluka ili Banja Luka – oboje je tačno), Novosađanin (prema Novi Sad), Sanjanin (prema Sanski Most), Bjelopoljac (prema Bjelo Polje);

- prisvojni pridjevi izvedeni od naziva mjesta ako se sastoje od dvije akcentovane riječi, npr. južnoamerički (prema Južna Amerika), krivopalanački (prema Kriva Palanka);

- rječica "ne" uz imenice i pridjeve s kojima srasta u složenice, na primjer: - neznanje, nečovjek, nezahvalnost, neznalica, nebriga, neprijatelj, nepoznat, neprirodan, nezreo, nepismen, nevelik, nevidljiv;

- složeni prilozi kao: maloprije, pokadšto, gdjekad, gdjegdje, najednom, napamet, otprilike, i prijedlozi: povrh, namjesto, ukraj, uoči, podno;

- rječica "naj" u superlativu opisnih pridjeva, na primjer: najljepši, najlakši, najbolji, najjači, najjednostavniji.

S crticom između prvog i drugog dijela pišu se polusloženice, ako svaki od sastavnih dijelova čuva svoj akcenat i ako se prvi dio ne mijenja po padežima. Tako se pišu:
- višečlani nazivi mjesta, na primjer: Herceg-Novi (iz Herceg-Novog, u Herceg-Novom), Ivanić-Grad;

- dvije imenice od kojih jedna određuje drugu, a zajedno označavaju jedan pojam, na primjer: Baš-čaršija, radio-amater, Kapetanova-kula, auto-put, rak-rana, general-major;

Rastavljeno se pišu:

- rječica "ne" u odričnim oblicima glagola, na primjer: ne znam, ne vjeruju, ne dolazimo, ne pitaj, ne može;
izuzetak su odrični glagoli: neću, nemam, nemoj, nisam;

- odrične zamjenice: niko, ništa, nikoji, ničiji, nikakav, kad se upotrebljavaju s prijedlogom, na primjer: ni za koga, ni sa kim, ni u čijem, ni pred kakvim, ni za kojim;

- rječica "li" uz glagole u upitnim rečenicama, npr. Hoćeš li doći? Vjeruješ li mi? Znaš li to? i u upitnim rečenicama sa "da", na primjer: Da li bi mi pomogla? Da li imaš novca? Da li ga voliš?

- rječica "je" uz glagole u upitnim rečenicama, npr. Je li on iz našeg kraja?
Ne piše se ''jeli'' pošto to može značiti da su neki ljudi pojeli nešto.

crnibiser · samotvoja24

Glas "j" ne piše se između "i" i "o"
Izvor: Wikipedija na bosanskom jeziku

Glas j ne piše se između i i o:

a) u riječima domaćeg porijekla u kojima o alternira sa l: bio (ali:bila),
cio,
činio,
dio,
dioba,
dionik,
govorio,
hladio,
mislio,
mislioci,
radio,
radionica,
želio;

b) u riječima stranog porijekla:
avion,
biblioteka,
biologija,
fioka,
kamion,
milion,
marioneta,
nacionalan (ali: nacija),
patriotizam,
stadion,
studio (gen. jd. studija),
violina;

c) u složenicama u kojima prvi dio završava na i, a drugi počinje samoglasnikom o:
dioksid (grč. di=dva+oksid),
priobalni,
prionuti.

Napomena:

Moja želja je da ova tema ima što više posjetilaca koji će aktivno učestvovati u nastanku jedne arhive pravopisnih i drugih jezičkih pravila. Molim da ovo moje pisanje (koje se za sada svodi na copy/paste) ne shvatite kao bilo kakvo nametanje konačnih pravila, već samo kao inicijativu da se nešto u tom pravcu pokrene. Autor ovih redova nije nikakav stručnjak za pitanja jezika, nego neko ko ovo radi da bi kroz rad i sam nešto novo naučio.

Annabel_Lee · **ஐ NaUgHtGeLiC ஐ**

Teme su spojene Smile

crnibiser · samotvoja24

velociraptor · **Banovan!**

Možda bi ovo što hoću da kažem moglo da se svrsta u ovu temu. Da, to spada u pravopis.
Pogledajte šta se dešava i kakav je rezultat kad imate nejasno formiranu rečenicu.
I onda se vi zapitate: kome su deca zahvalna??? Njemu , to jest ocu ili , ne daj Bože onom ko gaje ubio kolima. Iz ovoga što su oni napisali ne može se provaliti.

Ko ne mu je jasno, neka se obrati mene me.

crnibiser · samotvoja24

Ja takodjer jako mnogo pazim da se koristim pravopisom pa tako i kad pričam i kad pišem bilo na forumu ili sms poruke.

