Vukovar

pinkie · Prijatelj foruma

Gradski muzej Vukovar muzejska je ustanova kompleksnog tipa kojoj je osnivač Grad Vukovar.

Vukovarac prof. dr. Antun Bauer inicijator je i osnivač Gradskog muzeja Vukovar svojim brojnim poklonima i donacijama: stilskog namještaja, oružja, umjetničkih slika, grafika, crteža i skulptura, te znatnim količinama rimskog novca i mnogim drugim predmetima, počevši od 1948. godine pa sve do svoje smrti 2000. godine. Odlukom Narodnog Odbora u Vukovaru, prosinca 1946. godine osnovan je Gradski muzej, a svoje javno djelovanje, prvom stalnom izložbom, započeo je dvije godine kasnije 1948. godine u zgradi stare diližansne pošte u baroknom središtu grada.

U razdoblju do Domovinskog rata, odnosno do 1991. godine, Gradski muzej Vukovar razvit će se u četiri muzejsko-galerijske cjeline u okviru jedne matične kuće i to u:

Gradski muzej Vukovar – centralnu instituciju od 1964. u baroknom dvorcu Eltz.
Zbirku Bauer i Galeriju umjetnina Vukovar u posebnoj zgradi,
Muzej nobelovca Lavoslava Ružičke u rodnoj kući nobelovca,
Muzej novije povijesti u Radničkon domu - grand Hotelu,
Tijekom vremena Muzej je postao nezaobilazna institucija kulturne djelatnosti u znanstvenom, izložbenom i muzeološkom obliku, što je pokazao u svojim brojnim stalnim i povremenim izložbama od kojih ističemo neke od najznačajnijih: VUČEDOL – TREĆE TISUĆLJEĆE prije Krista - , u Muzejskom prostoru u Zagrebu, 27.07. 1988. godine, sa reprezentativnim katalogom-knjigom, zatim izložbu umjetnina iz ZBIRKE BAUER sa cjelovitim katalogom, također u Muzejskom prostoru u Zagrebu – 18. 02. 1989., i da istaknemo još samo jednu značajnu izložbu u Zagrebu u HAZU – u povodu 100. obljetnice rođenja vukovarskog nobelovca za kemiju LAVOSLAVA RUŽIČKE kada je kompletan materijal Spomen muzeja nobelovca iz Vukovara prikazan u Zagrebu. Svoju aktivnost Muzej je višestruko unaprijedio i povećao svoje zbirke do vremena Domovinskog rata 1991. godine, a naročito u vrijeme progonstva u Zagrebu i nakon povratka na svoju domicilnu adresu u Vukovar, u Dvorac Eltz.Nakon povratka u Vukovar od 27. svibnja 1998. godine u devastiranom Dvorcu Eltz Muzej razvija izložbenu i manifestacionu kulturnu djelatnost, tako da godišnje obradi i prezentira preko 200 programa. Uz brojne izložbe ostvarena su i dva izuzetno značajna projekta a to su : Izložba VUČEDOLSKI ORION – NAJSTARIJI EUROPSKI KALENDAR i likovna izložba VUKOVARSKI LIKOVNI SALON – u ovim projektima muzej je ostvario na inicijativu Ružice Marić zasluženo međunarodno priznanje.
Povratkom u Vukovar, na 50. godišnjicu svoga osnivanja, Gradski muzej Vukovar nastavlja svoje djelovanje značajnim akcijama kao što je POVRAT – RESTITUCIJA svojeg najznačajnijeg fundusa iz Novog Sada, Beograda i Dalja, te tako započinje, ponovnim naporima sastavljati slavnu povijest Vjekovnog hrvatskog Grada na Dunavu. Gradski muzej Vukovar otvorena je ustanova kulture i u prvim danima povratka Vukovaraca, a tako je i danas, prihvaćao je sve povratnike, na svoje brojne manifestacije, ali i u svakom drugom posjetu Gradu Vukovaru. Da je i Gradski muzej dio jedne te iste nedjeljive cjeline Grada Vukovara potvrđuju i brojni nazivi njegovih manifestacija kao što su : GRAD U SRCU ili ZAGRLI ME GRADE.

