kosmos

Toplica Milan · Balkanska korida

[flash width=350 height=250:3a1efd1b06]http://www.domaci.de/album_pic.php?pic_id=4474[/flash:3a1efd1b06]
Шатл на авиону

Toplica Milan · Balkanska korida

Месец
Месец је Земљин природни
сателит (трабант), јер се он осим
што се окреће око своје осе у исто
време окреће и око Земље.

miskopisko · ~Dream-Maker~

Svaka ti cast na svemu,ovaj sajt pruza velike naucne mogucnosti!!! Razz

dekija85 · Dobro upućeni član

kosmos je ogroman i ja se nadam da cemo ga jednom istraziti kada budemo imali mnogo bolju tehnologiju

Annabel_Lee · **ஐ NaUgHtGeLiC ஐ**

Sunce i Sunčev Sustav

Našim nebom gospodari Sunce, naša najbliža zvijezda, koja nam svojom energijom stvara uvjete za život. Pored Sunca, na vedrom noćnom nebu vidimo zvijezde i Mjesec. Već su stari narodi primjetili da neke od zvijezda mijenjaju svoj položaj među ostalim zvijezdama, pa su ih prozvali planeti (od grčke riječi "lutalica"). Sunce, 9 planeta i bezbroj manjih tijela raspona veličine od 1000 km do molekula plina čine Sunčev Sustav.

Planeti i druga tijela se oko Sunca gibaju vođena gravitacijskom silom Sunca. Sva se tijela također međusobno gravitacijski privlače, ali mnogo manjim silama negoli je to sunčeva privlačna gravitacijska sila. Prema Newtonovu zakonu gravitacije, među tijelima neke mase djeluje privlačna sila koja je razmjerna masi jednoga i drugoga tijela, a obrnuto razmjerna kvadratu nijhove međusobne udaljenosti.

Svjetlosti koja putuje praznim prostorom brzinom 300 000 kolometara u sekundi za put od Mjeseca do Zemlje potrebno je malo više od sekunde. Vrijeme putovanja svjetlosti služi nam kao mjera za udaljenosti. Kažemo da udaljenost od Mjeseca do Zemlje iznosi malo više od sekunde svjetlosti. Suncu je najbliži Merkur, do kojeg Sunčeva svjetlost putuje samo malo dulje od tri minute. Zemlja je od Sunca udaljena nešto više od osam minuta svjetlosti, a Pluton pet i pol sati svjetlosti. Sunčev Sustav ima u promjeru 11 sati svjetlosti. Za izražavanje udaljenosti unutar Sunčeva sustava se mnogo češće koristi astronomska jedinica (prosječna udaljenost Zemlje od Sunca, 149 597 870 km), a za veće udaljenosti svjetlosna godina (ly). Za najveće udaljenosti se koristi jedinica parsek (1 pc = 3.2626 ly), a udaljenosti su često izražene u megaparsecima (Mpc).

Mliječni Put - naša galaksija

Noću na nebu vidimo i mnoštvo zvijezda koje i sa najmoćnijim teleskopima izgledaju kao točke. Sunce je samo jedna od zvijezda. Njegova je svjetlost mnogo jača od svletlosti drugih, mnogo udaljenijih zvijezda. Suncu najbliža zvijezda udaljena je od njega ili od Zemlje malo više od 4 ly. Još je nekoliko malo udaljenijih zvijezda, a većina je mnogo udaljenija.

Na nebu se noću vidi i svijetao trag koji znamo kao Mliječni put (Kumovu slamu, Rimsku cestu). Galileo Galilei je godine 1609. slabim teleskopom ustanovio da je taj trag sastavljen od zvijezda. To je naša galaksija gledana iznutra. Vidi: Mliječni Put u raznim dijelovima EM spektra.

Mliječni Put ili Galaksija (veliko G znači naša galaksija), čija ukupna masa doseže oko 300 milijardi masi Sunca, sastoji se od približno dvije stotine milijardi zvijezda i velikih količina međuzvijezdane materije - svijetle i tamne. Mliječni put je lećasta tvorevina (slika 1.) koja ima promjer oko 100 000 ly, a u poprečnom smjeru mnogo manje. U središtu Galaksija se nalazi zadebljanje promjera oko 30 000 ly. Analiza dinamike zvijezda i međuzvjezdane materije sugerira da svijetla tvar (ona koja emitira elektromagnetsko zračenje) čini samo 10% ukupne mase galaksije. Ostatak čini tzv. tamna tvar.