Nekada kada sam umorna ili me zeza pc omanem daleko od toga ili kad me uhvati neka "blentava" pa se uhvatim zezati tada namjerno izvrčem riječi Mr. Green

Kada sam svoga dragoga tek upoznala ono prvo vrijeme provedeno zajedno sva sam se tresla od muke , ali sam bila uporna. Budući da je on CG Mr. Green

kod njega je uvijek bilo biJo , htiJo , voliJo... Mr. Green

, ali ja sam strpljivo i uporno cijelo vrijeme ispravljala ga i sada je super , osim što mi se žali njegova sestra kako je stalno on ispravlja Mr. Green

Nedavno sam čak na PP zamolila i našeg člana @šamar s kojim sam dosta u diskusiji da ako ništa obrati pažnju pri pisanju i iza tačke započne rečenicu s a velikim slovom Mr. Green

crnibiser · samotvoja24

JOTOVANjE

Pri posmatranju osnovnog oblika pridjeva brz, brza, brzo, i njegovog komparativa brži, brža, brže, zapaža se da je z iz osnovnog oblika zamjenjeno suglasnikom ž. Prvi glas je strujni i zubni, dakle nenepčani ( ne izgovara se na nepcima ), drugi glas je strujni prednjonepčani suglasnik ( izgovara se na prednjem tvrdom nepcu ).Tako je u odnosu oblika : tvrd―tvrđi (tj. nenepčano d→ prednjonepčano đ), ljut―ljući (nenepčano t→ prednjonepčano ć), nositi―nošen (s→ š), moliti―moljen (l→ lj), zatim i u promjeni imenica: glad―glađu (d→ đ), mladost―mladošću (t→ ć), i u tvorbi riječi čitati → čitan ― čitanje (n→ nj), prut―pruće (t→ ć). Poređenje nenepčanih suglasnika u osnovnim oblicima sa prednjonepčanim koji se na njihovom mjestu javljaju u oblicima tih riječi, ili u izvedenim riječima od tih osnovnih, pokazuje da u našem književnom jeziku postoje alternacije
~nenepčanih suglasnika z, s, d, t, l, n sa prednjonepčanim suglasnicima ž, š, đ, ć, lj, nj

U istim tim oblicima ili pred istim nastavcima za tvorbu riječi
~usneni nenepčani suglasnici b, p, m, v alterniraće sa grupama blj, plj, mlj, vlj
pa će, npr., biti : ljubiti―ljubljen, kupiti―kupljen, lomiti―lomljen, slaviti―slavljen, grub―grublji, glup―gluplji, suv―suvlji.

Takođe, u oblicima i pred nekim nastavcima za građenje riječi
~zadnjonepčani suglasnici k, g, h alterniraće sa prednjonepčanim suglasnicima č, ž, š
~zubni suglasnik c alterniraće sa prednjonepčanim suglasnikom č
pa će, npr., biti : vikati―vičem, strugati―stružem, mahati―mašem; jak―jači, -a, -e, dug―duži, -a, -e, tih―tiši, -a, -e; klicati―kličem.

U srpskom književnom jeziku prednjonepčani alternati nenepčanih suglasnika javljaju se u slijedećim slučajevima.
bullet

U oblicima :
~1) komparativa pridjeva : z → ž - brz―brži;
~2) prezenta glagola : z → ž - vezati―vežem;
~3) trpnog pridjeva glagola : roditi―rođen;
~4) imperfekta glagola : graditi―građah;
~5) instrumentala jednine imenica ženskog roda na suglasnike : smrt―smrću.

bullet

U tvorbi riječi
~nenepčani suglasnik iz osnovne riječi pred mnogim nastavcima za tvorbu riječi zamjenjen je prednjonepčanim suglasnikom, npr., u tvorbi imenica : prut―pruće, korijen―korjenje, grm―grmlje, ruka―ručerda, noga―nožurda; pridjeva : govedo―goveđe, pile―pileći, blijed―blijeđan; glagola : izgraditi―izgrađivati, ishaniti―ishranjivati, poniziti―ponižavati, predplatiti―predplaćivati.

