Opatija

cume · Početnik Domaćeg.de

Trebao bih da idem na letovanje tamo , kakvo je mesto priroda , nocni zivot i ostalo?

Charmed · Malo ~ mače ~

Opatija, elegantna turistička destinacija, središte je rivijere s najdužom tradicijom u turizmu Hrvatske. Povoljan geoprometan položaj, najbliži izlaz na toplo more Srednje Europe, na otprilike 500 km od Milana, Beča i M�nchena, bujna vegetacija i ugodna klima( 45�20� sjeverne širine) najvažniji su razlozi začetka i naglog razvoja turizma krajem 19. stoljeća.

Građena na prijelazu 19. u 20. stoljeće, do danas je zadržala sklad s prirodom. Njegovani parkovi, osvijetljeno obalno šetalište (lungomare 12 km), uređena kupališta i fontane okvir su za vile i hotele u koje se može smjestiti do 6.000 gostiju.

S obzirom na relativnu stalnost temperatura (zimski prosjek 7,0 C, ljeti 21,9 C), visoki zračni pritisak i stalno strujanje zraka, podneblje Opatije je umirujuće i okrepljujuće. Kontrasti mora i planine, zelenila parkova i plavetnila mora, starih građevina i suvremenog komfora, bučnih zabavišta i tihih izletišta čine Opatiju i njenu okolicu privlačnim stjecištem turista u svako godišnje doba.

Charmed · Malo ~ mače ~

Klima - umjerena mediteranska klima s blagim zimama i podnošljivim ljetima.
Stalno strujanje zraka, morskog aersola.
Prosječna ljetna temperatura zraka iznosi 21,9o C, a zimska 7o C.
Temperatura mora ljeti se penje do 26o C.

Godišnja insolacija 2000 sati.

pinkie · Prijatelj foruma

Smještena podno planine i parka prirode UČKA, Opatija (u prošlosti poznata i pod imenom Abbazia) pruža izvrstan odabir za odmor ljeti i zimi. Predivna priroda, parkovi, stare austro-ugarske ville, šetališta i plaže već 160 godina privlače turiste iz Europe i svijeta. Opatija je vodeće turističko mjesto u Republici Hrvatskoj za organizaciju kongresa, seminara i savjetovanja. Festivalima, koncertima, izložbama i drugim kulturnim i sportskim događanjima Opatija tijekom cijele godine nudi sadržaje vrijedne pažnje!

pinkie · Prijatelj foruma

Opatija

”Stara dama�, ”Biser Jadrana�, ”Kraljica turizma� - samo su neki od naziva ovog grada koji će 2004. godine proslaviti 160. obljetnicu turističke tradicije. Njena ljepota i otmjenost prelaze na svakog gosta, pa se nebrojeni turisti čitavog života vraćaju u Opatiju svjedočeći da se u tom gradu jednostavno osjećaju drugačije. Iz godine u godinu podiže se kvaliteta hotelskog smještaja u više od dvadeset objekata i ovo će uskoro biti grad s najviše visokokategoriziranih hotela na hrvatskom Jadranu