Zbog navedenih aktivnosti Muzeja , jer su se sva kulturna događanja odvijala upravo u ovom Dvorcu vukovarskih grofova Eltz , sjedištu Muzeja, ističemo da je Vukovarski muzej postao simbolom kulture Grada Vukovara, simbolom neuništivog duha Vukovaraca i očuvanog identiteta hrvatskog duha i kulture ovoga kraja.

pinkie · Prijatelj foruma

POVIJEST GRADSKE KNJIŽNICE

Utorak, 8.svibnja 2001.godine, ostat će trajno zabilježen kao poseban dan za Gradsku knjižnicu Vukovar i sve njene djelatnike. Naime, toga je dana svečano otvorena obnovljena i uređena Knjižnica, koja se tek tada, nakon 1991. godine-uistinu mogla ponovno smatrati knjižnicom.

Grad Vukovar doživio je začetke knjižničarstva već u drugoj polovini 19. st. (1860.g.), kao i većina gradova u Hrvatskoj, budući da su tada otvarane prve pučke knjižnice u gradovima i trgovištima; osnivale su ih udruge građana, a mogli su ih koristiti samo članovi društva. U Vukovaru je 1859. god. osnovano Čitateljsko društvo Ressource i utvrđena prva Pravila o radu Društva, objavljena 1860. god. na njemačkom jeziku: Statuten der Vukovarer Ressource Vereins u tiskari Karla Lehmanna u osijeku. Ova su Pravila tiskana na hrvatskom jeziku u Vukovaru, u tiskari Ernesta Janička 1895. god. Članovi društva bili su ugledni vukovarski građani, a bilo ih je 250 ukupno.

Na glavnoj skupštini društva Ressource, održanoj 29. siječnja 1922. god., na inicijativu članova, društvo mjenja naziv u Hrvatska čitaonica, a 1923. god. donosi Pravila Hrvatske čitaonice u Vukovaru, koja tiska 1924. god. u Hrvatskoj dioničkoj tiskari u Vukovaru. Nova Pravila Hrvatske čitaonice u vukovaru donesena su 1934. god. potvrđena i tiskana 1935. u tiskari «Novo doba» u Vukovaru. Današnja knjižnica utemeljena je 1947. god. s jednim djelatnikom i početnim fondom od 1.116 sv. i bila smještena u cenru grada. Već 1961. god. otvara gječji odjel i postaje matičnom knjižnicom tadašnje općine Vukovar. 1967. god. otvara ogranak u Borovu naselju, s fondom od 2.500 sv. Za uspjehe u radu više puta dobiva nagradu «Pavao Markovac».

Kako se povećavao fond i organizirali novi odjeli, tako se Knjižnica više puta selila tragajući za odgovarajućim prostorom. Današnji prostor, na Trgu republike Hrvatske 1, pronašla je 1980. god. i otkupila ga od trgovačkog poduzeća « Velepromat» iz Vukovara. Godine 1990/1991. Gradska knjižnica Vukovar samostalna je, matična knjižnica sa 12 djelatnika, ogrankom u Borovu naselju, te s 13 knjižničnih stanica u selima općine Vukovar: Bapska, Opatovac, Šarengrad, Tovarnik, Sotin, Čakovci, Petrovci, Trpinja Vera, Klisa, Lovas, Bršadin i Bobota. Ukupni knjižni fond iznosi 75.448 sv., a zabilježeno je 4.431 korisnika (1700 djece i 2.731 odraslih).
I onda je ovako dobro ustojenu knjižnicu, s odjelima- za djecu, odrasle, studijskom čitaonicom, igraonicom za predškolski uzrast, planovima za informatizaciju, kao i Grad kome pripada, pogodio rat, te je knjižnica, i sama teško oštećena,i izgubila je 40% fonda što je nešto više od 30.000 sv. Kasnijih godina,integracije nad Knjižnicom preuzima Upravni odjel za društvene djelatnosti Poglavarstva grada Vukovara, koji već u jesen 1997. god. organizira otvaranje «Mjeseca hrvatske knjige '97» u Vukovaru, na koje je došlo nekoliko autobusa s knjižničarima iz cijele Hrvatske, što je bila jedna od prvih masovnijih posjeta našem području.