Grupa st u glagolima pustiti, krstiti, spustiti, gostiti, u onim oblicima gdje se u glagolima roditi (rođen), mlatiti (mlaćen), platiti (plaćen) nalaze jotovani alternati đ i ć (imperfekat, trpni pridjev, izvedeni glagoli), alternira ili sa št, ili sa šć : pustiti―pušten―puštah―puštati, odnosno gostiti―gošćen―gošćah / ugostiti―ugošćen―ugošćavati. U nekim slučajevima nalazi se i dvojako (dubletno) : krstiti―kršten / kršćen―(ali samo:) kršćah―krštavati / kršćavati; uvrstiti―uvršten / uvšćen―uvrštavati / uvršćavati.

crnibiser · samotvoja24

Palatalizacija

Kada se zadnjonepčani suglasnici k,g, h nađu ispred samoglasnika prednjega reda e, i mijenjaju se u suglasnike: č, z, š. Ova pojava naziva se palatalizacija ili prva palatalizacija.

Prva palatalizacija vrši se u sljedećim primjerima: junak-e > junače; drug-ina > družina; noga > nozi i dr.

I ovo pravilo ima svoje izuzetke, na primjer: mlaki - mlakim - mlakih; dragi - dragim - dragih; Zinka - Zinkin i dr.

Sibilarizacija (druga palatalizacija, dentalizacija)

Kada se zadnjonepčani suglasnici ili velari k,g, h nađu ispred vokala i mijenjaju se u piskave strujne suglasnike ili sibilante c, z, s. Ova glasovna promjena naziva se sibilarizacija, dentalizacija ili druga palatalizacija.

Dešava se u sljedećim slučajevima: junak -junaci; ruka - ruci; knjiga - knjizi; duh - dusi; orah - orasi idr.

Brojna su odstupanja i od ovoga pravila, na primjer:

Meko - Mehi; Kreho - Krehi;

Juka - Juki; Dika - Diki; mazga - mazgi;

seka - seki; Amerikanka - Amerikanki i dr.

Boky · **¤ The King of Kolo ¤**

Sibilarizacija u novoštokavskim dijalektima
Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sibilarizacija je glasovna promena u srpskom jeziku gde se suglasnici K, G i H u nekim oblicima ispred I menjaju u C, Z i S.
Situacije u kojima se pojavljuje sibilarizacija su:
u nominativu i vokativu množine imenica muškog roda:
k > c – junak > junaci
g > z – nalog > nalozi
h > s – orah > orasi
u dativu, lokativu i instrumentalu množine imenica muškog roda:
k > c – junak > junacima
g > z – nalog > nalozi
h > s – orah > orasi
u dativu i lokativu jednine imenica ženskog roda:
k > c – ruka > ruci
g > z – noga > nozi
h > s – svrha > svrsi
u imperativu:
k > c – peći > peci
g > z – leći > lezi
kod nesvršenih glagola:
g > z – dignuti > dizati
h > s – uzdahnuti > uzdisati
Česta su i odstupanja od sibilarizacije: u slučaju vlastitih imena, kod hipokaristika (baki, zeki), u stranim rečima (ligi, kliki), kada su u pitanju suglasničke grupe: zg, ck, čk, tk, šk (mazgi, tački, praćki, motki).

Odstupanja od sibilarizacije
U dativu i lokativu vlastitih imenica na -ka koje označavaju vlastita imena:
Milka - Milki, Branka - Branki
Kod reči od milja (hipokoristici):
baka - baki, zeka - zeki
U stranim rečima:
liga - ligi, klika - kliki
Kada su u pitanju suglasničke grupe: zg, ck, čk, tk, šk:
mazga - mazgi, tačka - tački, praćka - praćki, motka - motki

Boky · **¤ The King of Kolo ¤**

Nepostojano A
Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nepostojano A je glasovna promena gde se samoglasnik a u nekim rečima i oblicima reči gubi, a opet u drugim oblicima istih reči se pojavljuje.
Primeri

nominativ množine nekih imenica muškog roda: borac - borci, momak - momci
genitiv jednine nekih imenica muškog roda: borac - borca; momak - momka
genitiv množine nekih imenica ženskog roda: daske - dasaka; sestre - sestara; bačve - bačava
nominativ jednine muškog roda prideva u neodređenom obliku: dobar - dobri; mrtav - mrtvi; šupalj - šuplji
nominativ muškog roda nekih zamenica: sav; ikakav; nikakav; takav; kakav ...
instrumental nekih imenica muškog roda: doručak - doručkom
dativ i instrumental množine nekih imenica muškog roda: vijak - vijcima
u oblicima predloga: s-s(a), k-k(a), niz-niz(a), kroz-kroz(a)
kod komparativa i superlativa nekih prideva: pametan, pametniji
Ova glasovna promena se ne događa u stranim rečima koje su prihvaćene u srpskom jeziku: manijak - manijaci. Takođe nije prisutna kod domaćih reči koje imaju postakcenatsku dužinu kao što je reč junak - junaka .