Tvar nije ravnomjerno raspoređena između središta i ruba - većina tvari se nalazi u spiralnim krakovima. Spiralni krakovi su nakupine zvijezda i međuzvjezdane tvari koje izgledaju kao da se "odmotavaju" od središta galaksije. Područja stvaranja zvijezda i ioniziranog vodika nalaze se upravo u kracima. U područjima između krakova gustoća tvari je 2 do 3 puta manja nego u krakovima. Sunce je od središta udaljeno oko 26 000 ly, unutar diska, na unutarnjem rubu jednog kraka. Cijela galaksija je u stanju gibanja, ali ne kao čvrsto tijelo, pa stalno mijenja svoj oblik (polako za naše standarde). Kao i ostale zvijezde, Sunce kruži oko centra galaksije. Za jedan puni krug mu treba oko 220 milijuna godina, pa se taj period naziva kozmička godina.

Iznad i ispod diska se nalazi područje galaktičkog haloa. Halo sadrži oko 150 kuglastih skupova. Kuglasti skupovi (slika 2.) su aglomeracije starih zvijezda, najstarijih u galaksiji. Vrlo je malo svijetle tvari u halou u usporedbi sa diskom galaksije, međutim, gravitacijske studije pokazuju da se upravo u halou nalazi većina "tamne tvari" u Galaksiji. Tamna tvar se proteže do udaljenosti od čak 300 000 ly od središta Galaksije i tvori galaktičku koronu.

Samo središte Galaksije, koje se nalazi u smjeru zviježđa Strijelac, je zaklonjeno od pogleda gustim neprozirnim oblacima prašine. Na sreću, prašina ne zaustavlja elektromagnetsko zračenje u infracrvenom, radio, gamma i rontgenskom dijelu spektra, pa se ta područja spektra koriste za istraživanje galaktičkog središta. Složeni radio izvor u blizini galaktičkog centra nazvan je Sagittarius A. Otkriveno je da se u središtu Galaksije nalazi velika crna rupa čija masa još nije precizno utvrđena - procjene se kreću od 100 do 3 milijuna masa Sunca.

Iza Mliječnog Puta

Naša galaksija nam možda pruža predivan pogled za bistrih noći, međutim, ona zadaje velike probleme kozmolozima koji istražuju svemir izvan naše galaksije. Disk - najgušći dio naše galaksije, koji mi vidimo kao Mliječni put, nam zaklanja pogled na čak 20% svemira! Kozmolozi taj dio neba nazivaju "zonu izbjegavanja" (eng: "zone of avoidance") zbog toga što se do prije par desetljeća na tom dijelu neba nije moglo promatrati objekte iza Mliječnog puta.

Šteta, jer novija istraživanja pokazuju da se iza tih 20% neba krije vrlo zanimljiv dio svemira. Negdje iza diska se kriju ključni dijelovi dvaju najvećih struktura obližnjeg svemira: superskupa Perzej-Ribe i Velikog Atraktora, divovske aglomeracije materije čije je postaojanje izvedeno iz gibanja tisuća okolnih galaksija. O tim strukturama više u ostatku članka.

Sunce i Sunčev Sustav se oko centra galaksije gibaju putanjom nagnutom prema galaktičkoj ravnini, zbog čega je svakih 40 milijuna godina presijecaju. Naš je trenutni položaj u gaklaksiji jako nepraktičan - samo 40 ly iznad galaktičke ravnine. Za 15 milijuna godina bit ćemo čak 300 ly iznad te ravnine i moći ćemo (mi ili tko god bude živio na Zemlji) vidjeti jednu polovicu "zone izbjegavanja".

Lokalna Grupa

Običnim okom na nebu vidimo još i nekoliko nebula (maglica). Jakim je teleskopom u njima moguće razlučiti pojedinačne zvijezde. Od godine 1923. znamo, zaslugom američkog astronoma Edwina Hubbla, da su neke od tih maglica udaljeni zvjezdani otoci, galaksije sličnoj našoj.