Moglo se vidjeti da su na zgradi Knjižnice izvršeni popravci i preinake, ali unutrašnjost- radni prostor bio je nalik nedovršenom skladištu, a nikako ne nekoj knjižnici, iako su na sve strane bile police s knjigama. Ipak, knjižničari su obavljali svoj posao, jer, naprosto, bez knjižnice se ne mogu normalno odvijati drugi odgojno- obrazovni procesi, nastava po školama, studiranje, a mnogim je još, ipak, pojedincima nezamisliv njihov svakodnevni život bez čitanja lijepe književnosti.

S intenzivnijim povratkom stanovnika 1998. god. povećao se znatno i broj korisnika, pa tako imamo sljedeće pokazatelje: 15. listopada 1997. god. bilo je upisano 378 korisnika; godinu dana kasnije- 536; sljedeće, 1999. god.- 1.183, dok je pošle godine bilo ukupno 1.627 članova knjižnice. Uređenje Knjižnice započeto 1997. god. nije uspjelo. No, zato su uspješno otvorena dva ogranka: jedan u sotinu, 18. kolovoza 1999. god., s početnim fondom od 1.140 sv. i 80-tak članova; te drugi, u Borovu naselju, 10. ožujka 2000. god., s fondom od 3.600 sv. i 550 upisanih korisnika do kraja godine.

Sveukupni knjižni fond dostigao je broj od 59.584 obrađenih svezaka te još oko 15.000 darovanih svezaka, budući je Knjižnica dobila jako puno donacija od raznih ustanova, institucija iz domovine i inozemstva, kao i pojedinaca. tada dolazi na red i sama centralna Knjižnica. Ministarstvo kulture Republike Hravtske izdvaja glavninu sredstava za radove na sanaciji i adaptaciji, koje u rujnu 2000. god., počinje izvoditi tvrtka «Volko d.o.o.» iz Vukovara. Po novom idejnom rješenju, Gradska knjižnica Vukovar ima odvojene prostore za djecu i mladež od odraslih korisnika; tako je u prizemlju dječji odjel s čitaonicom za dječji tisak, igraonicom za predškolski uzrast i medijatekom, dok se na katu nalazi odjel za odrasle, čitaonica za tisak i časopise, studijski odjel, višenamjenski prostor za programe i akcije, te prostorije za obradu, spremište, računovodstvo i ravnatelja. Ukupno predviđeno 25 računala: 9 za djelatnike i 16 za korisnike.

Knjižnica je dio mreže knjižnica koje koriste Unix verziju programske aplikacije Crolist, te su povezane s bazom nacionalne i sveučilišne knjižnice. Uređen je prostor oko knjižnice, te napravljen pristup za osobe s posebnim potrebama. Kako je centar Grada još uvijek slabo obnovljen, zgrada i prostor Gradske Knjižnice Vukovar odskaču od svoga okoliša i uistinu su jedina svjetla točka središta Vukovara, mjesto koje svojom udobnošću, ugodnošću i ponudom mami sve uzraste i ljude raznih interesa.

pinkie · Prijatelj foruma

Vukovar

Vukovar, grad, pristanište na utoku rijeke Vuke u Dunav, 19 km istočno od Vinkovaca, 36 km jugoistočno od Osijeka; nadmorska visina 108 m; 44 639 stan. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, tekstilna i prehrambena industrija. Na magistralnoj je prometnici (M7) Osijek-Vukovar-Ilok i željezničkoj prometnici Vinkovci-Vukovar.