pinkie · Prijatelj foruma

Predturistička (pučka, stara) Opatija
U svakom slučaju, "staro" u opatijskoj terminologiji označava predturističko doba, dakle Opatiju prije 1880. i niza plastičnih operacija u režiji Društva južnih željeznica S�dbahngesellschaft). Kao što je kopnilo staro rezoniranje lokalnih ribara, mornara i tkalja, tako su se na račun te nove turističke logike rastakali i njihovi kućerci - što prepuštani generaldirektoru Friedrichu Sch�leru, što preobrazujući se pod istim vlasnicima u ugostiteljske kasarne.
Saživjeti se sa "starom" Opatijom znači uroniti u ulični raster bitno različit od današnjeg. Ako bismo se danas zaželjeli prošetati predturističkom glavnom ulicom, čekao bi nas niz iznenađenja. Najsjeverniji dio "pra-Ulice maršala Tita" imao je isti tok kao i danas: od Škrbića do Tržnice vrijeme je diralo ljude i zgrade, ali ulicu ne. Međutim, dalje već treba zagaziti u neugledni sporedni kvart Radničke ceste, zavijajući s Mrkata u brdo, proći između Barića i Riječke banke i spustiti se do Ribarskog trga (Piazza vecchia) iza današnje foto-radnje Luigi. Na ovom se mjestu prodavalo ribe, voće i povrće davno prije izgradnje Tržnice našeg vremena. Stiješnjena između vila Dalibor (s pisarnom "Družbe svetih Ćirila i Metodija za Istru" i stanom Viktora Cara Emina) i Ertl (kasnije, po vlasniku pekaru, Rosenberger) s jedne, a Ježice s druge strane, stara se glavna ulica u luku dizala do trga zvanog Stendardo, po zastavi koju bi ovdje izvjesili o blagdanu. Tu, na križanju s današnjom Ulicom sv. Florijana, još do pred par desetljeća Učkari su prodavali drvo i ugljen s oprćenih magaraca. Spuštajući se u nastavku Ulicom sv. Florijana, stara glavna ulica odvela bi nas dalje, do hotela Palme: ovdje se vraćamo na M. Tita i na glavnu ulicu današnje Opatije. Ali već pod kavanom Paris opet moramo skrenuti, u usku Teslinu ulicu. Tu na nas čeka nespretna megalomanska konstrukcija vile Rudovits (alias Schanzer), kapelica Sv. Kuzme, Zora i ostaci ostataka nekad slavnog opatijskog kina. Tu, pred Zorom, na ex-magistralu izlazi stubište (stiješnjeno između kućebrojeva 118 i 120 u Ulici m. Tita) koje se s druge strane današnje glavne ulice nastavlja u procijepu između vile Devana i hotela Atlantik: to je bila spojnica crkve Sv. Jakova s uličnom mrežom stare Opatije. Slijedeći logiku stare magistrale, međutim, mi bismo nastavili dalje, Stubištima Theodora Billrotha i Edite Stern (danas na tom putu siječemo Dobrilinu ulicu i Novu cestu), sve do ulice Vrutki.

Druga arterija Opatije, spoj dviju i opet danas živućih ulica - E. Kumičića i Vrutki, bila je najdulji cestovni kontinuitet, presječen tek u našem stoljeću izgrađenom Novom cestom (1908.). Prečica koja je povezivala razilazeće tokove (E. Kumičić-Vrutki i donja ulica - "pra-M. Tita") nakon bifurkacije nedaleko tržnice, bila je današnja Ulica sv. Florijana (ex M. Gorkog).

Kuće stare Opatije nisu bile grupirane samo oko tih prometnica, već su dijelom slijedile i davnu logiku bježanja od obale koja izlaže mnogim opasnostima. Izrazito velika skupina kuća tako je činila Jelenkino ili Jelenkinu Vas, za tadašnje relacije samostalno naselje smješteno oko sjevernog dijela današnje Ulice B. Želea s nastavkom prema Putu u Bregi i Ulici E. Bošnjaka. Ovdje je na razmjerno maloj površini bilo koncentrirano oko 25% opatijskih kuća - na mjestu najudaljenijem od crkve Sv. Jakova, a značaj "naselju" svakako je davala i krčma Matije Dujmića na broju 88.

Dakako, unatoč svim zahvatima koje je turizam nametnuo licu grada, poneka fasada iz starije ere oduprla se vremenu, ostajući često okrenuta užom stranom moru, kako su propisivale regule zaštite od gusarskog oka. Premda su mnoge kuće, obilježene na jedinom predturističkom katastarskom planu (1820.), nestale, kao, recimo, kuće na mjestu današnje fontane na Slatini, ili kuća Paskvalea Jačića pred glavnim ulazom u hotel Imperial, ili kućerak Jurkovića Suca na mjestu betonskog kupališta pred vilom Amalia, mnoge su se održale na svom mjestu, preživješi obilate rekonstrukcije i proširenja. Takva je kuća na adresi M. Tita 78 (Maxi-bar), čitavo jezgro oko Vrutki 23-27 (možda najstarije stambeno jezgro Opatije uopće, gdje su se nastanili prvi kolonisti iz porodice Giusti, u blizini potoka Vrutki i na ivici crkvenih zemljišta), ili kuća na adresi Teslina 4. Kuća Vrutki 15, uz kuću Šikićevih nad parkiralištem na Tržnici, sačuvala je za Opatiju iznimno rijetki "shod" (ulaznu natkrivenu platformu), a Sv. Florijana 12, gdje je rođen pjesnik Zoran Kompanjet i gdje živi pjesnikinja Marija Trinajstić, iza debelih zidova i pod niskom tavanicom još uvijek ima kuhinjsku "napu" odvod za zrak) nad starinskim štednjakom.