Naša galaksija i još nekoliko bližih galaksija, ukupno njih 17, čine Lokalnu Grupu (Lokalni Skup) promjera većeg od 3 000 000 ly. Masa Lokalne Grupe je procijenjena na 5 x 1012 masi Sunca. Galaksije u grupi veže sila koja prevladava u prostranstvima svemira - gravitacija.

U najbližem susjedstvu naše galaksije su patuljaste galaksije nepravilnog oblika: Mali i Veliki Mageljanov oblak, nazvani po prvom europljanu koji ih je ugledao. Ove dvije satelitske galaksije Mliječnog Puta su lako vidljive golim okom, ali samo sa južne polutke. Veliki Mageljanov (slika 3.) oblak se nalazi u zviježđu Dorado i udaljen je oko 170 000 ly, dok se Mali Mageljanov oblak, udaljen 210 000 ly, nalazi u zviježđu Tukan.

Ove dvije male nepravilne galaksije prolaze kroz disk mliječnog puta svakih milijardu godina, pri čemu gube masu i energiju. Posljedica toga je da nam se spiralno približavaju. Sudar se očekuje za desetak milijardi godina. Između naše galaksije i ovih satelita se proteže 200 000 ly dugi tok neutralnog vodika koji je posljedica plimnih međudjelovanja.

U zviježđu Andromede nalazi se Andromedina Galaksija (M31) (slika 4.) - najveća galaksija u Lokalnoj Grupi (slijedi je Mliječni Put) sa masom od oko 300 milijardi masi Sunca. Promjer joj je 200 000 ly, a udaljena je oko 2 950 000 ly, što je čini najdaljim objektom vidljivom golim okom. Mliječni Put i dvostruko veća Andromedina galaksija hrle jedno drugom u susret brzinom od 130 km/s. Prema najnovijim simulacijama, sudar se očekuje za oko 3 milijarde godina, nakon čega će se ove dvije spiralne galaksije stopiti u jednu veliku eliptičnu. Dok stapanje završi, Sunce će već biti u fazi crvenog diva (vidi: Nastanak Sunčevog Sustava/Sunce nije vječno).

Nekoliko patuljastih galaksija se nalaze u orbiti oko Andromedine Galaksije, od kojih su najveće M32 i M110. U blizini M31, u zviježđu Trokut (Triangulum) se nalazi i galaksija M33, treća po veličini u grupi.

Sve do 1994. godine mislilo se da su Mageljanovi Oblaci nama najbliže galaksije. Tada je grupa znanstvenika (Rodrigo Ibata, Gerard F. Gilmora i Michael J. Irwin) sasvim slučajno nabasala na galaksiju u Galaksiji. Na samo 80 000 ly, sakriveni iza središta Galaksije, nalaze se ostaci patuljaste galaksije nazvane Strijelčev Patuljak (Sagittarius Dwarf) koja se u dalekoj prošlosti sudarila sa našom galaksijom. Plimne sile Mliječnog Puta rastočile su ovu patuljastu galaksiju, pa se danas može prepoznati samo njen kompaktni centar koji bi se, da nije tamo gdje je, vidio pod kutem od čak 20° (čak 40 puta šire od punog mjeseca). Duljina ostataka ove galaksije iznosi, po najduljoj osi, čak 28 000 ly, oko četvrtinu promjera naše galaksije Mliječnog Puta. Masa joj, međutim, iznosi samo tisućiti dio mase naše galaksije.

Ova mini-galaksija je već napravila oko 10 punih krugova oko naše galaksije, zbog čega bi već trebala biti potpuno asimilirana, što se očito nije dogodilo. Postojanje veće količine tamne tvari koja bi jače vezivala mini-galaksiju bi moglo objasniti ovu činjenicu. Procjenjue se da će se zvijezde Strijelčevog Patuljka stopiti u Mliječni put kroz idućih 100 milijuna godina dok će njegove ostatke u obliku grupa zvijezda koje se kreću zajedno biti moguće prepoznati još najmanje milijardu godina. Čak se tvrdi da je halo naše galaksije nastao usljed niza ovakvih sudara sa mini-galaksijama, te da su mnogi kuglasti skupovi zapravo pridošlice iz drugih galaksija.