Najveći hrvatski grad i riječna luka na Dunavu, poznat po veličanstvenoj bici u Domovinskom ratu i strašnim razaranjima. Među mnoštvom vrlo atraktivnih, ali u ratu teško stradalih građevina, ističu se dvorac obitelji Eltz iz XVIII. st., barokne zgrade u središtu grada, franjevački samostan, župna crkva sv. Jakova, pravoslavna crkva sv. Nikolaja i dr. Izvan grada na obali Dunava prema Iloku nalazi se Vučedol, bogato arheološko nalazište. Obredna posudica Vučedolska golubica smatra se svojevrsnim simbolom grada. Vučedol je i poznato izletište, raj za ribiče s prekrasnom pješčanom plažom na Orlovu otoku. Atraktivno ušće rijeke Vuke u Dunav, šetališta uz Dunav i uređene plaže osiguravaju sportsko-rekreacijske aktivnosti tijekom cijele godine, a posebice u toplom dijelu godine kada je moguće kupanje. Na Dunavu i Vuki popularan je ribolov (som, smuđ, šaran, štuka, kečiga).

Povijest

Naselje postoji već u X. st.; uza nj se veže velika slavenska nekropola na lokalitetu Lijeva bara. U srednjem vijeku je središte istoimene županije (prvi spomen 1220. in Comitatu de Wolcou); zabilježen je kao villa Walkov, Vlcou i sl. (XIII. st.), poslije oppidum, od 1323. Wolcowar. Kraljev posjed, u djelomičnoj je vlasti Gorjanskih, Koroga, Morovičkih, Iločkih i dr. Razvija se kao trojno naselje; utvrda s »gradom« najstariji je dio, smješten na desnoj obali Vuke povrh ušća u Dunav (danas područje samostana i gimnazije); podgrađe (od 1231. »slobodni kraljevski grad«) nalazilo se u prodolini uzduž kraljevske ceste i luke (Radićeva ulica i priobalje Vuke); na lijevoj obali (danas Novi Vukovar) razvija se posebno trgovište Varoš (1286. i dalje). Za turske vladavine (1526.-1687.) gradić s dvjestotinjak kuća slijedi srednjovjekovnu matricu (nedavno otkopani temelji Sulejmanova mosta preko Vuke iz 1526.). U vrijeme barokne obnove u vlasti Komore, potom donacijski feud (Kuffsteina od 1728., Eltzovih od 1736.) i središte srijemske županije (od 1745.). Od početka XVIII. st. Vukovar se razvija kao dvojni grad: Stari Vukovar, građanski dio na desnoj obali Vuke, organične je nepravilne strukture razvijene na brežuljkastu zemljištu; Novi Vukovar na niskoj lijevoj obali, planirano je naselje linearno-cestovnoga tipa (građen za njemačke naseljenike od 1722.), u kojemu je sjedište vojske, županijske uprave i vlastelinstva.

Maza_uk · Početnik Domaćeg.de

Kao rodjena Vukovarcanka mogla bih da pisem o tom gradu danima ali hocu sa vama da podelim jednu pricu koju sam napisala pre dosta godina,nadam se da ce vam se barem malo svideti.

Grad

Svako u svom srcu nosi neki grad. S vremena na vreme se seca tog grada ili po tome sto je rodjen u njemu ili dane mladosti proveo u tom gradu ili jednostavno po nekom lepom dozivljaju na koji se pricom vraca.
Menen za moj grad vezu mnoge lepe uspomene ne samo sto sam rodjena i deo svog detinjstva provela u njemu nego jednostavno sto je meni taj grad jako drag i lepsi nego bilo koji na celom svetu.
I ovako kad su zgrade i kuce srusenen u njemu on odise nekom posebnom ljubavlju koju osecamo samo mi koji taj grad nosimo u svojim srcima.

Stojim pred jednom srusenom kucom i secam se kakva je bila pre, secanja naviru sama kada sam bezbrizno sa roditeljima setala najlepsim gradom,sedila na obali reke koja je svojim tokom nosila bezbroj poljubaca mladih parova koji su sedeli ili setali pokraj te reke koja je bila ogledalo moga grada.U stvarnost me je vratilo secanje na rat koji je unistio mir u ovom gradu i ono najlepse odneo sa sobom,odeo srecu i bezbrizne osmehe dece i ostalih stanovnika ovog grada. Ali ovaj grad se ne predaje tako lako,on jos uvek ima dusu i pored svih rusevina i zgarista. Sa svakim prolecem on opet ozivi ne dozvoljava da ljudi u njemu pate jer dosta je on propatio pa ne moraju i drugi. Ona ista reka zove decu i mlade parove da opet kao nekada setaju njenom obalom.