Prošetati se tom, "starom" Opatijom Vrutki, Jelenkine Vasi, Strojbarića, Križišća i Sv. Florijana, znači udahnuti miris ručkova, osluhnuti obiteljske raspre i zaviriti u svakodnevicu potomaka onih koji Opatiju nisu mogli izgraditi, ali su je zato oduvijek održavali svojim žuljevima kao poklonjenu rijetku biljku u vlastitom vrtu.

Izvor: Amir Muzur ("Itinerari za istraživače i radoznale")

pinkie · Prijatelj foruma

sudeci po onome sto sam na netu pronasla opatija je zaista jedno divno mesto sa veoma zivim nocnim zivotom..uostalom evo slike ce reci mnogo vise nego ja Wink

pinkie · Prijatelj foruma

Park Angiolina - Villa Angiolina
U povijesnim dokumentima nalazimo podatke o nastajanju parka u razdoblju od 1845. do 1860. godine, u okolini Ville "Angioline" koja je bila vlasništvo Iginia Scarpe, velikog ljubitelja prirode. U tom dijelu nalaze se mnoge biljke koje su prenesene sa Dalekog Istoka, Južne Amerike, Australije i drugih krajeva svijeta. Središnji opatijski park je hortikulturni spomenik površine 3.64 ha. Podijeljen je na 60 polja i u njemu je zasađeno oko 150 biljnih vrsta. Veliki broj njih potječe iz dalekih krajeva svijeta i nisu tipične za ovo podneblje. Među mnogim zanimljivim biljkama u parku se nalazi i japanska kamelija (Camellia japonica), koja je s vremenom postala prepoznatljivi simbol Opatije. U parku se nalazi najstarija građevina Opatije, Crkva Sv. Jakova, koji se po prvi puta spominje u povijesnim spisima 1449. godine. Danas je park podijeljen u dvije cjeline, jednu uz crkvu - Park Sv. Jakova i drugu uz Villu "Angiolinu" - Park "Angiolina". Villa"Angiolina" je zgrada koja je sasvim sigurno obilježila početak turističke epohe u povijesti Opatije. Do njene izgradnje 1844. (zapravo, pregradnje jednog starijeg objekta u vlasništvu baruna Hallera von Hallersteina), Opatija je bilo relativno veliko naselje od oko 120 kuća, grupiranih uglavnom oko parcela udaljenih od morske obale i orijentiranog uglavnom prema ribarstvu i pomorstvu. Dolaskom riječkog patricija Iginija Scarpe, njegovim podizanjem ljetnikovca Angioline (koji je dobio ime po tada već pokojnoj Scarpinoj ženi iz roda Sartorijevih), Opatija otvara vrata čitavom nizu gostiju i putnika, među kojima austrijskoj carici Mariji Ani, botaničaru Heinrichu No�u, hrvatskom banu Josipu Jelačiću i drugima koji, oduševljeni lokalnom vegetacijom i klimom, šire famu Opatije i tako pripremaju teren za buduće klimatsko lječilište. Nakon Scarpe i njegovog sina Paola, koji se već 1869. bavio idejom osnivanja sanatorija, vilu posjeduju moravski plemić Chorinsky, Društvo južnih željeznica (za čije će ere u vilu biti smješten i prestolonasljednički par Rudolf i Štefanija te njihov gost, štajerski satirik Rosegger), Međunarodno društvo spavaćih kola, Lječilišno povjerenstvo i drugi. Kako je rasla cijena vile govori i činjenica da je Iginio Scarpa kupio čitav teren za 700 forinti, a 1910. vila s parkom, punim egzotičnog raslinja, prodana je za 2,5 milijuna kruna. U Scarpino doba stjecište riječke kreme i ljetnih zabava na terasama, potkraj austrijskog doba sjedište Lječilišnog povjerenstva s muzičkim paviljonom i živom promenadom pred južnom fasadom, vila je danas predodređena za opatijski gradski muzej u nastajanju.