U međuvremenu je otkriveno da četiri kuglasta skupa (M 54, Terzan 7, Terzan 8 i Arp 2) za koja se smatralo da pripadaju našoj galaksiji zapravo pripadaju novootkrivenom patuljku. Do ovih su zaključaka došli na osnovu mjerenja brzina skupova te njihovih udaljenosti i položaja, metoda kojom je i otkrivena mimi-galaksija.

Već u kolovozu 1994, otkrivena je još jedna susjedna mini-galaksija nazvana Dwingeloo 1. Ova se galaksija skriva u galaktičkoj ravnini, u zviježđu Kasiopeja. Da se slučajno nalazi na nekom drugom dijelu neba, bila bi među 10 najsvijetlijih galaksija na našem nebu. Dwingeloo 1 ima masu oko 3 puta manju od naše galaksije. Tijekom proučavanja ove novootkrivene galaksije, trećinu stupnja dalje uočena je još jedna, nazvana Dwingeloo 2. Masa ove galaksije je procjenjena na polovicu mase njenog susjeda, a njen promjer jednak je polovici promjera galaksije Dwingeloo 1. Obje galaksije se nalaze na udaljenosti od oko 10 000 000 ly. Čini se da ne pripadaju Lokalnoj Grupi već su vezane uz susjednu grupu galaksija IC342.

Annabel_Lee · **ஐ NaUgHtGeLiC ஐ**

Grupe ili skupovi galaksija

Pravilni skupovi imaju koncentriranu jezgru i dobro definiranu sfernu strukturu. U njima prevladavaju eliptične galaksije. Dijele se prema svom bogatstvu, t.j. po broju galaksija unutar zone oko središta promjera 1.5 Mpc (megaparseka, mega = milijun), udaljenost nazvana "Abellov radijus". Tipični skupovi imaju promjere od 1 do 10 Mpc s masama reda veličine 1015 (milijun milijardi) masi Sunca. Kod većine pravilnih skupova se u centru može naći jedna divovska eliptična galaksija, ponekad sa višestrukim jezgrama. Vjeruje se da najveće galaksije nastaju u procesu koji se naziva "galaktički kanibalizam". Pravilni skupovi mogu se opaziti do udaljenosti od nekoliko milijardi godina svjetlosti. Primjer je skup Coma (slika 1) u zviježđu Berenikine kose (Coma Berenices), promjera oko 10 000 000 ly, leži u zviježđu Berenikine Kose, na udaljenosti oko 300 000 000 ly. Središte ovog skupa je jedno od najgušćih poznatih područja na ovoj skali u svemiru.

Nepravilni skupovi nemaju lako prepoznatljinu jezgru, imaju isti raspon promjera, ali su mnogo manjih masa - tipično 1012 do 1014 masi Sunca. Primjer je obližnji skup Virgo (slika 3) u zviježđu Djevice (Virgo), promjera oko 7 000 000 ly i oko 50 000 000 ly udaljen, sadrži oko 2500 galaksija, uglavnom eliptičnih. Galaksija M87 (slika 4) je najveća od 16 galaksija iz ovog skupa koje su uvrštene u poznati Messierov katalog.

Prostor između galaksija je ispunjen međugalaktičkim medijem. Ovaj medij ima nekoliko komponenti. Emisija X-zraka otkriva prisustvo rijetkog vrućeg plina. Tipična gustoća plina je oko 1 atom u dm3 (= 1 litra). Ovaj plin ukupno sudjeluje u masi skupa sa 10%. Gravitacijsko međudjelovanje galaksija je dovoljno da ponekad otrgne i izbaci pojedine zvijezde u međugalaktički prostor. Galaksije i spoemnute vrste međugalaktičkog medija sveukupno daju samo 20% izračunate mase skupova. Ostatak čini tamna tvar.

Superskupovi galaksija

Skupovi galaksija tvore veće skupine, koje nazivamo superskupovi (slika 7). Naša je Lokalna skupina član Lokalnog superskupa.