Mnogi su mislili da je sa ratom odnesena i ljubav prema ovom gradu ali su isti ti prevarili, jer moj grad kakav da je pa da je u njemu ostala samo jedna kuca da dokazuje da je ovde nekad bio grad, moj grad ce za mene uvek da ostane onakav kakav je bio i kakav je sad jer g anosim u srcu.Ja moj grad volim najvise na svetu, pa da g amoram i napustiti ja cu ga poneti u svom srcu i u svojim mislima,secanjima.
Mnogi koji sad dodju u moj grad imaju osecaj da ce ga voleti do kraja zivota,ali to je samo osecaj, a ne prava istinska ljubav koju osecamo mi koji taj grad nozimo u srcima i koji nam je nesto znacio i dalje nam znaci.

Jer mi volimo istinskom ljubavlju nas Grad!
(Vukovar)

Mnogo je godina proslo od kada sam ovo napisala i malo manje od kad nezivim tamo pa bih volela da ako moze neko da mi kaze kako sad izgleda Vukovar jel ima setaca pored Dunava i jel jos uvek zivo kao nekada.

pinkie · Prijatelj foruma

Predivno..zaista mi je drago da je neko naceo i ovu temu...Procitala sam puno puno toga o Vukovaru..naslusala se prica..ali divno je videti i ovako lepu stranu grada kao sto je ova tvoja..rat je bio, prosao, o njemu ne vredi govoriti...lose stvari ovde nemaju mesta..ovo je grad koji ima dusu..i nosi je sa sobom..i nose je svi koji su tamo ziveli..koji tamo dan danas zive...
tesko je na netu pronaci bilo sta o buducnosti i sadasnjosti Vukovara a ada nije obojeno bilo kojom bojom. Rolling Eyes

Ipak, posto je ovo tema o gradu i zbivanjima o njemu, pokusacu da postavim i neke stvari koje su vezane upravo za to...a na onima koji zive tamo je da napisu odgovr na tvoje zahteve...Jako mi je drago sto si postavila ovo sto si napisala Wink

Najsiromašniji kraj u državi
Autor Snježana Mlinarević

Kao područje pogođeno ratom, Vukovar je već godinama suočen s gubitkom osnovne proizvodne infrastrukture, a i sve su druge gospodarske i socijalne posljedice dugotrajne. Stanovništvo se sporo vraća, oslabljene su poduzetničke inicijative, uništeno povjerenje i društveni kapital u kraju poznatu po obilju i bogatstvu prije rata.
Danas su Vukovar i kraj koji mu gravitira najsiromašniji u Hrvatskoj društveni je bruto proizvod u državi po glavi stanovnika više od 7000 dolara, a u Vukovaru 2070 dolara. Dakle, stanovnik Vukovara ima više od tri puta manje prihoda nego prosječan Hrvat i po tome je bliži susjedima u Srbiji koji imaju oko 1900 dolara BDP-a po stanovniku.

Država je u proteklih osam godina uložila golema sredstva u obnovu ratom porušenih objekata, u infrastrukturu, buduće slobodne zone, a samo 20 milijuna kuna utrošeno je u gradnju hotela Lav u središtu Vukovara. Ipak sve to zbog gospodarske i socijalne ratne destrukcije nije dalo velike rezultate. Oko trećina radno sposobnog stanovništva bez posla je, gotovo dvostruko više od ionako visokog postotka nezaposlenih u Hrvatskoj. Prema podacima HGK Vukovarsko-srijemske županije, prosječna neto-plaća u županiji je 2600 kuna, a u Vukovaru radi oko 250 tvrtki.

U to se ubraja gotovo sve što aktivno radi, znači mala poduzeća, obrti i dva velika, Vupik i Borovo. Te dvije tvrtke koje su prije rata zapošljavale tisuće radnika, danas zajedno imaju samo dvije tisuće zaposlenih.