Izvor: Amir Muzur ("Itinerari za istraživače i radoznale")

pinkie · Prijatelj foruma

Park Sv. Jakova
U povijesnim dokumentima nalazimo podatke o nastajanju parka u razdoblju od 1845. do 1860. godine, u okolini Ville "Angioline" koja je bila vlasništvo Iginia Scarpe, velikog ljubitelja prirode. U tom dijelu nalaze se mnoge biljke koje su prenesene sa Dalekog Istoka, Južne Amerike, Australije i drugih krajeva svijeta. Središnji opatijski park je hortikulturni spomenik površine 3.64 ha. Podijeljen je na 60 polja i u njemu je zasađeno oko 150 biljnih vrsta. Veliki broj njih potječe iz dalekih krajeva svijeta i nisu tipične za ovo podneblje. Među mnogim zanimljivim biljkama u parku se nalazi i japanska kamelija (Camellia japonica), koja je s vremenom postala prepoznatljivi simbol Opatije. U parku se nalazi najstarija građevina Opatije, Crkva Sv. Jakova, koji se po prvi puta spominje u povijesnim spisima 1449. godine. Danas je park podijeljen u dvije cijeline, jednu uz crkvu - Park Sv. Jakova i drugu uz Villu "Angiolinu" - Park "Angiolina".

pinkie · Prijatelj foruma

Djevojka s galebom
Na rtu pred nekadašnjim grobljem jedna kamena djevojka pruža ruku galebu. To je, međutim, nova skulptura, djelo kipara Cara, postavljena ovamo 1956. i pretvorena u jedan od simbola Opatije. Na njenom mjestu stajao je do tada, dakle, dok ga nije srušilo nevrijeme, kip ”Madonne del Mare� autora Rathauskog iz Graza (njegova je i fontana ”Helios i Selene� u parku između crkve Sv. Jakova i hotela Imperial). ”Madonna� je postavljena da bdije nad dušom grofa Arthura Kesselstadta, nestalog nedaleko tog rta u preduskršnjim valovima 1891. U tom izletu život je izgubila i grofica Fries, dok je njen sin Georg spašen. Pozlaćenu inačicu Madonne danas se može vidjeti pred crkvom Sv. Jakova.

Izvor: Amir Muzur ("Itinerari za istraživače i radoznale")

pinkie · Prijatelj foruma

Madonna
Na rtu pred nekadašnjim grobljem jedna kamena djevojka pruža ruku galebu. To je, međutim, nova skulptura, djelo kipara Cara, postavljena ovamo 1956. i pretvorena u jedan od simbola Opatije. Na njenom mjestu stajao je do tada, dakle, dok ga nije srušilo nevrijeme, kip ”Madonne del Mare� autora Rathauskog iz Graza (njegova je i fontana ”Helios i Selene� u parku između crkve Sv. Jakova i hotela Imperial). ”Madonna� je postavljena da bdije nad dušom grofa Arthura Kesselstadta, nestalog nedaleko tog rta u preduskršnjim valovima 1891. U tom izletu život je izgubila i grofica Fries, dok je njen sin Georg spašen. Pozlaćenu inačicu Madonne danas se može vidjeti pred crkvom Sv. Jakova.

Izvor: Amir Muzur ("Itinerari za istraživače i radoznale")

pinkie · Prijatelj foruma

Luka
Premda je najvjerovatnije najstarija opatijska luka bila mali zaton (”Portić�) pred crkvom Sv. Jakova, i današnja luka (”Mul�) mora biti prilično stara, budući da se nalazi već na planu iz 1820. kao ”Porto Herdt� što je talijanski iskrivljen domaći naziv ”Rt� (”Zert�). U svakom slučaju, dimenzije joj je mijenjao već graditelj vile Angioline, Iginio Scarpa, želeći je prilagoditi svojoj jahti, a definitivan oblik dobila je tijekom zahvata i proširivanja krajem XIX. i početkom XX. stoljeća. Uz sadašnji restoran Galiju (ex Padovan, Jedro) nalazila se nekada carinska ispostava, a na mjestu Jedriličarskog kluba za Italije se nalazio klub kajakaša (Club dei canottieri). S mola, koji je za Opatijce već nekoliko puta u povijesti bio pozornicom značajnih zbivanja (razočaranje dolaskom talijanske mornarice studenog 1918., proslava kapitulacije Italije rujna 1943.), može se najbolje sagledati čitava ”Sjeverna obala� (Nordstrand), s nekadašnjim sanatorijima Schalk, Mahler (Horvat) i Lakatos.

Izvor: Amir Muzur ("Itinerari za istraživače i radoznale