Superskupovi se najčešće sastoje od lanaca desetaka skupova sa masama reda 1016 masi Sunca. Naš Lokalni Superskup u čijem je središtu skup Virgo je relativno siromašan. Njegov promjer je oko 15 Mpc (megaparseka, mega = milijun). Najveći superskupovi, kakav je onaj u čijem je središtu skup Coma, imaju promjere i do 100 Mpc. Oko 90% svih galaksija se nalaze u ovim superskupovima.

Veliki Atraktor

Izrada mape pozadinskog zračenja prije dvadesetak godina ukazalo je na određeno odstupanje od simetrije, kasnije nazvano "dipol". Područja maksimalnog pozitivnog i negativnog odstupanja od prosječne valne duljine zračenja nalaze se na suprotnim stranama neba. Svemirska letjelica COBE (Cosmic Background Explorer) je 1989. i 1990. svojim mjerenjima potvrdila prijašnja zapažanja. Uz pomoć Dopplerovog efekt se izračunalo da se naša galaksija zajedno sa Lokalnom Grupom giba brzinom od 600 km/s u smjeru točke u zviježđu Morske zmije (Hydra). Izračun brzine i smjera gibanja Lokalne Grupe na osnovu masa poznatih struktura u "obližnjem" svemiru znatno je odstupao od stvarnog stanja.

Astronomi su krenuli u potragu za nevidljivim "Velikim Atraktorom". Proces izrade mape svemira na tom dijelu neba znatno je otežavao Mliječni Put i veliki tamni oblaci plina i prašine u njegovom središtu. Veliki dio potrage proveden je u infracrvenom (satelit IRAS, Infrared Astronomical Satellite) i radio (spektralne linije električki neutralnog vodika, λ = 21 cm) dijelu spektra.

Nakon dugogodišnjeg "opkoljavanja", Veliki Atraktor je lociran u pravcu zviježđa Krma (Puppis). Radi se zapravo o skupu Puppis u kojem je otkriveno čak 600 novih galaksija, pored 50 već poznatih. Gibanje galaksija u samom skupu pokazuje na još veću masu skupa, pa se procjenjuje da masa skupa doseže čak 10 000 masa Mliječnog Puta, čime se ovaj skup približava skupu Coma - najvećem u okolnom svemiru.

Najveće strukture: Praznine i Filamenti

U nekim predjelima svemira skupovi nisu svrstani u superskupove, nego čine nešto poput niti ili cijevi i mjehura. Okolne dijelove, u kojima su galaksije mnogo rijeđe, nazivamo prazninama. Praznine čine oko 90% volumena svemira. Najveća dosad pronađena praznina je Praznina Bootes sa promjerom od oko 124 Mpc (megaparseka, mega = milijun). Još jedna velika svemirska struktura je tzv. "Veliki zid", udaljen oko 100 Mpc i isto toliko dugačak.

Pokazalo se da su za nabrojene neravnomjernosti karakteristične udaljenosti oko 150 000 000 ly. Po tome pretpostavljamo da je na udaljenostima više stotina milijuna godina svjetlosti tvar u svemiru ravnomjerne gustoće. Stoga, svemir na najvećoj skali smatramo ravnomjernim.

(preuzeto sa http://astro.fdst.hr/index.php?p=http://astro.fdst.hr/Kozmologija/karta.php)

cupakabra · ***the dancing girl***

joj sto su dobre slike... da li je istina da kosmos nema kraj??? sve ima svoj kraj i pocetak!!

SrXXX · Početnik Domaćeg.de

@ Cupakabra

Prema nekim teorijama, svemir je nastao uslijed "Velikog praska" ( Big bang) i od tad se neprestano širi.

coco_bill · Zli carobnjak-lingvista

A i da ima kraj - opet bi se pitali "sta ima iza tog kraja?" Rolling Eyes

SrXXX · Početnik Domaćeg.de

Stormlord · Početnik Domaćeg.de

mislim da je bolje pitanje:kako je on nastao?!

SrXXX · Početnik Domaćeg.de

Ajooooj milion pitanja....Nista odgovora... aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa!!!

[Edit by coco_bill: Pisanje teksta velikim slovima [ALLCAPS] je zabranjeno Pravilnik-om. Koristite blagodeti formatiranja teksta ako želite nešto da naglasite.]