U Vukovaru i svim poduzetničkim novim sredinama država podupire malo i srednje poduzetništvo, no bez velikih poslovnih sustava nema ni njihove ekspanzije. Zato se Borovo i Vupik nastoje održati i restrukturirati.

pinkie · Prijatelj foruma

Danas iz rusevina se podiže jedan novi Vukovar.

Ne, nije to više barokni šarmer s Dunava o kojem pričaju starije generacije. Karbonizirani ostaci ponekog čardaka, zbijeni u nizu novonastalih bijelih kućica, naznačuju kako je grad izgledao prije tragedije. Nekad moćna, danas granatama izbušena industrijska postrojenja trunu u draču periferije, a u samom centru mnoge uništene austrougarske zgrade još uvijek zjape neobnovljene. No vizura je danas ipak mnogo vedrija nego prije pet godina; Vukovar se obnavlja brzinom koju je teško pratiti čak i njegovim žiteljima. Ono u čemu se svi naši sugovornici slažu jest da građevinska industrija naprosto cvjeta.

'U posljednjih nekoliko mjeseci grad je stekao fenomenalnu dinamiku, stvari se ponekad događaju doslovno iz minute u minutu. U samo mjesec-dva cijeli gradski dijelovi poprimaju novi oblik', kaže Marija Molnar, novinarka Hrvatskog radija Vukovar. Ona i njenih 18 kolega imaju prepune ruke posla jer je grad na Vuki odnedavno počeo vrvjeti događanjima: stalno neki protokoli, otvaranja stanova... Čak i potonulo gospodarstvo, u kraju koji bilježi ponajveću stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj, doživljava stanovita ulaganja. Primjetan je, recimo, interes talijanskih investitora. Benneton surađuje s proizvođačem tekstila Vuteksom, dok Adriatica Spa namjerava u Vukovaru otvoriti pogon za proizvodnju umjetnog gnojiva.

a evo i lepih vesti kada se tice nacionalna mrznja..vidite kako se stvari lepo vracaju na svoje mesto... Wink

Bogu hvala Smile

Novinarski senzacionalizam raspiruje mržnju

Fizičkih okršaja s nacionalističkim motivima u Vukovaru još uvijek ima, ali manje nego prijašnjih godina. Marija Molnar tvrdi kako je ozračje mnogo pozitivnije nego što se to može zaključiti iz medijskih izvještaja i strašno je ljuta na neke kolege koji iz senzacionalističkih pobuda stvaraju ružnu sliku o gradu koji se teškom mukom pokušava izvući iz ratne traume:

'Često se klinci potuku zbog djevojke, novca ili nečeg trećeg, a nacionalnost bude sporedna, ili samo jedan od razloga. No pojedini neetični novinari isključivo gledaju kako bi prodali novine. Pritom biraju bombastične naslove, ne mareći koliku štetu čine ovoj sredini i ljudima koji tu žive.'

Znameniti barokni dio grada
Dvojica konobara iz jednog od popularnijih gradskih lokala vrijedni su nam svjedoci vukovarske svakodnevice. Duhoviti, energični, brzi na riječima - nije ih teško zamisliti kako se uspješno nose s gužvom koja u njihovom kafiću nastaje vikendom. 'Ovako preko tjedna se ne izlazi navečer, nemaju ljudi para', objašnjava jedan od njih, Bjelovarčanin koji se ovamo doselio jer je oženio Vukovarku (i tvrdi da mu se tu više sviđa nego u rodnom gradu).

'Postoje srpski kafići u koje mi ne zalazimo, ali Srbi dolaze k nama', pričaju dok u pozadini, k'o u filmu, svira 'Crno-bijeli svijet':
Što se dnevnih zanimacija tiče, u Vukovaru u zadnje vrijeme vlada simbioza kafića i kladionica: što bliže poslovnici se birtija nalazi, na veći promet može računati, smatraju konobari.

U kasne sate vikendom vukovarska mladež odlazi u neočekivano velik i sjajno uređen disko klub Quo Vadis, koji obično nudi više glazbenih 'floorova' - tamo se može čuti i rock i elektronika i, naravno, narodnjaci. Nacionalno je neutralan, a navodno zna okupiti i više od tisuću ljudi. U Vukovaru definitivno ima onih koji žele izgraditi bolje i humanije, mirnodopsko društvo.

pinkie · Prijatelj foruma

E posto sam u prethodnom postu uspela da pronadjem nesto malo i o zivotu i izlascima u samom gradu, a sada nesto maloo konkretnije i o pojedinim ustanovama u gradu..da zapocenm pricom o Vukovarskoj Luci.
Budući da je 1998. godine luka započela od nule, dok su u međuvremenu nestali njeni najveći korisnici, poslovanje se u najkraćem može opisati kao relativno teško. Trenutno se godišnje prekrcava oko 600.000 t raznih roba (uglavnom uvrećani šećer, žitarice, uljarice, željezna ruda, umjetna gnojiva), premda su instalirani kapaciteta bitno veći. Luka danas zapošljava oko 45 djelatnika.

Najveći korisnici luke uglavnom su renomirana poduzeća iz Hrvatske, ali i iz inozemstva. Npr. Petrokemija d.d. Kutina koja iz godine u godinu povećava količine svojih roba koje izvozi na tržište EU preko luke Vukovar, trenutno razmatra ulaganje u projekt multi - funkcionalnog logističkog centra koji bi obuhvaćao terminal za ukrcaj gotovih proizvoda, terminal za iskrcaj sirovina podrijetlom iz uvoza, skladišni kapaciteti te prodajni centar gotovih proizvoda za tržište istočne Slavonije. Dobivanjem takvog strateškog partnera na dobitku nije samo Vukovarska luka koja dobiva impresivne količine za prekrcaj, već se time povećava i konkurentnost domaće poljoprivrede iz razloga bitnog smanjenja transportnih troškova u distribuciji umjetnih gnojiva, kao i pouzdanost isporuke.

Hrvatske Željeznice d.o.o. i Luka-Vukovar d.o.o. trenutno pregovaraju o ustupanju dijela prostora u vlasništvu Željeznice našem poduzeću u svrhu izgradnje modernog zatvorenog skladišta za generalne i rasute terete kojim bi se otvorile mogućnosti bitnog povećanja prekrcaja obje vrste tereta, sa osobitom svrhom da se što više tereta iz luke plasira dalje na željeznički transport. Ovo je važno zbog povećanja tri-modalnih prometnih potencijala luke (kombinirani transport : riječni - cestovni - željeznički) ali i zbog privlačenja dodatnih količina roba koje u svom logističkom lancu zahtjevaju određeni period uskladištenja, a dosadašnji izgrađeni kapaciteti luke predstavljaju usko grlo upravo u tom smjeru razvoja robnih kretanja.

Pored ovih u kratkom roku (cca 1 godina) izvedivih projekata, za bitno unaprijeđenje lučkih kapaciteta bit će potreban vrhunski Masterplan razvoja lučkog područja koji će predvidljivo uključiti razvoj i širenje na dodatnim prostorima u gradu Vukovaru.

Od drugih velikih dugogodišnjih partnera Luke-Vukovar, kao i korisnika lučkih usluga ističu se : od domaćih Agrokor - Trgovina d.d., Finagra d.o.o. i Agit d.o.o. iz Zagreba, Žito d.o.o. Osijek , Trast d.d. Split, Muraspid d.o.o. Čakovec i mnogi drugi.

Od inozemnih partnera ističu se slovenski Jadran d.d. Sežana, Prodex Grude, Studen Arex Gradačac i RŽR Ljubija iz BiH, Preymesser Gmbh iz Regensburga i IZB Europa Trieffenstein iz Njemačke, DDSG GmbH i Multinaut GmbH iz Beča kao Austrijski brodari, te najveći dunavski brodar UDP Izmail iz Ukrajine, sa kojima se razvija osobito uspješna suradnja.

Promet u luci iz godine u godinu raste, premda smo svjesni da on ni izbliza ovog trenutka nije na nivou na kojem je bio prije Domovinskog rata. Međutim, budući da se kvaltitativno struktura poboljšala (više generalnih tereta u odnosu na rasute) situacija u sadašnjosti uopće nije crna. Kada se sve to dovede u vezu sa spomenutim projektima koji će se realizirati u kratkoročnoj i srednjeročnoj budućnosti , Luka - Vukovar d.o.o. je na sigurnom putu povećanja količina prekrcaja, profitabilnosti i otvaranja radnih mjesta.

pinkie · Prijatelj foruma

Luka Vukovar osnovana je kao samostalno poduzeće 1.01. 1960. godine izdvajanjem od nacionalnog brodara Dunavskog Lloyda Sisak, te kao samostalno poduzeće posluje do kraja 1970-te godine, kada se integrira sa drugim brodarem JRB Beograd u čijem sastavu posluje do 1979.godine.

Izdvajanjem iz JRB-a 29.05.1979.-te godine do 31.07.1987. ponovo posluje kao samostalno poduzeće da bi 01.08.1987. pristupila tadašnjem agro-industrijsko poduzeće SOUR Vupik Vukovar, danas pretvorenom u Vupik d.d., koji je i do današnjeg dana ostao vlasnik poduzeća.

pinkie · Prijatelj foruma

evo i nekoliko slika danasnjice

pinkie · Prijatelj foruma

Pre nego tema dobije neki sasvim drugi tok htela sam nesto da NAGLASIM!!!! Vec je nekoliko puta receno, kada se pise o gradovima, narocito o gradovima bivse Jugoslavije, da se nece tolerisati ama bas nikakva etnicka, nacionalna, religijska ili bilo kakva netrplejivost niti ikakvo provociranje. Toliko je divnih gradova, toliko divnih stvari koje mozemo pisati o svima njima. I ove teme sluze iskljucivo za to. Postove koji nisu bili prikladni sam obrisala,i ubuduce vas molim da se okrenete buducnosti i pogledate malo oko sebe. Toliko je lepih stvari, ostavimo one ruzne i za nas i pruzimo ovim gradovima najbolju mogucu prezentaciju, jer oni to svakako zasluzuju. Hvala Wink

Freya_os · Početnik Domaćeg.de

Nalazi se na razmeđi povijesnih pokrajina istočne Slavonije i zapadnog Srijema. Leži na ušću rijeke Vuke u Dunav. Istočni - stariji dio grada na desnoj je obali Vuke, na obroncima Vukovarskog ravnjaka i visokoj dunavskoj obali. Zapadni dio grada - Novi Vukovar s Borovo-naseljem u nizini je lijeve obale Vuke. Vukovar ima granični položaj na Dunavu prema Vojvodini u SR Jugoslaviji.

Grad leži na važnim prometnim pravcima. Od pamtivijeka je dolinom Dunava na vukovarskom području tekao promet od sjeverozapada prema jugoistoku. U rimskom razdoblju desnom obalom Dunava vodila je granična, tzv. limeska cesta, na kojoj je važna postaja bio Cornacum, današnji Sotin. Od davnina se također plovi Dunavom i Vukovar je na tom putu važna postaja. Uvođenjem parobroda od sredine 19. stoljeća Vukovar je imao redovnu vezu s Budimom i Bečom uzvodno i sve do Rumunjske nizvodno. Vukovarska luka važna je uvozno-izvozna postaja. Poslije izgradnje željeznice 1878./79. godine sve je važnija uloga Vukovara u pretovaru robe s riječnog na željeznički promet. U novije vrijeme Vukovar je imao razvijenu cestovnu mrežu asfaltiranih prometnica. Izgradnjom zračne luke Klisa, 20-ak km zapadno od Vukovara, uključeno je ovo područje u zračni promet.

Kipranka · Početnik Domaćeg.de

Zelim da vam se zhvalim na ovoj temi... Ja sam rodjena u Vukovaru i zivela sam u okolini ali smo se preselili u Vojvodinu kada sam ja imala 5 godina...Sada sam mnogo vise saznala o mom rodnom gradu... Hvala vam..